Piza
Piza Pisa | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Italija |
Regija | Toskana |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 87.353 |
— gustina | 471,49 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 43° 43′ 00″ S; 10° 24′ 00″ I / 43.716667° S; 10.4° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 4 m |
Površina | 185,27 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Marko Filipeski |
Poštanski broj | 56100 |
Pozivni broj | 050 |
Registarska oznaka | PI |
Veb-sajt | |
www.comune.pisa.it |
Piza (ital. Pisa) grad je u središnjoj Italiji. Piza je najveći grad i središte istoimenog okruga Piza u okviru italijanske pokrajine Toskana.
Piza je svetski poznata po krivom tornju u Pizi, najpoznatijoj nakrivljenoj građevini na svetu.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Grad Piza nalazi se u središnjem delu Italije, 80 km zapadno od Firence, sedišta pokrajine. Grad se nalazi u nekad močvarnoj ravnici pored reke Arno, svega par kiloematara pre njenog ulivanja u Tirensko more, zapadno od grada.
Klima u gradu je sredozemna.
Klima (Piza) | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Pokazatelj \ Mesec | Jan. | Feb. | Mar. | Apr. | Maj | Jun | Jul | Avg. | Sep. | Okt. | Nov. | Dec. | God. |
Srednji maksimum, °C (°F) | 11,2 (52,2) |
12,7 (54,9) |
14,9 (58,8) |
18,3 (64,9) |
22,2 (72) |
26,1 (79) |
29,3 (84,7) |
28,9 (84) |
25,9 (78,6) |
21,2 (70,2) |
15,9 (60,6) |
12,1 (53,8) |
29,3 (84,7) |
Srednji minimum, °C (°F) | 2,9 (37,2) |
3,5 (38,3) |
5,4 (41,7) |
8,3 (46,9) |
11,7 (53,1) |
15,3 (59,5) |
17,4 (63,3) |
17,5 (63,5) |
14,7 (58,5) |
10,6 (51,1) |
6,6 (43,9) |
3,5 (38,3) |
2,9 (37,2) |
Količina padavina, mm (in) | 74 (29,1) |
64 (25,2) |
77 (30,3) |
61 (24) |
59 (23,2) |
34 (13,4) |
16 (6,3) |
60 (23,6) |
83 (32,7) |
107 (42,1) |
106 (41,7) |
82 (32,3) |
823 (323,9) |
[traži se izvor] |
Istorija[uredi | uredi izvor]
Područje Pize bilo je naseljeno još u praistoriji. Prvi poznati stanovnici bili su Etrurci, koji su na mestu grada osnovali trgovište. Rimljani su područje pokorili oko 180. p. n. e. i u sledećim vekovima ovde nastaje grad sa lučkim delatnostima. U vekovima posle pada starog Rima Piza je promenila mnogo gospodara (Ostrogoti, Vizantinci, Langobardi, Papska država).
Zlatno doba grada nastaje u vremenu od 11. do 14. veka kada Piza postaje samostalni grad-država i pomorska sila na Sredozemlju. Međutim, u 15. veku grad zauzimaju Medičijevi i Piza postaje deo Firentinske države. Sledećih vekova grad polako gubi živost. Ni priključenje novoosnovanoj Italiji 1859. godine nije doneo novi razvoj. Tek nekoliko prethodnih decenija grad se oporavio i oživeo zahvaljujući razvoju turizma.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Prema rezultatima popisa stanovništva 2011. u opštini je živelo 85.858 stanovnika.[1]
1931. | 1936. | 1951. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
70.550 | 72.468 | 77.722 | 90.928 | 103.415 | 104.509 | 98.928 | 89.694 | 85.858 |
Piza danas ima oko 87.000 stanovnika, mahom Italijana. Tokom proteklih decenija u grad se doselilo mnogo doseljenika iz inostranstva.
Privreda[uredi | uredi izvor]
Zahvaljujući prvorazrednoj turističkoj znamenitosti krivom tornju u Pizi, Piza je danas važno turističko odredište. Ovo baca u senku razvijenu gradsku industriju i bogat poljoprivredni kraj oko grada.
U gradu je i najvažniji aerodrom cele Toskane - Aerodrom Galileo Galilej.
Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]
- Iglezijas
- Anže
- Ako
- Kolding
- Jerihon
- Najls
- Koral Gejbls
- Una
- Kaljari
- Okala
- Hangdžou
- Santijago de Kompostela
- Rodos
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Pogled na grad
-
Gradska katedrala
-
Zdanje univerziteta
-
Gradski kej
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Statistiche I.Stat”. ISTAT. 28. 12. 2012.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Zvanični sajt turizma u Pizi Arhivirano na sajtu Wayback Machine (4. avgust 2017)
- Zvanična stranica grada Pize