Alibunar
Alibunar | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Autonomna pokrajina | Vojvodina |
Upravni okrug | Južnobanatski |
Opština | Alibunar |
Stanovništvo | |
— 2022. | 2.694 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 45° 04′ 50″ S; 20° 57′ 56″ I / 45.080422° S; 20.965533° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 67 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 26310 |
Pozivni broj | 013 |
Registarska oznaka | PA |
Alibunar je gradsko naselje u Srbiji i sedište istoimene opštine u Južnobanatskom upravnom okrugu. Prema popisu iz 2022. bilo je 2.694 stanovnika.
Kroz Alibunar prolazi značajna drumska saobraćajnica Beograd–Pančevo–Alibunar–Vršac–Temišvar, kao i pruga koja takođe spaja Beograd i Temišvar.
Prošlost[uredi | uredi izvor]
Alibunar se u Kruševskom spomeniku pominje kao „Alijina voda“. Ta voda je izgleda oduvek imala blagotvorno lekovito svojstvo. Alibunar potiče još iz turskog perioda, a kako se tu nalazi Ali-pašin bunar, po njemu je i dobio ime.
Posle povlačenja Turaka, Alibunar bilo je srpsko naselje sa 32 kuće (1717). Godine 1773. godine ulazi u sastav nemačkog graničarskog puka. Austrijski carski revizor Erler 1774. godine konstatuje da mesto ima militarski status a pripada Vršačkom okrugu i distriktu. Tu se nalazi poštanska kambijatura, a stanovništvo je izmešano, srpsko i vlaško.[1]
Godine 1857. pominje se banja u Alibunaru, za lečenje kostobolje i reume. To je nova banja, za koju se znalo samo u okolini. Banju su činili kupatilo sa bunarima sa lekovitom vodom, koja ima crvenkastu boju i liči na ceđ. Od te vode je odvajana pena za dobijanje šalitre.[2]
Savremeno doba[uredi | uredi izvor]
Stanovništvo se bavi poljoprivredom, a delom je zaposleno u više kompanija. Ovde se nalazi FK Budućnost Alibunar.
Demografija[uredi | uredi izvor]
U naselju Alibunar živi 2709 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,0 godina (38,7 kod muškaraca i 41,3 kod žena). U naselju ima 1166 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,94 (popis 2002).
Stanovništvo u ovom naselju veoma je nehomogeno, a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
m | ž |
|||
? | 6 | 9 | ||
80+ | 22 | 56 | ||
75—79 | 47 | 73 | ||
70—74 | 62 | 102 | ||
65—69 | 87 | 92 | ||
60—64 | 80 | 103 | ||
55—59 | 103 | 101 | ||
50—54 | 135 | 149 | ||
45—49 | 154 | 144 | ||
40—44 | 119 | 111 | ||
35—39 | 111 | 109 | ||
30—34 | 110 | 128 | ||
25—29 | 98 | 111 | ||
20—24 | 98 | 89 | ||
15—19 | 115 | 122 | ||
10—14 | 112 | 107 | ||
5—9 | 112 | 114 | ||
0—4 | 72 | 68 | ||
Prosek : | 38,7 | 41,3 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 1.347 | 400 | 811 | 78 | 49 | 9 |
Ženski | 1.499 | 315 | 819 | 281 | 78 | 6 |
UKUPNO | 2.846 | 715 | 1.630 | 359 | 127 | 15 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 711 | 226 | 1 | 7 | 125 |
Ženski | 495 | 50 | 0 | 0 | 144 |
UKUPNO | 1.206 | 276 | 1 | 7 | 269 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 17 | 34 | 60 | 10 | 50 |
Ženski | 6 | 6 | 58 | 7 | 8 |
UKUPNO | 23 | 40 | 118 | 17 | 58 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 11 | 7 | 81 | 29 | 22 |
Ženski | 19 | 5 | 63 | 55 | 50 |
UKUPNO | 30 | 12 | 144 | 84 | 72 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 10 | 0 | 0 | 21 | |
Ženski | 11 | 2 | 0 | 11 | |
UKUPNO | 21 | 2 | 0 | 32 |
Fotogalerija[uredi | uredi izvor]
-
Pravoslavna crkva
-
Rumunska pravoslavna crkva
-
Pešačka zona zimi
-
Alibunar na razglednici
-
Alibunar
-
Alibunar
-
Alibunar
-
Alibunar
-
Alibunar
-
Park u Alibunaru
-
Park u Alibunaru
Vidi još[uredi | uredi izvor]
- Crkva Svetih Blagovesti u Alibunaru
- Vetropark Alibunar
- Vetropark Malibunar
- Gradska naselja u Srbiji
- Naseljena mesta u Srbiji
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ J.J. Erler: "Banat", Pančevo 2003.
- ^ "Srbski dnevnik", Novi Sad 1857. godine
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.