Pređi na sadržaj

Ćovdin

Koordinate: 44° 15′ 07″ S; 21° 26′ 34″ I / 44.252° S; 21.442833° I / 44.252; 21.442833
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Ćovdin
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugBraničevski
OpštinaPetrovac na Mlavi
Stanovništvo
 — 2011.Rast 1074
Geografske karakteristike
Koordinate44° 15′ 07″ S; 21° 26′ 34″ I / 44.252° S; 21.442833° I / 44.252; 21.442833
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina309 m
Ćovdin na karti Srbije
Ćovdin
Ćovdin
Ćovdin na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj012
Registarska oznakaPT

Ćovdin je naselje u Srbiji u opštini Petrovac na Mlavi u Braničevskom okrugu 14 km južno od Petrovca. Prema popisu iz 2011. bilo je 1074 stanovnika.

Selo je zbijenog tipa okruglastog oblika. Nadmorska visina sela je 260 m. Oko sela se nalaze visovi: Lisičji vrh (682 m) na istoku, Veliki vrh (670 m) na jugoistoku, Kovijarac (561 m) na jugu, Ravni grabar (500 m) na jugu i Tavančić (408 m) na jugu. Selo se nalazi na kontaktu Homoljskih planina i Gornje Mlave. Istočno od sela protiče Ćovdinski potok. Površina atara iznosi 2927 ha. U ataru se nalazi, po predanju, lekovit „izvor Studena voda“, a u samom selu više izvora od kojih su najpoznatiji: Vodica, Kučparski izvor, Slana i Kotočka.

Na brdu Krilaš, nalazi se Ćopina gradina koja predstavlja utvrđeno naselje gvozdenog doba. Tragovi rimskog puta vidljivi su u Turskim ornicama. Veoma je zanimljiva pećina u selu u kojoj je svetinja Svete Petke, gde se danas izgradila nova crkva, kao kopija manastira Gračanice i osveštana je 2006. godine.[1]

Ovde se nalazi Sobrašica u Ćovdinu i Crkva Sveta Tri Jararha

Svake godine, počev od 1993. održava se regionalni Festival dečjeg narodnog stvaralaštva „Kreni kolo da krenemo”, sa oko 2000 posetilaca. Od 1940. do 1960. radio je manji rudnik lignita „Ćovdin“.

Poreklo stanovništva[uredi | uredi izvor]

Prema poreklu ondašnje stanovništvo Ćovdina iz 1903. godine. Najstariji doseljenici su iz Stare Srbije.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Prema nekim tvrdnjama, stanovništvo je srpsko, doseljeno iz stare Srbije, okoline Sjenice, Timočke krajine, Bugarske, Jablanice, Homolja i Crne reke.

U naselju Ćovdin živi 843 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 45,5 godina (44,1 kod muškaraca i 46,9 kod žena). U naselju ima 343 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,11.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima, a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 1.867
1953. 1.948
1961. 1.977
1971. 1.893
1981. 1.789
1991. 1.688 1.297
2002. 1.066 1.633
2011. 1.074
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
1.055 98,96%
Rumuni
  
7 0,65%
Jugosloveni
  
2 0,18%
nepoznato
  
1 0,09%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ćovdin: Selo tvrde vere i za osvajače („Večernje novosti“, 30. mart 2013)
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]