Svetlana Porović Mihajlović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Svetlana Porović Mihajlović
Svetlana Porović Mihajlović
Lični podaci
Datum rođenja(1959-06-01)1. jun 1959.(64 god.)
Mesto rođenjaSkoplje, FNR Jugoslavija
Književni rad
Najvažnija delaSlatki miris duda
Poslednja tačka za kružnicu
Tango nije deljiv sa tri
Na čajanki kod Belog Zeca
Tajna Julijane Beljanski
Hodnici žuti, purpurni, plavi

Svetlana Porović Mihajlović (Skoplje, 1959) srpska je književnica. Piše prozu, eseje, autorske članke, komentare, objavljuje i u književnoj periodici, magazinima, dnevnim novinama.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođena je 1. juna 1959. godine u Skoplju, sa četiri godine seli se za Zadar (Hrvatska), a od 1966. godine u Beograd. Završila je osnovnu školu „Vuk Karadžić“, Petu beogradsku gimnaziju i muzičku školu „Stanković“ (odsek violončelo). Igrala je balet, glumila u dečjim pozorišnim trupama, pevala u horu „Kolibri“, horu Doma pionira Beograda i trenirala atletiku u „Crvenoj zvezdi“.

Nakon diplomirnja na Građevinskom fakultetu u Beogradu, 1984. godine, dugo godina se bavila projektovanjem. Početkom devedesetih prelazi u IT sektor. U periodu 1994-1995. godine upravlja preduzećem za proizvodnju veterinarskih uređaja i opreme. Godine 1996. osniva sopstveno preduzeće, koje se bavilo i nezavisvnom TV i video produkcijom. Po objavljivanju drugog romana, u potpunosti se posvećuje književnom i kulturnom radu.

Od sredine devedesetih aktivno sarađuje sa osobama sa invaliditetom, njihovim udruženjima i organizacijama. Učestvovala je u transkripcijama filmova za slepe. U periodu 2009-2010. godine, koordinator je programskih aktivnosti, autor brojnih programa i kulturnih večeri u Radionici Integracije. Sa grupom kolega umetnika, 2011. godine, pokreće dobrovoljno, neprofitno udruženje Kulturno društvo „Stvarajmo zajedno“. Predsednik je Upravnog odbora Društva od osnivanja.[1]

Bila je član uredništva Sampark Journal of Global Understanding (2007), Kalkuta (Indija), za zbornik posvećen Srbiji. Živi u Beogradu, udata je i majka dvoje dece, ima i unuku. Govori engleski jezik.

Romani su bili nominovani za NIN-ovu nagradu, nagradu „Meša Selimović“, kao i u najužem izboru za nagradu „Žensko pero“. Bili su na listama najčitanijih knjiga po evidenciji Narodne biblioteke Srbije. Član je Srpskog književnog društva. [2]

Objavljena i izvedena dela[uredi | uredi izvor]

Romani[uredi | uredi izvor]

Sva tri romana u zvučnom zapisu nalaze se u biblioteci Saveza slepih Srbije; na inicijativu udruženja slepih „Homer“, autorka je sama pročitala roman Tango nije deljiv sa tri. Romane je promovisala i u Srpskom društvu u Londonu.

Knjige priča[uredi | uredi izvor]

Priče[uredi | uredi izvor]

  • Svađa, odlomak iz romana u nastajanju, Koraci (sveska 7-8, 2004)
  • Plavi koverat, Povelja (3/2004)
  • Jedno zimsko jutro u Beogradu, odlomak iz romana, Bazar (7. oktobar 2005.)
  • Petlski arpeđo, Koraci (sveska 1-2, 2006.)
  • Muke oko karaktera, Novosti (10. decembar 2006)
  • Zakasneli plam, Novosti (2. decembar 2007)
  • Pogrešan džep, Književni magazin (broj 121-123, jul-septembar 2011)
  • Neka te, ženo!, Književni magazin (broj 147-140, septembar-novembar 2013)

Članci i eseji[uredi | uredi izvor]

  • Serija od devetnaest autorskih članaka uz ponovljena izdanja romana Prohujalo sa vihorom (Margaret Mičel), Ljubavnik ledi Četerli (Dejvid Lorens) i Pogledaj dom svoj, anđele (Tomas Vulf), koji su štampani u okviru biblioteke „Milenijum“, „Večernje novosti“, Beograd (mart-maj 2006)
  • SPITEFUL SAILBOAT ON THE STORMY SEAS, A Glance at the position of female writers in Serbia, esej („SAMPARK Journal of Global Understanding“, No 9, SERBIA, Callcuta and New Delhi (2007))
  • Prkosan čun na vetrovitom moru, Osvrt na položaj žena pisaca u Srbiji, esej, „Letopis matice srpske“, Novi Sad (2007) COBISS.SR 226638343

Pozorišne predstave[uredi | uredi izvor]

  • Hodnici žuti, purpurni, plavi, u režiji Sonje Vukićević, Radionica Integracije (2009). Učestvuju: slepe i slabovide osobe Nedeljka Ložajić, Ljiljana Trbulin, Zorica Trifunović, Svetlana Gogić, Vesna Nestorović/Vesna Radulović, Stefan Pantić i glumac Nebojša Dugalić.[5]

Autor je i priređivač teksta za predstavu, koji je nastao na osnovu ličnih iskaza i poezije učesnika. Tokom sezona 2009-2010, učestvovala je u organizovanju i realizaciji predstave na redovnom repertoaru Radionice Integracije, kao i u izvođenjima na 43. BITEF-u (2009), BIBLIONET-u, u Požarevcu (2010), Sinagogi u Novom Sadu (2010), na 57. MESS-u, u Sarajevu (2010), u Narodnom pozorištu, u Leskovcu (2010), pozorištu „Bora Stanković“, u Vranju (2010).

Radiofonska ostvarenja[uredi | uredi izvor]

  • Pre podne jednog petla, radio drama (2007)
  • Bajke za laku noć, „Zvučna biblioteka za decu“, na CD-ovima, Kulturno društvo „Stvarajmo zajedno“, gde je bila urednik, producent i koreditelj izdanja:

Literatura o piscu[uredi | uredi izvor]

  • „Setna lepota“, Dragan Bogutović, Večernje novosti (1. avgust 1999.)
  • „Knjiga kojoj predviđaju uspeh“, Politika (13. avgust 1999.)
  • „Traženje i gubljenje“, Zoran Bognar, Borba (9. septembar 1999.)
  • „Slatki miris duda“, Zoran Bognar, Beogradske novine (8. oktobar 1999.)
  • „Knjige preslišavaju čitaoce“, V. Cerović, Politika ekspres (24. novembar 1999.)
  • „Satirična pera anjubojitija“, S. Todorović, Politika (6. decembar 1999.)
  • „Elegijska priča o detinjstvu“, Slavica Marković, Timok (17. decembar 1999.)
  • „Slatki miris duda i u Londonu“, T. N. P., Borba (16. mart 2000.)
  • „Bilten“, Srpsko društvo, London, (broj 17, mart 2000.)
  • „Priča o ljubavi i njenom ućutkivanju“, Zdravko Krstanović, Politika ekspres (1. avgust 2000.)
  • „Roman sa šest ruku“, Milosav Buca Mirković, Ilustrovana Politika (19. avgust 2000.)
  • „Metafora našeg stradanja“, Danas (26. septembar 2000.)
  • „Suočavanje ili bekstvo“, Milosav Mirković Buca, Ilustrovana politika (20. oktobar 2001.)
  • „Šta čitati ponovo“, Glas javnosti (21. oktobar 2001.)
  • „Roman o novim osobenjacima – Poslednja tačka za kružnicu“, S. I., Ekspres (26. oktobar 2001.)
  • „Sa knjigom u prvom licu jednine“, M. D. i Tanjug, Jutarnje novine (26. oktobar 2001.)
  • „Progutati komadić života“, Olivera Đurđević, Glas javnosti (28. oktobar 2001.)
  • „Trideset romana u širem izboru“, NIN (27. decembar 2001.)
  • „Poslednja tačka za kružnicu“, V. Rajković, Timok (28. decembar 2001.)
  • „Deset romana u užem izboru“, NIN (3. januar 2002.)
  • „Oglašavanje nove nade“, Zoran Bognar, Borba (7. februar 2002.)
  • „'Žensko pero' – šest naslova u najužem izboru“, Bazar (17. maj 2002.)
  • „Neka pobedi najbolja knjiga“, Bazar (24. maj 2002.)
  • „'Žensko pero' Evi Ras – odlučile nijanse“, Bazar (31. maj 2002.)
  • „Zamke istorije“, Nenad Šaponja, Politika (1. jun 2002.)
  • „Bilten“, Srpsko društvo, London (broj 26, septembar 2002.)
  • „Savremena ženska književnost u Srbiji“, Vasa Pavković, Danas (7-8. avgust 2004.)
  • „Tango na Sajmu“, T. Nj., Blic (18. oktobar 2004.)
  • „Hitovi domaći, hitovi strani“, A. C., Politika (19. oktobar 2004.)
  • „Gojko Tešić vam preporučuje“, Danas (19. oktobar 2004.)
  • „Tango nije deljiv sa tri“, Radovan Beli Marković, Blic (3. novembar 2004.)
  • „Srpski tango u kavezu“, Milorad Pavlović, Blic (6. novembar 2004.)
  • „Preporučujemo romane Narodne knjige“, NIN (11. novembar 2004.)
  • „Tango nije deljiv sa tri“, A. N., Politika (24. novembar 2004.)
  • „Roman o idealima i istini“, M. V., Politika (26. novembar 2004.)
  • „Poslednja tačka za kružnicu“, Lea (26. novembar 2004.)
  • „Osamnaest romana u širem izboru“, NIN (6. januar 2005.)
  • „Književni kritičari biraju knjigu godine“, Mileta Aćimović Ivkov, Novosti (11. februar 2005.)
  • „Književni kritičari biraju knjigu godine“, Jasmina Tonić, Novosti (18. februar 2005.)
  • „Najprodavanije knjige u protekloj nedelji“, Politika (7. mart 2005.)
  • „'Žensko pero' – uži izbor“, Bazar (22. april 2005.)
  • „Dosije Tanja“, S. Lukić, Bazar (26. avgust 2005.)
  • „Jedno zimsko jutro u Beogradu“, Bazar (7. oktobar 2005.)
  • „Pisanje kao gradbeništvo“, D. Grujić, Glas Podrinja (6. juli 2006.)
  • „Najčitanije knjige“, D. N., Tamnavske novine (18. januar 2006.)
  • „Na čajanki kod Belog Zeca“, M. V., Politika (29. septembar 2006)
  • „Sloboda“, Vesna Trijić, Blic (21. novembar 2006.)
  • „'Žensko pero' – uži izbor“, Bazar (20. april 2007.)
  • „Najbolji melem“, Dragan Bogutović, Novosti (16. decembar 2007.)
  • „O drugom i različitom“, Vasa Pavković, Bestseler (7. novembar 2008.)
  • „Evolutivno sazrevanje“, Mila Milosavljević, Glas javnosti (15. novembar 2008.)
  • „Tajna Julijane Beljanski“, Mileta Aćimović Ivkov, Blic (? 2008.) – dodatak Svet knjige, broj 38
  • „Minulo doba“, Dragan Bogutović, Novosti (24. decembar 2008.)

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]