Hronologija Narodnooslobodilačke borbe mart 1945.
Hronološki pregled važnijih događaja vezanih za Narodnooslobodilačku borbu naroda Jugoslavije, koji su se desili tokom marta meseca 1945. godine:
1 · 2 · 3 · 4 · 5 · 6 · 7 · 8 · 9 · 10 · 11 · 12 · 15 · 16 · 17 · 18 · 19 · 20 · 21 · 22 · 24 · 25 · 27 · 28 · 30 · 31 |
1. mart[uredi | uredi izvor]
- Ukazom maršala Jugoslavije Josipa Broza Tita Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ) reorganizovani u Jugoslovensku armiju (JA), a Mornarica NOVJ u Jugoslovensku mornaricu. Istim ukazom Vrhovni štab NOV i NOJ je reorganizovan i preimenovan u Generalštab JA, kao neposredni organ Povereništva narodne odbrane Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije (NKOJ).[1][2]
2. mart[uredi | uredi izvor]
- Kralj Petar II Karađorđević, pod pritiskom Vlada Velike Britanije i SAD, imenovao je tri člana Regentskog saveta (namesništvo), na koji je 20. januara preneo svoju vlast - Srđan Budisavljević, Ante Mandić i Dušan Sernec.
- U Beogradu, u Umetničkom paviljonu „Cvijeta Zuzorić“ na Kalemegdanu otvorena Komemorativna izložba posvećena slikarima stradalim u Narodnooslobodilačkom ratu - Jurici Ribaru (1918—1943), Bori Baruhu (1911—1942), Danielu Ozmo (1912—1942), Savi Šumanoviću (1896—1942), Bogdanu Šuputu (1914—1942), S. Pekiću, M. Novakoviću i D. Vučkoviću.
5. mart[uredi | uredi izvor]
- U Beogradu Josip Broz Tito podneo Predsedništvu AVNOJ-a ostavku na mesto predsednika Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije (NKOJ). Ovim je u skladu sa dogovorom „Tito-Šubašić“ prestao da postoji NKOJ, a njegovi članovi su uključeni u Privremenu vladu DFJ, koja je formirana 7. marta.
- U Beogradu dr Ivan Šubašić podneo Regentskom savetu ostavku na mesto predsednika Vlade Kraljevine Jugoslavije u egzilu. Ovim je u skladu sa dogovorom „Tito-Šubašić“ prestala da postoji Vlada u egzilu, a njeni članovi su uključeni u Privremenu vladu DFJ, koja je formirana 7. marta.
6. mart[uredi | uredi izvor]
- Regentski savet poverio mandat za stvaranje nove vlade maršalu Jugoslavije Josipu Brozu Titu.
7. mart[uredi | uredi izvor]
- U Beogradu formirana Privremena vlada Demokratske Federativne Jugoslavije u koju su uključeni članovi NKOJ-a i Vlade u egzilu. Ova Vlada postojala je do 1. decembra kada je, posle izbora za Ustavotvornu skupštinu formirana nova Vlada.
8. mart[uredi | uredi izvor]
- U svim oslobođenim mestima širom Jugoslavije održani zborovi, mitinzi i priredbe povodom 8. marta - Međunarodnog dana žena.
9. mart[uredi | uredi izvor]
- Privremena vlada DFJ donela „Deklaraciju“ kojom se obavezala da će nastavi borbu protiv okupatora, da će poštovati odluke Drugog zasedanja AVNOJ-a, da će po oslobođenju zemlje sprovesti izbore za Ustavotvornu skupštinu i dr. Isto veče ovu Deklaraciju je na Radio Beogradu pročitao predsednik Vlade Josip Broz Tito.
12. mart[uredi | uredi izvor]
- U Beograd stigao Ralf Skrajn Stivenson, prvi ambasador Ujedinjenog Kraljevstva u Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji.
13. mart[uredi | uredi izvor]
- U Prištini albanski nacionalista Haki Taha izvršio atentat u kome je ubijen Miladin Popović (1910—1945), sekretar Oblasnog komiteta KPJ za Kosovo i Metohiju.[3][4]
14. mart[uredi | uredi izvor]
- U Beogradu održana Zemljaska konferencija Zemljoradničke stranke dr Dragoljuba Jovanovića na kojoj je odlučeno da ova stranka stupi u Jedinstveni narodnooslobodilački front Srbije.
15. mart[uredi | uredi izvor]
- Izdavačko preduzeće „Prosveta“ objavilo roman Ive Andrića „Na Drini ćuprija“ (za ovo delo nastalo za vreme okupacije, Andrić je 1961. godine dobio Nobelovu nagradu).
20. mart[uredi | uredi izvor]
- Vlada Ujedinjenog Kraljevstva priznala Privremenu vladu DFJ. Njen ambasador stigao je u Beograd 12. marta, još pre zvaničnog priznanja.
- U Beograd stigao J. V. Sadičkov, prvi ambasador Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika (SSSR) u Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji.
24. mart[uredi | uredi izvor]
- U Beogradu potpisan sporazum između Privremene vlade DFJ i delegacije Ujedinjenih naroda za pomoć i obnovu (engl. United Nations Relief and Rehabilitation Administration - UNRRA). Sporazum je predviđao snabdevanje Jugoslavije hranom, lekovima, obućom, odećom, kao i dobrima i stručnjacima za pomoć u obnovi poljoprivrede, industrije i saobraćaja.[5]
25—29. mart[uredi | uredi izvor]
- U Novom Pazaru održana sednica Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Sandžaka (AVNOS) na kojoj je odlučeno da se pribojski, mileševski, zlatarski, sjenički, deževski i štavički srez pripoje Federalnoj Državi Srbiji, a da se pljevaljski i bjelopoljski srez pripoje Federalnoj Državi Crnoj Gori. Na istoj sednici odlučeno je da se AVNO Sandžaka raspusti, a da se njegovi većnici, iz srezova koji su pripali Srbiji, obrazuju skupštinu i izaberu Izvršni odbor.
27. mart[uredi | uredi izvor]
- U Beogradu na Pozorišnom trgu, povodom četvrte godišnjice događaja od 27. marta, održan miting na kom je učestvovalo oko 250.000 ljudi. Sa balkona zgrade Narodnog pozorišta okupljenima se obratio i maršal Jugoslavije Josip Broz Tito.
- U Prištini 27. i 28. marta, u cilju smirivanja stanja na Kosovu i Metohiji uzrokovanog pobunom balističkih grupa, održana Konferencija oko 400 delegata, predstavnika albanskog naroda iz svih krajeva KiM, radi formiranja Albanskog nacionalnog komiteta za Kosovo i Metohiju (alb. Shqiptar Komiteti Kombëtar për Kosovë dhe Metohi). čije su osnovne linije aktivnosti bile zalaganje za nacionalna prava, ekonomski, politički i kulturni razvoj i emancipaciju Albanaca na Kosovu i Metohiji. Na Konferenciji je izabran Plenum komiteta od 114 i Sekreterijat od 10 članova. Za predsednika Komiteta izabran je Fadilj Hodža, a za sekretara Džavid Nimani.[6]
28. mart[uredi | uredi izvor]
- Vlada Sjedinjenih Američkih Država priznala Privremenu vladu DFJ. Njen ambasador stigao je u Beograd 31. marta.
29. mart[uredi | uredi izvor]
- Vlada Sovjetskog Saveza priznala Privremenu vladu DFJ. Njen ambasador stigao je u Beograd 20. marta, još pre zvaničnog priznanja.
31. mart[uredi | uredi izvor]
- U Beograd stigao Ričard Paterson, prvi ambasador Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji.
U toku marta[uredi | uredi izvor]
- U Sremu otpočela dobrovoljna radna akcija pod nazivom „Sve za Srem - svi za Srem“. Ova akcija pokrenuta je radi podizanja porušenih i popaljenih sremskih sela, od kojih su mnoga bila spaljena do temelja. Ova sela stradala su najvećim delom tokom vođenja Sremskog fronta. Prema podacima Glavnog Narodnooslobodilačkog odbora Vojvodine oštećenja od 95-100% pretrpela su sela: Batrovci, Ledinci, Sremska Rača, Bosut, Grabovo, Bešenovački Prnjavor i Stari Divoš.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Hronologija 2 1980, str. 336.
- ^ Hronologija NOB 1964, str. 1079.
- ^ Hronologija 2 1980, str. 339.
- ^ Hronologija NOB 1964, str. 1089.
- ^ Hronologija 2 1980, str. 341.
- ^ Hronologija 2 1980, str. 342.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Pregled istorije Saveza komunista Jugoslavije. Beograd: Institut za izučavanje radničkog pokreta. 1963. COBISS.SR 54157575
- Hronologija oslobodilačke borbe naroda Jugoslavije 1941—1945. Beograd: Vojnoistorijski institut. 1978. COBISS.SR 50018311
- Hronologija revolucionarne delatnosti Josipa Broza Tita. Beograd: Export-press. 1978. COBISS.SR 50094343
- Hronologija radničkog pokreta i SKJ 1919—1979. tom II 1941—1945. Beograd: Narodna knjiga; Institut za savremenu istoriju. 1980. COBISS.SR 49272583
- Hronologija radničkog pokreta i SKJ 1919—1979. tom III 1945—1979. Beograd: Narodna knjiga; Institut za savremenu istoriju. 1980. COBISS.SR 1539739598
- Istorija Saveza komunista Jugoslavije. Beograd: Izdavački centar „Komunist”; Narodna knjiga; Rad. 1985. COBISS.SR 68649479