Amerika (rezervat prirode)

Rezervat prirode Amerika je vodena površina sa priobaljem i važno stanište za gnežđenje i migraciju mnogih kritično ugroženih vrsta ptica, (čak i u evropskim razmerama), u području Františkove Laznje u Češkoj. Razlog proglašenja ovog područja za zonu zaštite nije samo obezbeđivanje optimalnih uslova za gnežđenje i migraciju ptica, već i za zaštitu i stvaranje odgovarajućih uslova za život i ostalih životinjskih vrsta, posebno vodozemaca.

Položaj[uredi | uredi izvor]

Prirodni rezervat Amerika koji je zaveden pod br. 1266, (osnovan je 1990. godine) nalazi se u plitkom basenu sa mnogo ribnjaka na katastarskom području Františkove Laznje, Klest, Okrug Heb, čije je administrativno središte okruga je grad Heb, u Karlovarskom kraju, Uprava AOPK Plzen.^[1]

Udaljen je oko 2 km jugozapadno od Františkove Laznje, 20 km od Karlovih Vari, 150 km zapadno od glavnog grada Praga, u krajnje zapadnom delu Češke, na prelazu između dve istorijske pokrajine, Bohemije i Saksonije.^[2]

Osnovne informacije
Datum osnivanja	1. januara 1990.
Nadmorska visina	440–445 m
Površina	58,69 hektara
Položaj
Država	Češka
Distrikt	Okrug Heb
Lokacija	Klest
Koordinate	50° 6′ 39,72″, 12° 19′ 11,63″
Amerika
Više informacija
Oznaka zaštite	1266

Vrsta zaštite[uredi | uredi izvor]

Glavni predmet zaštite je očuvanje teritorije koja čini veći deo velikog vodnog područja bare Amerika i okolnih močvara. Ovo područje je mesto za gnežđenje retkih vrsta ptica ili im služi za privremeno zaustavljanje u periodu seobe, posebno tokom prolećne i jesenje seobe.

Sekundarni predmet zaštite su područja šaša, trske, močvarne johe i vrbe, kao i deo prelaznog tresetišta. U ovom rezervatu evidentirane su brojne zaštićene i ugrožene vrste biljaka i životinja.^[3]

Prirodni uslovi[uredi | uredi izvor]

Rezervat se nalazi u plitkom basenu sa mnogo ribnjaka, i obuhvata veliki deo jezerca Amerika (ranije zvanog Opštinski ribnjak), mala vodeno prostranstvo sa nekoliko susednih obala.

Prosečna dubina jezera je 3,5 m, a u sredini je ostrvo površine oko 8 ha prekriveno trskom, vrbama, johama i brezama. Područje se nalazi u geomorfološkoj jedinici basena Čeb .

Podzemlje se uglavnom sastoji od tercijarnih sedimentnih stena formacije Vildštejn, predstavljenih kaolinskim glinama i peskom.

Celo područje pripada slivu Ohre, pod-sliv Slatinski potokai i zaštićenom području prirodnog vodenog akumulacionog područja Čebska panev i Slavkovsa les (CHOPAV 3).

Flora[uredi | uredi izvor]

Karakteristična vegetacija na obalama sastoji se od trske i šaša.^[4] Zbog fokusa zaštite na faunu, detaljno botaničko istraživanje biljanih vrsta u ovom rezervatu još nije u potpunosti sprovedeno. Iako je pojava biljaka samo sekundarni predmet zaštite, šaš i trska u ovom rezervatu dostižu visoke botaničke vrednosti.

Od posebno zaštićenih biljnih vrsta u ovom rezervatu rastu:

Šaš (Carex lasiocarpa),
Čupava lisica (Lysimachia thyrsiflora),
Sibirska iris (Iris sibirica),
Zapadna močvarna orhideja (Dactylorhiza majalis),
Brusnica (Oxycoccus palustris).

Fauna[uredi | uredi izvor]

Ptice[uredi | uredi izvor]

Ovo područje poroglašeno je rezervatom prirode uglavnom zbog zaštičenih staništa i gnezdilišta kolonije rečnog galeba (Chroicocephalus ridibundus, sin. Larus ridibundus), čije su lokalne stalne kolonija verovatno poslednja u čitavom području oko Karlovih Vari.^[4]

Od ostalih ptica na ovom prostoru borave:

Barska šljuka (Gallinago gallinago),
Obična travarka Saxicola rubetra),
Bregunica (Riparia riparia),
Grogotovac (Anas querquedula),
Krdža (Anas crecca),
Čegrtuša (Anas strepera),
Eja močvarica (Circus aeruginosus),

Senica vuga (Remiz pendulinus),

Ćubasti gnjurac (Podiceps cristatus),

Modrovoljka (Luscinia svecica).

U parku se ugnježduje:

Crnogrli gnjurac (Podiceps nigricollis)

Mali gnjurac (Tachybaptus ruficollis).

U park za hranu povremeno sleće

Bela roda (Ciconia ciconia).

U parku se primećene i mnoge ptice selice u određenim godišnjim dobima, tokom njihovog zaustavljanja, među kojima su najznačajnije:

Crna roda (Ciconia nigra),
Pupavac (Upupa epops),
Patka dupljašica (Bucephala clangula),
Rumenka (Carpodacus erythrinus),
Barski petlić (Porzana porzana),
Ždral (Grus grus),
Jastreb (Accipiter gentilis),

Velika carska šljuka (Numenius arquata),

Žuta pliska (Motacilla flava),

Čegrtuša (Anas strepera),

Obični gavran (Phalacrocorax carbo),

Jarebica (Perdix perdix),

Obični kobac (Accipiter nisus),

Obični gavran (Corvus corax),

Mala sova (Glaucidium passerinum),

Gak (Nycticorax nycticorax),

Vodomar (Alcedo atthis),

Siva muharica (Muscicapa striata),

Planinska crvenrepka (Anthus spinoletta),

Crvena lunja (Milvus milvus),

Crna lunja (Milvus migrans),

Plovka kašikara (Anas clypeata),

Veliki ronac (Mergus merganser),

Belorepan (Haliaeetus albicilla),

Orao ribar (Pandion haliaetus),

Šiljkan (Anas acuta),

Polojka (Actitis hypoleucos),

Riđovrati gnjurac (Podiceps grisegena),

Crnoglavi galeb (Larus melanocephalus),

Veliki trstenjak (Acrocephalus arundinaceus),

Crna čiopa (Apus apus),

Obična čigra (Sterna hirundo),

Crna čigra (Chlidonias niger),

Šumska šljuka (Scolopax rusticola),

Osičar (Pernis apivorus),

Seoska lasta (Hirundo rustica),

Sprudnik pijukavac (Tringa ochropus),

Crvenonogi sprudnik (Tringa totanus),

Velika bela čaplja (Egretta alba),

Prevez (Netta rufina),

Detlić (Oriolus oriolus).

Gmizavci[uredi | uredi izvor]

Nekoliko zaštićenih i ugroženih vrsta gmizavaca i vodozemaca koji živi u priobalnoj vegetaciji, uključuju:

Mali vodenjak (Triturus vugaris),
Planinski mrmoljak (Triturus alpestris),

Obična krastača (Bufo bufo),

Šumska gatalinka (Hyla arborea),

Mala zelena žaba (Rana lessonae),

Mala zelena žaba (Rana arvalis),

Zelena žaba (Rana esculenta),

Slepić (Anguis fragilis).

Turizam[uredi | uredi izvor]

Od osnivanja Františkovih Lazni (1793), lokacija je bila mesto za izlete i goste banje Karlove Vari. Oko sto godina kasnije 1898. godine na obali ribnjaka izgrađen je polu-drveni romantični restoran iz koga se išlo na krstarenje, i koji je nešto kasnije obnovljen.

U prošlosti je na ostrvu jezerca bila izgrađena drvena pasarela, koju su koristili turisti i drugi posetioci za posmatranje ptica. Kasnije je paserale uklonjena.

Ljubitelji prirode ovo područje posećuju tokom cele godine. U blizini ribnjaka, 1960-tih izgrađen je vikend-kamp i odeljenje za iznajmljivanje čamaca .

Za posetioce duž obale jezera postoje klupe i mala platforma namenjena ljubitelje prirode za posmatranje i fotografisanje ptica.^[5]

Izvori[uredi | uredi izvor]

^ „Přírodní rezervace Amerika | Živý kraj”. www.zivykraj.cz (na jeziku: češki). Pristupljeno 2021-04-06.
^ „Mapy.cz”. Mapy.cz. Pristupljeno 2021-04-06.
^ „Lesopark a přírodní rezervace Amerika”. www.outdooractive.com (na jeziku: češki). Pristupljeno 2021-04-06.
^ ^a ^b ZAHRADNICKÝ, Jiří; MACKOVČIN, Peter a kol. Chráněná území ČR sv. XI – Plzeňsko a Karlovarsko. 1. vyd. Praha: Agentura ochrany přírody a krajiny ČR, 2004. ISBN 80-86064-68-9. S. 141-142.
^ Lněnička, Petr; Podhorský, Lukáš. „Lesopark Amerika | Infocentrum Františkovy Lázně - flinfo.cz”. Františkovy Lázně (na jeziku: češki). Pristupljeno 2021-04-06.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Mediji vezani za članak Amerika na Vikimedijinoj ostavi

[1] „Přírodní rezervace Amerika | Živý kraj”. www.zivykraj.cz (na jeziku: češki). Pristupljeno 2021-04-06.

[2] „Mapy.cz”. Mapy.cz. Pristupljeno 2021-04-06.

[3] „Lesopark a přírodní rezervace Amerika”. www.outdooractive.com (na jeziku: češki). Pristupljeno 2021-04-06.

[:0-4] ZAHRADNICKÝ, Jiří; MACKOVČIN, Peter a kol. Chráněná území ČR sv. XI – Plzeňsko a Karlovarsko. 1. vyd. Praha: Agentura ochrany přírody a krajiny ČR, 2004. ISBN 80-86064-68-9. S. 141-142.

[5] Lněnička, Petr; Podhorský, Lukáš. „Lesopark Amerika | Infocentrum Františkovy Lázně - flinfo.cz”. Františkovy Lázně (na jeziku: češki). Pristupljeno 2021-04-06.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]