Njiradonj
Njiradonj mađ. Nyíradony | |
---|---|
![]() Ime mesta napisano rovaškim pismom | |
Administrativni podaci | |
Država | ![]() |
Region | Regija velike severne ravnice |
Županija | Hajdu-Bihar |
Srez | Njiradonj |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 8.070[1] |
— gustina | 83,2 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 47° 25′ S; 21° 33′ I / 47.41° S; 21.55° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Površina | 96,59 km2 |
Poštanski broj | 4254 |
Pozivni broj | (+36) 52 |
Veb-sajt | |
http://www.nyiradony.hu/ |
Njiradonj (mađ. Nyíradony) grad je u Mađarskoj. Njiradonj je jedan od važnijih gradova u okviru županije Hajdu-Bihar.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Naselje pokriva površinu od 96,59 km2 (37 sq mi) i po popisu iz 2001. godine imao je 8.070 stanovnika.
Njiradonj se nalazi na severnom obodu okruga, a njegovo administrativno područje se graniči sa oblastima koje pripadaju okrugu Sabolč-Satmar-Bereg sa zapada, severa i istoka.
Neposredna susedna naselja su: Sakolj sa severa, Njirmihaljdi sa severoistoka, Njirlugoš sa istoka, Njiračad sa jugoistoka, Njirmartonfalva sa juga, Hajdušamšon sa jugozapada i Balkanj sa zapada. Na kratkom potezu od juga-jugozapada graniči se i sa sedištem okruga, Debrecinom, koje se nalazi na znatnoj udaljenosti (oko 30 kilometara).
Istorija[uredi | uredi izvor]
Najraniji zabeleženi vlasnik naselja bila je porodica Gutkeled. Prema pisanim izvorima, Adoni i susedno naselje zvano Gut bili su naseljeni već u 11. veku.
Ova dva naselja bila su prva rezidencija porodice Gutkeled u okrugu Sabolč tokom ere Arpada. U to vreme Gut je imao i gradinu (zamak), a u blizini ovog zamka, u Adoniju, naseljeno stanovništvo je podiglo manastir. Ovaj manastir, u kome su služili monasi prvog mađarskog premontreanskog proposta, porušen je tokom najezde Tatara.
Njiradoni je pripadao nekadašnjem okrugu Bihar.
Geografski statističar iz 19. veka, Elek Fenješ, takođe je pisao o Njiradonju i pripadajućim Tamašipusti i Aradvanjpusti.[2]
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Godine 2001. 93% gradskog stanovništva se izjasnilo kao Mađari, 7% Romi.[3]
Tokom popisa iz 2011. godine, 85% stanovnika se izjasnilo kao Mađari, a 7,4% kao Romi (14,8% se nije izjasnilo, zbog dvojnog identiteta, ukupan broj može biti veći od 100%).
Verska distribucija je bila sledeća: rimokatolici 18,1%, kalvinisti 15,3%, grkokatolici 41,6%, nedenominacioni 5,3% (18,1% nije odgovorilo).[4]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Gazetteer of Hungary, 1 January 2015. Hungarian Central Statistical Office. 3 September 2015
- ^ Elek Fenješ
- ^ A 2001-es népszámlálás nemzetiségi adatsora
- ^ Nyíradony Helységnévtár