Vasilij Smislov

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vasilij Smislov
Lični podaci
Puno imeVasilij Vasiljevič Smislov
Datum rođenja(1921-03-24)24. mart 1921.
Mesto rođenjaMoskva, SSSR
Datum smrti27. mart 2010.(2010-03-27) (89 god.)
Mesto smrtiMoskva, Rusija
DržavljanstvoSSSR
Rusija
Karijera
Svetski prvak1957—1958.
Fide rejting2494
Najveći rejting2620

Vasilij Vasiljevič Smislov (rus. Василий Смыслов; Moskva, Rusija 24. marta 1921. — Moskva, 27. marta 2010. godine) bio je sovjetski i ruski šahovski velemajstor i bivši šampion sveta. Učio je da igra šah od svoje 6. godine. Mnogo je naučio o šahu od svog oca i učio je čitajući šahovske knjige iz očeve biblioteke. Njegov otac je 1912. pobedio Aleksandra Aljehina na jednom od turnira. Smislov je bio operski pevač mada je šah postao njegova preokupacija kada je doživeo neuspeh na audiciji za Boljšoj teatar 1950. godine. Jednom prilikom je rekao: “Uvek ću da živim između šaha i muzike“. Jednom je pevao na švajcarskom radiju. Porazio je Botvinika 1957. i postao svetski prvak u šahu, ali je u revanšu izgubio titulu od Botvinika 1958.

Bio je poznat po svom pozicionom stilu, kao i po igranju završnica, ali mnoge od njegovih partija karakteriše spektakularan taktički udarac. Nemerljiv je njegov doprinos u teoriji šahovskih otvaranja, uključujući Englesko otvaranje, Grinfildovu odbranu, Špansku partiju i Sicilijansku odbranu.

Šahovska igra je između umetnosti i uma, koja treba ponekad da balansira između dva cilja: pobediti ili proizvesti lepotu.

Smislov je igrao 1948. godine turnir za svetskog prvaka u šahu kako bi se odlučilo ko će biti naslednik Aleksandra Aljehina. Završio je na drugom mestu iza Mihaila Botvinika. Posle pobede na turniru kandidata 1953. godine u Cirihu, 1954. godine je igrao za titulu sa Botvinikom. Pošto se meč završio nerešeno, Botvinik je zadržao titulu. Igrali su ponovo 1957. (Smislov je ponovo pobedio na meču kandidata u Amsterdamu, 1956. godine) i ovoga puta Smislov je pobedio sa rezultatom 12,5:9,5. Godine 1958. Botvinik se revanširao i povratio titulu sa skorom 12,5:10,5.

Hronologija turnira[uredi | uredi izvor]

  • Januara 1938. Smislov pobeđuje na juniorkom turniru u Rusiji. Takođe, iste godine, deli prvo mesto sa ruskim majstorom Sergejom Belaventom na turniru u Moskvi.
  • 1940. igra na šampionatu Sovjetskog Saveza gde se plasira na treće mesto sa skorom od 8 pobeda i 10 remija.
  • 1941. igra na Lenjingradsko-moskovskom turniru gde se takođe plasira na treće mesto, iza Botvinika i Keresa, sa 4 pobede, 12 remija i 4 poraza.
  • 1942. Smislov pobeđuje na Moskovskom turniru sa skorom od 8 pobeda, 5 remija i 3 poraza.
  • 1944. zauzima drugo mesto iza Botvinika na šampionatu Sovjetskog Saveza.
  • 1944-1945. Smislov pobeđuje na Moskovskom šampionatu.
  • 1945. dva puta pobeđuje Reševskog u radio meču SSSR protiv SAD.
  • 1946. godine zauzima treće mesto iza Botvinika i Evea, sa skorom od 7 pobeda, 11 remija i 1 porazom.
  • 1948. Svetska šahovska federacija FIDE organizuje turnir u Hagu i Moskvi za šampiona sveta u šahu. Smislov zauzima drugo mesto, iza Botvinika.
  • Novembra 1949. Smislov deli prvo mesto sa Davidom Bronštajnom na sedamnaestom šampionatu Sovjetskog Saveza, sa 9 pobeda, 8 remija i 2 poraza.
  • 1950. na turniru kandidata u Budimpešti, Mađarska, Smislov zauzima treće mesto iza Bronštajna i Boleslavskog, sa skorom od 5 pobeda, 10 remija i 3 poraza.
  • 1953. u Nojhauzenu-Cirihu pobeđuje na drugom turniru kandidata sa 9 pobeda, 18 remija i jednim porazom.
  • Marta 1954. u Moskvi, Smislov igra sa Botvinikom meč za titulu šampiona sveta. Meč se završava nerešeno, ali Botvinik zadržava titulu.
  • 1955. pobeđuje u Zagrebu sa 10 pobeda i 9 remija.
  • 1956. pobeđuje u Amsterdamu na turnru kandidata sa skorom od 6 pobeda, 11 remija i jednim porazom.
  • 1956. u Moskvi na prvom memorijalnom Aljehinovom turniru deli prvo mesto sa Botvinikom sa 7 pobeda i 8 remija.
  • Aprila 1956. Smislov pobeđuje na turniru kandidata održanom u Holandiji.
  • 1957. u Moskvi igra meč sa Botvinikom za titulu šampiona sveta. Ovoga puta Smislov pobeđuje Botvinika sa skorom od 6 pobeda, 13 remija i 3 poraza i postaje šampion sveta.
  • 1958. u Moskvi u revanš-meču Smislov gubi titulu. Njegov skor je tada bio 5 pobeda, 11 remija i 7 poraza. Bio je šampion jednu godinu i 12 dana.
  • 1959. u meču kandidata sa Mihailom Taljem gubi da bi se ovaj sastao sa Botvinikom, godinu dana kasnije.
  • 1960. u Moskvi pobeđuje.
  • 1963. u Moskvi pobeđuje.
  • 1965. u Havani pobeđuje na Kapablankinom memorijalnom turniru (ispred Fišera).
  • 1965. Smislov gubi u četvrtfinalu od Jefima Gelera u meču kandidata. Ove godine je Boris Spaski pobedio u mečevima kandidata.
  • 1968-1969. u Hestingsu pobeđuje.
  • 1969. u Monte Karlu pobeđuje.
  • 1971. u Moskvi zauzima treće mesto.
  • 1975. u Tisajdu zauzima drugo mesto.
  • 1976. u Lon Pajnu, Kalifornija pobeđuje Tigrana Petrosjana.
  • 1978. u Buenos Ajresu zauzima drugo mesto.
  • 1981. u Moskvi zauzima drugo mesto.
  • 1982. u Las Palmasu, u svojoj 61. godini zauzima drugo mesto iza Riblija sa skorom od 6 pobeda, 5 remija i 2 poraza. Bio je najstariji igrač koji se kvalifikovao za turnir kandidata.
  • 1983. u Feldenu, Austrija Smislov igra nerešeno Robertom Hubnerom u četvrtfinalu mečeva kandidata, sa skorom od 1 pobede, 12 remija i 1 poraza, i po važećim pravilima proglašen je za pobednika.
  • 1984. u polufinalu porazio je Zoltana Riblija iz Mađarske sa 3 pobede, 7 remija i 1 porazom.
  • 1984 u finalu gubi od Kasparova rezultatom 8,5:4,5. Smislov je učestvovao u mečevima kandidata više od bilo kog drugog igrača, 33 godine, od 1950—1983. godine.
  • 1991. u Badvorishofenu, Nemačka, Smislov pobeđuje na prvom seniorskom šampionatu sveta. Imao je 70 godina.
  • 1997. u Kopenhagenu, Danska, uzima učešće u meču Veterani protiv Dama.

Izuzetna aktivnost[uredi | uredi izvor]

Na šahovskim olimpijadama Smislov je pobedio u 69 partija, imao 42 remija i izgubio samo 2 partije.

Na turnirima za prvaka sveta Smislov je imao skor od 24 pobede, 44 remija i 21 poraza. Njegov najveći rejting je bio 2690. Njegova uspešnost merena procentima je 60%.

Smislov je bio jedan od najaktivnijih i najjačih velemajstora na svetu. Vrlo malo igrača imalo je takvu životnu snagu da toliko dugo zadrži najveći nivo i kvalitet partija koje igra, kada bi većina obični ljudi otišla u penziju.

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]