Arijadna (carica)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Arijadna
Lični podaci
Puno imeElija Arijadna
Datum rođenjaoko 450.
Mesto rođenjaVizantijsko carstvo
Datum smrti515.
Mesto smrtiCarigrad, Vizantijsko carstvo
GrobCrkva Svetih Apostola, Konstantinopolj
Porodica
SupružnikZenon
PotomstvoLav II
RoditeljiLav I
Elija Verina
DinastijaLavova dinastija
Vizantijska carica
Period474-5, 476-91, 491-515
PrethodnikElija Verina
NaslednikEufemija (supruga Justina I)

Elija Arijadna (oko 450—515.) je bila vizantijska carica, supruga careva Zenona (474-475, 476-491) i Anastasija I (491-518).

Porodica[uredi | uredi izvor]

Arijadna je bila ćerka Lava I i Elije Verine. Njena majka je bila sestra Vasiliska. Arijadna je imala mlađu sestru, Leontiju. Ona je najpre verena za cezara Patrikija, sina Aspara. Ova veridba je verovatno poništena kada je Aspar i još jedan od njegovih sinova, Arbadur, stradao 471. godine. Leontija se potom udala za Markijana, sina cara Antemija. Par je vodio neuspešnu pobunu protiv Zenona 478-9. godine. Prognani su u Izauriju nakon gušenja ustanka. Arijadnin mlađi brat nepoznatog imena rođen je 463. godine, a umro je posle pet meseci. Jedini izvor o njemu jeste Žitije Danila Stolpnika i horoskop Retorijusa.

Dolazak na vlast[uredi | uredi izvor]

Arijadna je rođena pre Markijanove smrti (vladao između 450. i 457). Januara 457. godine Markijan je podlegao gangreni. Nadživela ga je ćerka Marcija Eufemija i zet Antemije. Tribun Lav proglašen je za cara uz podršku Aspara, magister milituma. Lava je 7. februara 457. godine krunisao patrijarh Anatolije Carigradski. To je prvo krunisanje od strane patrijarha. Arijadna je postala član carske porodice. Lav je 461. godine osnovao Ekskubitore kao protivtežu germanskim vojnicima pod Asparom. Pripadnici ove vojske birani su iz redova ratobornih Isavrijanaca. Godine 466. Tarasikodisa, sirijski oficir Ekskubitore, istupa sa dokazima da je Arbadur, Asparov sin, kriv za izdaju. Skandal je izazvao razdor u odnosima Lava i Aspara. Savez između Tarasikodisa i Lava zapečaćen je 467. godine brakom između oficira i Arijadne. Njen suprug je, kako bi bio prihvatljiv za rimsko stanovništvo, promenio ime u Zenon. Njihov jedini sin, Lav II, rođen je u narednih godinu dana. Aspar i Arbadur ubijeni su u Carigradskoj palati po nalogu cara Lava. Zenon je bio glavni pristalica Lavove politike u vizantijskoj vojsci. Arijadnin sin proglašen je za cezara (prestolonaslednika) oktobra 473. godine. Lav I je umro 18. januara 474. godine od dizenterije. Njegov unuk je preuzeo vlast u državi. Pošto je bio maloletan, Arijadna i njena majka su ga nagovorili da Zenona prihvati za savladara (9. februar 474). Lav se razboleo i umro 17. novembra te je Zenon postao jedini car. Arijadna je postala carica.

Carica[uredi | uredi izvor]

Arijadnin solidus

Novi car nije bio naročito popularan zbog svog varvarskog porekla. Pored toga, gotski vojskovođa i komandant, uticajni Teodorih Strabon, bio je protiv novog cara koji je želeo smanjiti zavisnost od gotskih vojnika. Protiv Zenona se na kraju okreće i sirijski oficir Il. Vasilisk i Verina iskoristili su situaciju da organizuju zaveru protiv svoga zeta. Pobuna je izbila u Carigradu 475. godine. Ustanak su podržali Teodorih Strabon, Il i Armatije, koji preuzimaju kontrolu nad prestonicom. Verina je ubedila Zenona da napusti grad. Vasilisk je 9. januara proglašen za cara. Rulja je ubila gotovo sve Izaurijce u gradu.

Vasilisk vremenom okreće protiv sebe svoje ključne saradnike, uključujući i samu Verinu koja je nameravala da na presto postavi magister oficioruma Patrikija, svog ljubavnika. Il i Armatije podržavali su neprijateljstvo između cara i magister oficioruma. Il i Armatije prebegli su na stranu Zenona 476. godine. Zenon je avgusta preduzeo opsadu Carigrada. Uz njega je stao i gotski vojskovođa Teodorih Amal (kasnije poznat kao Teodorih Veliki). Senat je Zenonu otvorio kapije. Vasilisk je svrgnut, a Zenon se vratio na presto. Arijadna je ponovo postala carica.

Arijadna je 479. godine došla u sukob sa svojim mužem oko sudbine svoje majke Verine. Verina je pokušala da ubije Ila, ali je pala u njegovo zarobljeništvo. Arijadna je nastojala da izdejstvuje njeno oslobođenje, najpre kod Zenona, a potom kod Ila. Il je odbio. Došao je u nemilost Zenona koji je sumnjao u njegovu odanost, iako mu je ovaj pomogao da se vrati na presto. Il je cara ponizio prkoseći njegovoj naredbi da se paganski sveštenik Pampremije, inače Ilov miljenik, progna iz Carigrada. Potom je došlo do pokušaja atentata koga je naručila Verina, a prema nekim izvorima sam Zenon. Il je ostao bez uha.

Arijadna je ostala u braku sa Zenonom do njegove smrti 9. aprila 491. godine. Arijadna se udala za novog cara, Anastasija I (491-518), za koga se zauzeo Longin, Zenonov brat. Anastasije je za cara proglašen 11. aprila, a venčanje je obavljeno 20. maja. U braku sa Arijadnom nije imao dece. Arijadna je umrla 415. godine u Carigradu. Sahranjena je u crkvi Svetih Apostola. Anastasije je 518. godine sahranjen pored nje.

Izvori[uredi | uredi izvor]


Vizantijska carica
474–475
Vizantijska carica
476–515