Socijalistički narodni dom u Beogradu
Socijalistički narodni dom u Beogradu | |
---|---|
Opšte informacije | |
Mesto | Beograd |
Opština | Vračar |
Država | Srbija |
Vreme nastanka | 1888. |
Tip kulturnog dobra | Spomenik kulture |
Nadležna ustanova za zaštitu | Zavod za zaštitu spomenika kulture |
beogradskonasledje |
Socijalistički narodni dom u Beogradu je sagrađen 1888. godine. Podigao je Škotlanđanin Fransis Makenzi, humanist i dobrotvor, pod nazivom „Sala mira“ na imanju „Simićev majur“ koje je kupio 1880. godine. Predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture.[1]
Istorijat i namena[uredi | uredi izvor]
Građevina koja se nalazila na Slaviji imala je kroz istoriju raznovrsne namene, bio je centar za okupljanje i prosvećivanje (jedno vreme je tu bila i Slikarska škola Kirila Kutlika). Najznačajnija delatnost u „Sali mira“ počinje 1910. godine kada su imanje kupili Srpska socijaldemokratska stranka i Glavni radnički savez i kada ova zgrada postaje Socijalistički narodni dom – stecište radničkog pokreta.[2]
U zgradi su organizovane prvomajske radničke manifestacije, održavani kongresi i skupovi, vođena borba za opšte pravo glasa, kao i borba protiv ratnih priprema i naoružanja. U zgradi je bila smeštena uprava Srpske socijaldemokratske stranke, Glavni radnički savez, delovala Socijalistička radnička partija (komunista), Radnički savez iz Beograda, redakcije lista „Radničke novine“ i časopisa „Borba“, „Socijalistička knjižara“ i štamparija „Tucović“ i „Narodni bioskop“.
Zgrada je porušena s namerom da se rekonstruiše u okviru novog objekta na Slaviji.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda/Socijalistički narodni dom
- ^ „Turizam u Beogradu / Slavija”. Arhivirano iz originala 05. 02. 2016. g. Pristupljeno 28. 01. 2016.