Амерички бизон

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Američki bizon
Vremenski raspon: Rani holocensadašnjost (0,01–0 Ma)
Prerijski bizon
(Bison bison bison)
Šumski bizon
(Bison bison athabascae)
Naučna klasifikacija uredi
Domen: Eukaryota
Carstvo: Animalia
Tip: Chordata
Klasa: Mammalia
Red: Artiodactyla
Porodica: Bovidae
Potporodica: Bovinae
Potpleme: Bovina
Rod: Bison
Vrsta:
B. bison
Binomno ime
Bison bison
Podvrste

B. b. athabascae
B. b. bison

Sinonimi
  • Bos americanus Gmelin, 1788
  • Bos bison Linnaeus, 1758
  • Bison americanus (Gmelin, 1788)
  • Bison bison montanae Krumbiegel, 1980

Američki bizon (lat. Bison bison) je krupna vrsta goveda (Bovidae) iz Severne Amerike, takođe poznat kao jednostavno bizon, američka je vrsta bizona koja je nekada lutala Severnom Amerikom u ogromnim stadima. Njegov istorijski opseg, do 9000. godine pre nove ere, opisan je kao veliki bizonski pojas, predeo bogatih travnjaka koji se protezao od Aljaske do Meksičkog zaliva, istočno do obale Atlantika (skoro do Atlantskog priobalja u nekim oblastima) sve do severa Njujorka i južno do Džordžije i, prema nekim izvorima, južnije do Floride, sa viđenjima u Severnoj Karolini u blizini Bafalo Forda na reci Katobi čak 1750. godine.[2][3][4]

Skoro je izumro kombinacijom komercijalnog lova i pokolja u 19. veku i unosom goveđih bolesti od domaćeg goveda. Sa populacijom od preko 60 miliona u kasnom 18. veku, do 1889. godine vrsta je svedena na samo 541 životinju. Napori za oporavak uzeli su maha sredinom 20. veka, sa ponovnim usponom do otprilike 31.000 divljih bizona danas,[5] uglavnom ograničenih u nekoliko nacionalnih parkova i rezervata. Zahvaljujući višestrukim ponovnim uvođenjima, ova vrsta sada slobodno luta u divljini u nekim regionima Sjedinjenih Država, Kanade i Meksika, a takođe je uvedena u Jakutiju u Rusiji.[6]

Šumski bizon je jedna od najvećih divljih vrsta postojećih bovida na svetu, koju nadmašuje samo azijski gaur.[7] Među postojećim kopnenim životinjama u Severnoj Americi, bizon je najteži i najduži, a drugi po visini nakon losa.

Tokom perioda od više milenijuma, indijanska plemena su razvila kulturne i duhovne veze sa američkim bizonima. To je nacionalni simbol Sjedinjenih Američkih Država.

Podvrste[uredi | uredi izvor]

Prerijski bizon

Opisane su dve podvrste ili ekotipa: prerijski bizon (B. b. bison), manje veličine i sa zaobljenijom grbom, i šumski bizon (B. b. athabascae) - veći od dve podvrste i sa višom kvadratnom grbom.[8][9][10][11][12][13] Osim toga, predloženo je da se prerijski bizon sastoji od podvrste severnih prerija (B. b. montanae) i južnih prerija (B. b. bison), što ukupno čini tri podvrste.[11] Međutim, ovo nije opšte prihvaćeno.

Rasprostranjenje[uredi | uredi izvor]

Areal američkog bizona pokriva manji broj država – vrsta je prisutna u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi, dok je izumrla u Meksiku.[1]

Stanište[uredi | uredi izvor]

Staništa vrste su travna vegetacija, ekosistemi niskih trava i šumski ekosistemi.

Ugroženost[uredi | uredi izvor]

Ova vrsta je na nižem stepenu opasnosti od izumiranja, i smatra se skoro ugroženim taksonom.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v Aune, K.; Jørgensen, D. & Gates, C. (2017). „Bison bison”. IUCN Red List of Threatened Species. Version 2021.2. International Union for Conservation of Nature. Pristupljeno 5. 9. 2021.  Baza podataka uključuje i dokaze o riziku ugroženosti. (jezik: engleski)
  2. ^ Project Gutenburg E Book – The Extermination of the American Bison
  3. ^ „American Buffalo (Bison bison) species page”. U.S. Fish and Wildlife Service. Pristupljeno 24. februar 2013. 
  4. ^ William T. Hornaday, Superintendent of the National Zoological Park (10. februar 2006) [1889]. The Extermination of the American Bison. Smithsonian Institution.  Retrieved on February 24, 2013.
  5. ^ „Bison bison: Aune, K., Jørgensen, D. & Gates, C”. 2016. doi:10.2305/IUCN.UK.2017-3.RLTS.T2815A45156541.en. 
  6. ^ „Tras un siglo de ausencia el bisonte americano regresó a territorio mexicano”. infobae (na jeziku: španski). 8. januar 2021. Pristupljeno 8. januar 2021. 
  7. ^ Garrick, Dorian; Ruvinsky, Anatoly (28. novembar 2014). The Genetics of Cattle, 2nd Edition. ISBN 9781780642215. 
  8. ^ Geist, V. (1991). „Phantom subspecies: the wood bison, Bison bison "athabascae" Rhoads 1897, is not a valid taxon, but an ecotype”. Arctic. 44 (4): 283—300. doi:10.14430/arctic1552. 
  9. ^ Kay, Charles E.; White, Clifford A. (2001). „Reintroduction of bison into the Rocky Mountain parks of Canada: historical and archaeological evidence” (PDF). Crossing Boundaries in Park Management: Proceedings of the 11th Conference on Research and Resource Management in Parks and on Public Lands. Hancock, Michigan: George Wright Soc. str. 143—51. Pristupljeno 2. decembar 2009. 
  10. ^ Bork, A. M.; C. M. Strobeck; F. C. Yeh; R. J. Hudson; R. K. Salmon (1991). „Genetic relationship of wood and plains bison based on restriction fragment length polymorphisms” (PDF). Can J Zool. 69 (1): 43—48. doi:10.1139/z91-007. Arhivirano iz originala (PDF) 10. maj 2017. g. Pristupljeno 2. decembar 2009. 
  11. ^ a b Halbert, Natalie D.; Raudsepp, Terje; Chowdhary, Bhanu P.; Derr, James N. (2004). „Conservation Genetic Analysis of the Texas State Bison Herd”. Journal of Mammalogy. 85 (5): 924—931. doi:10.1644/BER-029Slobodan pristup. 
  12. ^ Wilson, G. A.; C. Strobeck (1999). „Genetic variation within and relatedness among wood and plains bison populations”. Genome. 42 (3): 483—96. PMID 10382295. doi:10.1139/gen-42-3-483. 
  13. ^ Boyd, Delaney P. (april 2003). Conservation of North American Bison: Status and Recommendations (PDF). University of Calgary. OCLC 232117310. Arhivirano iz originala (MS thesis) 28. septembar 2007. g. Pristupljeno 23. februar 2010. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]