Algebarski prsten

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

U matematici, prsten je algebarska struktura u kojoj su definisani sabiranje i množenje, i imaju svojstva opisana niže. Prsten je generalizacija skupa celih brojeva. Drugi primeri prstena su polinomi i celi brojevi po modulu . Grana apstraktne algebre koja proučava prstenove se naziva teorijom prstena.[1][2][3]

Lagranžov polinomijalni prsten sa ponavljanjem

Formalna definicija[uredi | uredi izvor]

prsten je skup na kome važe dve binarne operacije i , koje se nazivaju sabiranje i množenje, takve da:

  • je Abelova grupa sa neutralom :
    • Za svako , postoji element koji se označava kao , takav da
  • je monoid sa neutralom :
  • Množenje je distributivno nad sabiranjem:

Kao i kod grupa simbol · se obično izostavlja. Takođe, koristi se standardan redosled operacija, pa je na primer, skraćenica za .

Mada je sabiranje u prstenu komutativno, pa je , množenje u prstenu ne mora da bude komutativno — ne mora da bude jednako . Prstenovi koji su takođe komutativni i u odnosu na množenje (kao što je prsten celih brojeva) se nazivaju komutativnim prstenovima. Nisu svi prstenovi komutativni. Na primer, , prsten matrica nad poljem , je nekomutativni prsten ().

Prstenovi ne moraju da budu ni multiplikativno inverzni. Element u prstenu se naziva jedinicom ako je invertibilan u odnosu na množenje: ako postoji element u prstenu, takav da je , tada je jedinstveno određeno preko i pišemo . Skup svih jedinica u formira grupu u odnosu na množenje prstena; ova grupa se označava kao ili .

Alternativne definicije[uredi | uredi izvor]

Postoji i nekoliko alternativnih definicija prstena:

  • Neki autori zahtevaju dodatni uslov da je . Ovo isključuje samo jedan prsten: takozvani trivijalni prsten ili nula prsten, koji ima samo jedan element.
  • Značajnija razlika je ta, da neki autori ne zahtevaju da prsten ima multiplikativni neutral. Ovi autori nazivaju prstenove koji imaju multiplikativne neutrale unitarnim prstenovima. Autori koji zahtevaju multiplikativni neutral nazivaju algebarske objekte koji ispunjavaju sve uslove za prsten, izuzev ovog, pseudo-prstenovima. Svaki ne-unitarni prsten se može uklopii na kanonski način, kao podprsten u unitarni prsten, naime sa kao jediničnim elementom i množenjem definisanim na očekivani način.
  • Slično, ponekad se ne zahteva da množenje prstena bude asocijativno, a prstenovi kod kojih jeste asocijativno se tada nazivaju asocijativnim prstenovima. Vidi neasocijativni prsten za raspravu o opštijoj situaciji.

Kao što je gore naznačeno, množenje prstena ne mora da bude komutativno. U nekim oblastima, kao što su komutativna algebra i algebarska geometrija se uglavnom razmatraju komutativni prstenovi, pa autori često koriste termin prsten za komutativni prsten, a izraz ne obavezno komutativni prsten za prsten.

Primeri[uredi | uredi izvor]

  • Trivijalni prsten ima samo jedan element koji služi i kao aditivni i kao multiplikativni neutral.
  • Prsten celih brojeva sa operacijama sabiranja i množenja. Ovo je komutativni prsten.
  • Svako polje je po definiciji komutativni prsten.
  • Gausovi celi brojevi formiraju prsten, kao i Ajzenštajnovi celi brojevi.
  • Polinomijalni prsten polinoma nad prstenom je takođe prsten.
  • Primer nekomutativnog prstena: Za svaki prsten i svaki prirodan broj , skup svih kvadratnih matrica sa članovima iz , gradi prsten u odnosu na sabiranje matrica i množenje matrica. Za , ova matrica je prosto (izomorfna sa) . Za , ovaj prsten je primer nekomutativnog prstena (osim ako je trivijalan prsten).
  • Primer konačnog prstena: Ako je pozitivan ceo broj, tada skup celih brojeva po modulu formira prsten sa elemenata (vidi modularna aritmetika).
  • ako je skup, tada partitivni skup od postaje prsten ako definišemo sabiranje kao simetričku razliku skupova, a množenje kao presek. Ovo je primer Bulovog prstena.
  • Skup svih neprekidnih realnih funkcija definisanih na intervalu formira prsten (čak asocijativnu algebru). Operacije su sabianje i množenje funkcija.
  • Ako je Abelova grupa, tada endomorfizmi od grade prsten, prsten endomorfizama od . Operacije su sabiranje i kompozicija endomorfizama.
  • Kontra-primer: Skup prirodnih brojeva nije prsten, jer nije čak ni grupa. Na primer, ne postoji prirodan broj koji se može dodati broju 3 da bi se kao rezultat dobilo 0. Na prirodan način se od ovog skupa može napraviti prsten, dodavanjem negativnih brojeva (ovo je prsten celih brojeva). Prirodni brojevi grade algebarsku strukturu koja se naziva poluprsten (koja ima sva svojstva prstena, izuzev aditivnog inverza).
  • Parni brojevi (uključujući negativne parne brojeve) su primer pseudo-prstena, u smislu da imaju sva svojstva prstena osim multiplikativnog neutrala.

Osnovne teoreme[uredi | uredi izvor]

Iz aksioma se odmah može izvesti da za sve elemente prstena i imamo

  • ako su i invertibilni.

Druge osnovne teoreme

  • Neutral je jedinstven.
  • Ako prsten ima multiplikativni inverz, onda je on jedinstven.
  • Ako prsten ima najmanje dva elementa, onda je
  • Ako je ceo broj, i je element prstena definišemo posmatranjem kao elementa aditivne grupe prstena (to jest, ako je jednako , suma puta ako je pozitivno, i suprotno ako je negativno). Obično pišemo za element prstena . Tada:
    • Dve definicije se poklapaju, to jest, prvo, sa posmatranim kao celim brojem kao gore; drugo, sa kao elementom prstena i množenjem u izrazu uzima mesto u prstenu. Stoga ceo broj može da se identifikuje sa elementom prstena . (Osim što više od jednog celog broja može da odgovara jednom elementu na ovaj način.)
    • Element prstena komutira sa svim ostalim elementima prstena.
    • Ako su i celi brojevi, i elementi prstena, tada
    • Ako je ceo broj, element prstena, tada
    • Binomna teorema
važi kad god i komutiraju. Ovo važi u svakom komutativnom prstenu.
  • Ako je prsten ciklična grupa u odnosu na sabiranje, tada je komutativan.

Konstruisanje novih prstena od datih prstena[uredi | uredi izvor]

  • Za svaki prsten možemo da definišemo suprotan prsten obrtanjem množenja u . Ako je dato množenje u množenje u je definisano kao . Identiteta iz u je izomorfizam akko je komutativno. Međutim, čak i ako nije komutativno, moguće je da ipak i budu izomorfni. Na primer, ako je prsten matrica realnih brojeva, tada je transponujuće preslikavanje iz u izomorfizam.
  • Ako je podskup prstena zatvoren za množenje, sabiranje i oduzimanje i sadrži aditivni i multiplikativni neutral, tada je podprsten .
  • Centar prstena je skup elemenata koji komutiraju sa svakim elementom ; to jest, leži u centru ako za svako . Centar je podprsten . Kaže se da je podprsten od centralni ako je podprsten centra od .
  • Ako je dat prsten i dvostrani ideal od , količnički prsten je skup svih koseta zajedno sa operacijama
i

Kategorijski opis[uredi | uredi izvor]

Kao što se monoidi i grupe mogu posmatrati kao kategorije sa jednim objektom, prstenovi se mogu posmatrati kao aditivne kategorije sa jednim objektom. Ovde su morfizmi elementi prstena, kompozicija morfizama je množenje prstena, a aditivna struktura na morfizmima je sabiranje prstena. Suprotan prsten je tada kategorijski dual.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Nicolas Bourbaki (1970). „§I.8”. Algebra. Springer-Verlag. 
  2. ^ Saunders MacLane; Garrett Birkhoff (1967). Algebra. AMS Chelsea. str. 85. 
  3. ^ Serge Lang (2002). Algebra (Third izd.). Springer-Verlag. str. 83. 

Literatura[uredi | uredi izvor]