Hrvatsko revolucionarno bratstvo
Hrvatsko revolucionarno bratstvo ili HRB je bila teroristička i politička organizacija hrvatskih emigranata u Australiji. Osnovali su je 1961. godine Geza Pašti, Jure Marić, Ilija Tolić i Josip Oblak. Oni su prije toga bili članovi Hrvatskog oslobodilačkog pokreta (HOP-a), ali su zbog nedjelovanja HOP-a osnovali svoju organizaciju.[1] Osnovna načela, objavljena 1961. godine u Švedskoj su bila:
HRB je borbena organizacija sa zadaćom oslobođenja hrvatskog naroda od tuđinskog nasilja i ponovno uskrisiti državu Hrvatsku, HRB „poslužit će se svim raspoloživim sredstvima, uključujući i upotrebu oružja da se konačni cilj ostvari“ u novom hrvatskom narodu neće biti povlaštenih klasa...
Organizacija[uredi | uredi izvor]
Prema službenim jugoslavenskim podacima do 1965. godine osnovane su podržnice HRB u cijeloj Evropi i imale su oko 50 pripadnika. Prema istom izvoru HRB je u Sidneju osnovao organizaciju „Hrvatska mladež“ koja izdaje časopis „Uzdanica“. HRB u svom vlasništvu ima brojne objekte čijim se prihodima finansira uz skupljanje priloga i članarina. Svaki član polagao je zakletvu i imao konspirativno ime.[1] HRB je djelovala do službenog raspuštanja 1996. godine. Krilatica organizacije je bila „Život za Hrvatsku“.
Zapadna Nemačka je zabranila rad HRN na svojoj teritoriji 1976.[2]
Akcije[uredi | uredi izvor]
- Grupa Tolić-Oblak; Tri trojke diverzanata poslane u Jugoslaviju 1963. godine. Diverzije nisu uspjele, a diverzanti su pohvatani i osuđeni na dugotrajne vremenske kazne;
- akcija Bugojno 1972.;
- diverzija u Klubu Jugoslovena u Parizu 1966.;
- pokušaj diverzije na dalekovodu i pruzi Zagreb-Rijeka 1967.;
- priprema atentata na Tita 1967.;
- diverzija na konzulat SFRJ u Melburnu 1967.;
- priprema bombaških napada na avione, autobuse i vozove 1968. sa ciljem ometanje turističke sezone u Jugoslaviji;
- diverzija na gostionicu u Sheveningenu u kojoj generalni konzulat organizuje konzularne dane;
- bombaški napad na bioskop „20. oktobar“ u Beogradu 1968. kada je jedna osoba poginula i 85 ranjeno;
- pokušaj ubistva jugoslovenskog konzula u Njemačkoj 1966.;
- ubistvo domara konzulata u Štutgartu 1966.;
- pokušaj ubistva šefa Jugoslovenske vojne misije u Berlinu 1969.;
- ranjavanje vicekonzula SFRJ u Lionu;
- pokušaj sabotaže turističke sezone 1975. (akcija "Kaktus"); .[1]
Značajni članovi[uredi | uredi izvor]
Neki članovi HRB:
- braća Andrić
- Blaž Kraljević
- Geze Pašti
- Josip Senić
- Pavo Vegar
- Mirko Vlasnović
- Ilija Glavaš
Oni su nekada bili članovi HOP-a ali su napustili organizaciju kada su uvidjeli da svoje ciljeve ne mogu postići političkim putem.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v „Članak o Hrvatskom revolucionarnom bratstvu na Hrvatskom istorijskom portalu”. Arhivirano iz originala 03. 02. 2012. g. Pristupljeno 06. 12. 2014.
- ^ Hockenos 2003, str. 71.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Hockenos, Paul (2003). Homeland Calling: Exile Patriotism & the Balkan Wars. Cornell University Press. ISBN 978-0-8014-4158-5.
| Normativna kontrola: Državne |
|---|
