Zgrada Državne hemijske laboratorije u Beogradu
Zgrada Državne hemijske laboratorije | |
---|---|
Opšte informacije | |
Mesto | Beograd |
Opština | Vračar |
Država | Srbija |
Vreme nastanka | 1882. |
Tip kulturnog dobra | Spomenik kulture |
Nadležna ustanova za zaštitu | Zavod za zaštitu spomenika kulture |
beogradskonasledje |
Zgrada Državne hemijske laboratorije se nalazi u Beogradu, u Njegoševoj ulici broj 12, podignuta 1882. godine za potrebe već osnovane Državne hemijske laboratorije. Predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture.[1]
Zalaganjem dr Ferdinanda Šamsa, zgrada je podignuta kao akademski koncipirana prizemnica u skladu s mogućnostima države i potrebama struke, iako je odluka o neophodnosti postojanja ovakve institucije doneta još 1859. godine. Sprat je dozidan dosta kasnije, 1927. godine. Zgrada predstavlja dokument o razvoju hemijske struke u Srbiji i ukazuje na postojanje institucije u kontinuitetu od preko sto godina.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Počeci hemijskih analiza počinju dosta ranije, još 1833. godine, sa slanjem uzoraka mineralne vode koje je Knez Miloš Obrenović slao u Beč, a već od 1837. godine analize srpskih mineralnih voda vrše se u Državnoj apoteci od strane državnog apotekara Pavla Ilića. Zbog izraženih potreba Knez 1859. godine, osniva “Državnu hemijsku laboratoriju” i za prvog državnog hemičara postavio je Pavla Ilića, bivšeg državnog apotekara, "u kojoj bi se vršile sudske ekspertize i analize mineralnih voda". U novoj zgradi Državne hemijske laboratorije u početku su postojala dva odeljenja. Jedno je bilo za higijenske i sanitetsko-policijske analize, a drugo za sudske analize.[2]
Sa godinama postojanja Državna hemijska laboratorija proširuje obim analiza, prateći savremene metode i unapređujući naučni rad, dolazi do osnivanja Instituta za hemiju, tehnologiju i metalurgiju. Po godinama:
- Državna hemijska laboratorija (1859—1926),
- Hemijsko odeljenje Centralnog higijenskog zavoda (1926—1941),
- Naučnoistraživački institut Centralne direkcije medicinske proizvodnje (1944—1948),
- Hemijski institut Srpske akademije nauka (1948—1954)
- Hemijski institut (1954—1961),
- Institut za hemiju, tehnologiju i metalurgiju (1961- )
Upravnici Prve državne laboratorije[uredi | uredi izvor]
- Pavle Ilić, apotekar, 1859-1871. godine,
- Dr Alojz Helih, apotekar, 1872-1873. godine,
- Dr Ferdinand Šems, apotekar, 1873-1881. godine,
- Dr Otomar Felker, diplomirani hemičar, 1882-1894. godine,
- Dr Marko Leko, diplomirani hemičar, 1894-1920. godine,
- Dr Marko Nikolić, diplomirani hemičar, 1920-1926. godine.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Zavod za zaštitu spomenika kulture Beograd
- ^ „Institut za hemiju, tehnologiju i metalurgiju/Istorija”. Arhivirano iz originala 10. 12. 2013. g. Pristupljeno 06. 12. 2013.