Heđes

Koordinate: 46° 17′ 41″ S; 18° 15′ 02″ I / 46.2947° S; 18.2506° I / 46.2947; 18.2506
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Heđes
mađ. Hőgyész
Katolička crkva
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Mađarska
RegionJužna prekodunavska regija
ŽupanijaTolna
SrezTamaši
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2015.2.895[1]
 — gustina78 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate46° 17′ 41″ S; 18° 15′ 02″ I / 46.2947° S; 18.2506° I / 46.2947; 18.2506
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Površina37,1 km2
Heđes na karti Mađarske
Heđes
Heđes
Heđes na karti Mađarske
Poštanski broj7191 7193 7195
Pozivni broj(36) 74
Veb-sajt
http://www.hogyesz.hu/

Heđes (mađ. Hőgyész nem. Hides или Hidjeß) je selo u Mađarskoj, u županiji Tolna. To je rodno mesto slovačkog slikara impresionista Jozefa Teodora Musona i ima veliki zamak porodice Aponji.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Heđes se nalazi duž autoputa 65, 60 kilometara jugoistočno od Šiofoka, 32 kilometra severozapadno od Seksarda. Povezan je sa Dombovarom (predgrađe Tiske) putem 6532 i sa Đenkom putem 6315. Od okolnih manjih naselja, odavde se može doći do sela Muči, sporednim putem broj 65 157 koji se odvaja od 6532 na jug ispred Duza.

Naselje dodiruje železnička linija PustasabolčPeč, čija se železnička stanica ovde (Sakalj-Heđes železnička stanica) nalazi na približno 4 kilometra od centra u susednoj administrativnoj oblasti Sakalj.[2]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Vlasništvo Heđesa u okrugu Tolna je bilo vlasništvo grofa Klaudijus Florimund Mersi, a otkupio ga je grof Đerđ Apponji (1736-1782) 1772. godine. Obnovio ga je krajem 18. veka Đerđev sin, grof Antal Đerđ, koji je proveo veći deo njegovog kasnijeg života tamo.[3] Zamak je kasnije pripao unuku Antala Đerđa, Karolju Aponiju (1805-1890), njegovom sinu Gezi (1853-1927) i njegovom sinu Karolju (1878-1959) koji su ga prodali Mađarskoj državi 1939. Tokom i nakon Drugog svetskog rata postao je centar za raseljena lica i vojna bolnica, a kasnije i škola. Privatizovan je 1999. i renoviran u luksuzni hotel, ali je bio upleten u nevolje kontroverznog finansijera Gaita Faraona što je dovelo do njegovog zatvaranja 2010-ih.[4][5]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Tokom popisa iz 2011. godine, 84,1% stanovnika se izjasnilo kao Mađari, 11,1% kao Nemci, a 7,7% kao Romi (14,8% se nije izjasnilo, zbog dvojnog identiteta, ukupan broj može biti veći od 100%).

Verska distribucija je bila sledeća: rimokatolici 57,3%, reformisani 2,1%, luterani 2,1%, grkokatolici 0,1%, nekonfesionalni 12,8% (24,1% se nije izjasnilo).[6]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Gazetteer of Hungary, 1 January 2015. Hungarian Central Statistical Office. 3 September 2015
  2. ^ „Szakály-Hőgyész”. MÁV-csoport (na jeziku: mađarski). 2014-06-19. Pristupljeno 2021-06-16. 
  3. ^ Miroslava Soláriková, ur. (2015), The Apponyi Family in the History of Book Culture, Martin (Slovakia): Slovak National Library, ISBN 978-80-8149-053-8 
  4. ^ Péter Urfi (20. 10. 2016). „A szaúdi szomszéd - Ghaith Pharaon élete és magyarországi üzletei”. Magyar Narancs. 
  5. ^ Ince Békeházy (19. 10. 2018). „Kiradírozzák a magyar cégjegyzékből Ghaith Pharaon nevét – per indult a vagyonelemekért”. Atlatszo. 
  6. ^ Hőgyész Helységnévtár


Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]