Narodna banka Republike Srpske

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Narodna banka Republike Srpske je bila samostalna i jedinstvena emisiona ustanova monetarnog sistema Republike Srpske odgovorna za monetarnu politiku, za stabilnost valute i za finansijsku disciplinu.

Njen pravni sljedbenik je Agencija za bankarstvo Republike Srpske.

Organi[uredi | uredi izvor]

Uređenje Narodne banke Republike Srpske je bilo propisano njenim statutom kojeg je potvrđivala Narodna skupština Republike Srpske. Organi Narodne banke su bili: Savjet i guverner.

Savjet Narodne banke je imao sedam članova. Guverner je bio njegov predsjednik po položaju, a ostalih šest članova je birala Narodna skupština Republike Srpske (tri na predlog Vlade Republike Srpske, tri na predlog guvernera). Mandat im je trajao pet godina. Savjet je razmatrao i donosio odluke o utvrđivanju monetarne politike i politike intervencija Narodne banke Republike Srpske na deviznom tržištu, donosio projekciju monetarne politike, utvrđivao predloge zakona i drugih opštih akata iz oblasti monetarnog, deviznog i kreditnog sistema, donosio statut, finansijski plan i godišnji obračun Narodne banke i utvrđivao opšte smjernice za poslovanje. Savjet Narodne banke je donosio poslovnik o svom radu.

Guvernera Narodne banke je imenovala Narodna skupština Republike Srpske na predlog predsjednika Republike, na mandat od pet godina. Guverner je predstavljao i zastupao Narodnu banku. Bio je odgovoran za rukovođenje Narodnom bankom, za organizovanje njenog poslovanja i za njen rad. Pored guvernera, postojao je i zamjenik guvernera i jedan ili više viceguvernera. Zamjenika guvernera, na guvernerov predlog, imenovala je Narodna skupština Republike Srpske uz pribavljeno mišljenje Savjeta Narodne banke. Viceguvernera, na guvernerov predlog, imenovao je Savjet Narodne banke. Mandat im je trajao takođe pet godina.[1]

Nadležnosti[uredi | uredi izvor]

Narodna banka Republike Srpske je imala nadležnost za:[2]

  • predlaganje zakona, drugih ​propisa i opštih akata Narodnoj skupštini Republike Srpske iz oblasti monetarnog,​ deviznog i kreditnog sistema;​
  • utvrđivanje monetarne politike;
  • regulisanje količine ​novca;
  • poslove za Republiku Srpsku;
  • regulisanje likvidnosti banaka i drugih finansijskih organizacija;​
  • utvrđivanje politike kursa dinara;
  • regulisanje likvidnosti u plaćanjima sa inostranstvom;
  • platni promet u zemlji;
  • izdavanje novčanica i kovanog novca;​
  • kontrolu boniteta i zakonitosti poslovanja banaka i drugih finansijskih organizacija.

Nakon sprovođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma nadležnosti Narodne banke su prešle na Centralnu banku Bosne i Hercegovine, a neke na Agenciju za bankarstvo Republike Srpske.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Članovi 10—18. Zakona o Narodnoj banci Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“,​ broj 15/96)
  2. ^ Članovi 24—61. ​Zakona o Narodnoj banci Republike Srpske