Pređi na sadržaj

Akvarijum Boka

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Akvarijum Boka
Izvorno imeCentar za očuvanje morskog biodiverziteta Akvarijum Boka
Osnivač(i)Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore
Osnovanojun 2021.; pre 3 godine (2021-06)
Lokacija
Koordinate42° 26′ 10″ S; 18° 45′ 51″ I / 42.436173° S; 18.76406° I / 42.436173; 18.76406
AdresaPut I Bokeljske brigade 68 (Dobrota)
Veb-sajtАкваријум Бока
Spomenik kulture Kapetanska palata Radoničić u Dobroti, u kojoj se nalazi Akvarijum Boka

Akvarijum Boka, zvaničnog naziva Centar za očuvanje morskog biodiverziteta Akvarijum Boka, prvi je i jedini javni akvarijum u Crnoj Gori.[1] Zauzima površinu od 300 kvadratnih metara i predstavlja posebnu organizacionu jedinicu u okviru Instituta za biologiju mora u Kotoru. Nalazi se u kotorskom naselju Dobrota, na šetalištu Plagenti[2] na samoj obali mora. Smešten je u zgradi Instituta za biologiju mora, ustanove koja se od 1961. bavi zaštitom i izučavanjem Jadranskog mora. Sama zgrada Instituta zaštićena je kao spomenik kulture,[3] nekadašnja kapetanska palata Radoničić.[4]

Čine ga dve celine: javni akvarijum i spasilački centar za divlju floru i faunu mora. Akvarijum je osnovan 2020,[5] a zvanično otvoren juna 2021. godine, u probnom periodu rada. U prva tri meseca Akvarijum je posetilo više od 8.000 posetilaca.[6]

Akvarijum Boka jedinstvena je institucija u Crnoj Gori, koja objedinjuje istraživanja i obrazovanje za promovisanje i praktikovanje efikasnog očuvanja morskih divljih životinja.[7]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Institut za biologiju mora u Kotoru jedina je institucija na južnom Jadranu koja se bavi istraživanjem, zaštitom i očuvanjem morskog biodiverziteta i vodnih slivova. Devedesetih godina prošlog veka formirana je specijalizovana laboratorija sa infrastrukturom za uzgoj i proučavanje biologije i ekologije morskih i slatkovodnih organizama, koju su činili akvarijumi, kružni bazeni, hladne sobe i drugi sadržaji. Međutim, ovaj deo Instituta više nije funkcionalan i njegova upotreba u istraživačke i javne svrhe za sada nije moguća.

Uz finansijsku pomoć države Norveške 2017. godine pokrenut je projekat Marine Biodiversity Conservation Center Boka Aquarium – MonteAqua. Projekat je realizovan u periodu od 4. decembra 2017. do 1. juna 2020. godine. Projekat je podržan od strane Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore.

Idejno rešenje Akvarijuma Boka urađeno je kao glavni preduslov za uspostavljanje Centra za očuvanje morskog biodiverziteta Akvarijum Boka.[7] Koncept dizajn radili su Vladica Simić, Igor Mirović i Radoje Laušević.

Organizacija[uredi | uredi izvor]

Tank sa murinama
Tank sa meduzama

Centar za očuvanje morskog biodiverziteta Akvarijum Boka čine dve celine:

  • javni akvarijum i
  • spasilački centar za divlju floru i faunu mora.

Sam javni akvarijum ima 18 tankova podeljenih u četiri izložbene celine:

Sve celine su međusobno povezane otvorenim prostorom, a putanja izložbe simbolizuje međusobne veze između mora, morske struje i vertikalni profila mora – od obalnog područja do otvorenog mora.[7]

Kao institucija Centar za očuvanje morskog biodiverziteta Akvarijum Boka deluje u tri pravca:

Vrste u akvarijumu[uredi | uredi izvor]

Akvarijum Boka naseljen je sa oko 60 vrsta flore i faune. Među vrstama koje se mogu videti u Akvarijumu su: morski konjići, morske mačke, hobotnice, morske kornjače, meduze, morske zvezde, raže kamenice, morski pauk, murina,[3] velika krnja, neke invazivne vrste[8] i mnogi drugi morski organizmi. Na samom ulazu nalazi se poseban splah tank, tank koji imitira obalnu zonu plime i oseke.

Vrste u Akvarijumu nastanjene su iz prirode, jer je to daleko jeftiniji način nabavljanja vrsta, ali je održavanje ovih organizama veoma teško. U principu, akvatorijumi u svetu većinom funkcionišu tako što kupuju organizme uzgojene u akvarijumu, koje je mnogo lakše održati u zatvorenim uslovima. U Akvarijumu Boka prvenstveno se nastanjuju organizmi iz divljine koje donose brojni sportski i privredni ribari, ili ih tokom terenskog rada prikupe sami naučnici i istraživači Instituta. Postoje i posebne procedure kako će neki od tih organizama biti ulovljen i sačuvan, jer ne može svaka riba uhvaćena na parangal ili u mrežu da preživi fizičke povrede koje pri tom pretrpi i da život nastavi u akvarijumu. Svi novi organizmi i jedinke koje iz divljine stignu u Akvarijum Boka pre unošenja u tankove moraju da prođu poseban 15-dnevni karantin u posebnim bazenima, u tehničkom delu zgrade. Tokom tog perioda oni su pod posebnim nadzorom, prvenstveno da ne bi u akvarijum preneli neke bolesti ili parazite koje možda nose sa sobom.

Kao naredni korak u razvoju Centra za očuvanje morskog biodiverziteta Akvarijum Boka planira sd uspostavljanje druge njegove planirane jedinice – centra za oporavak morskih kornjača, koji će osim bazena za oporavak povređenih kornjača imati i veterinara koji će lečiti ove ugrožene i zaštićene životinje, jer one često bivaju povređene udarom brzih čamaca, zaplitanjem u ribarske mreže, gutanjem udica sa parangala ili od sve prisutnijeg plastičnog otpada u moru.[4]

Značaj[uredi | uredi izvor]

Javni akvarijum, kao institucija, doprinosi izgrađivanju javne svest o neophodnosti zaštite morskih vrsta i deluje u cilju zaštite vrsta i staništa Jadranskog mora. Takođe aktivno doprinosi raznim rešenjima za njihovo očuvanje i služi kao uzor. Uspostavljanje Centra je posebno važno za uspostavljanje bliže saradnje nauke i privrednih subjekata, posebno onih koji se bave ribolovom, akvakulturom, proizvodnjom ribe i morskih plodova.

Spasilački centar razvija kapacitete u Crnoj Gori za spašavanje ugroženih morskih vrsta. Centar u celini jača ulogu Crne Gore u pogledu regionalne i međunarodne naučne saradnje u oblasti očuvanja bioloških resursa vodenih ekosistema.[7]

Turistički potencijal[uredi | uredi izvor]

Akvarijum Boka predstavlja veliki turistički potencijal. Samo tokom prva tri meseca posetilo ga je više od 8.000 posetilaca,[6] a do kraja prve godine oko 10.000.[8] Postavka je interesantna za sve generacije. Prilika da se neposredno gledaju ribe, rakovi i drugi morski organizmi u ambijentu koji je vrlo sličan njihovim prirodnom staništu jedinstveno je iskustvo koje posebno oduševljava decu.

Osim školske i dece predškolskog uzrasta, koji Akvarijum posećuju u organizovanim edukativnim turama, česti posetioci su i porodice, kojima ovo predstavlja idealan i atraktivan izlet.[4] Pored upoznavanja sa živim svetom Jadranskog mora, posetioci imaju priliku i da uživaju u „plivanju sa delfinima“ pomoću virtuelnih naočara, a na izlazu se nalazi i suvenirnica sa igračkama u obliku najatraktivnijih vrsta i drugim zanimljivim predmetima sa motivima morske flore i faune.[9]

U periodu od 24. do 29. aprila 2024. godine, povodom obeležavanja jubileja 50 godina od osnivanja Univerziteta Crne Gore, Institut za biologiju mora omogućio je svim posetiocima besplatan ulaz u Akvarijum. Za tih 6 dana Akvarijum Boka posetilo je više od 3.500. ljudi.[10]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Zvanični sajt”. Akvarijum Boka (na jeziku: me). Pristupljeno 2024-06-05. 
  2. ^ „Posjetite Akvarijum Boka”. Travel Montenegro. 2021-06-15. Pristupljeno 2024-06-05. 
  3. ^ a b „Savršen porodični izlet – Akvarijum Boka”. Share Montenegro. 2021-09-13. Pristupljeno 2024-06-05. 
  4. ^ a b v g Luković, Siniša (2022-01-02). „Akvarijum Boka – život u moru iz prve ruke, komadić podmorja Jadrana dostupan i neplivačima”. BokaNews. Pristupljeno 2024-06-05. 
  5. ^ „About us”. Akvarijum Boka (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-06-07. 
  6. ^ a b „Otvoren Akvarijum Boka u Kotoru”. Regionalni portal Turistička Prizma (na jeziku: engleski). 2021-09-22. Pristupljeno 2024-06-05. 
  7. ^ a b v g „Istorijat”. Akvarijum Boka (na jeziku: me). Pristupljeno 2024-06-05. 
  8. ^ a b Marković, Biljana (2021-12-13). „Akvarijum "Boka" dio turističke ponude Kotora, za šest mjeseci blizu 10.000 posjetilaca”. DAN (www.dan.co.me). Pristupljeno 2024-06-05. 
  9. ^ „Aquarium Boka”. Tripadvisor (na jeziku: engleski). 
  10. ^ „Više od 3 500 posjetilaca uživalo u Akvarijumu Boka tokom sedmice jubileja UCG”. RTHN. 2024-06-01. Pristupljeno 2024-06-05. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]