Socijalistički narodni dom u Beogradu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Socijalistički narodni dom u Beogradu
Opšte informacije
MestoBeograd
OpštinaVračar
Država Srbija
Vreme nastanka1888.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture
beogradskonasledje.rs

Socijalistički narodni dom u Beogradu je sagrađen 1888. godine. Podigao je Škotlanđanin Fransis Makenzi, humanist i dobrotvor, pod nazivom „Sala mira“ na imanju „Simićev majur“ koje je kupio 1880. godine. Predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture.[1]

Istorijat i namena[uredi | uredi izvor]

Građevina koja se nalazila na Slaviji imala je kroz istoriju raznovrsne namene, bio je centar za okupljanje i prosvećivanje (jedno vreme je tu bila i Slikarska škola Kirila Kutlika). Najznačajnija delatnost u „Sali mira“ počinje 1910. godine kada su imanje kupili Srpska socijaldemokratska stranka i Glavni radnički savez i kada ova zgrada postaje Socijalistički narodni dom – stecište radničkog pokreta.[2]

U zgradi su organizovane prvomajske radničke manifestacije, održavani kongresi i skupovi, vođena borba za opšte pravo glasa, kao i borba protiv ratnih priprema i naoružanja. U zgradi je bila smeštena uprava Srpske socijaldemokratske stranke, Glavni radnički savez, delovala Socijalistička radnička partija (komunista), Radnički savez iz Beograda, redakcije lista „Radničke novine“ i časopisa „Borba“, „Socijalistička knjižara“ i štamparija „Tucović“ i „Narodni bioskop“.

Zgrada je porušena s namerom da se rekonstruiše u okviru novog objekta na Slaviji.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]