Atletika na Letnjim olimpijskim igrama 1896.
Atletska takmičenja na 1. Letnjim olimpijskim igrama u Atini 1896. godine održavala su se od 6. do 10. aprila na stadionu Panatinaikon, izuzev maratona koji se održao između Maratonskog polja i stadiona Panatinaikon,
Učestvovala su 63 takmičara (žene nisu učestvovale na igrama) iz 9 nacionalnih sastava, u 12 atletskih disciplina. Svih 12 disciplina su ostale na programu do današnjih igara, samo je staza za maraton, za razliku od današnje, iznosila 40 km.
Takmičenje u troskoku je bila prva atletska disciplina na igrama i njen pobednik Džejms Brendan Konoli je prvi pobednik na olimpijskim igrama modernog doba. Najviše uspeha su imali takmičari SAD, koji su učestvovali sa 10 takmičara a pobedili u 9 disciplina. Na ovim igrama pobednici su nagrađivani medaljom napravljenom od srebra i maslinovim vencem. Trećeplasirani takmičar nije dobijao nikakvu nagradu (medalju). Od 9 nacionalnih sastava samo takmičari Danske i Švedske nisu osvojili ni jedno od prva tri mesta. Pošto su ovo prve igre u svim disciplinama su u finalu postavljeni olimpijski rekordi, osim u disciplinama 100 i 800 m, gde su rekordi postavljeni u polufinalnim trkama.
Zemlje učesnice
[uredi | uredi izvor]Prijavljena su bila 64 takmičara iz 10 zemalja.
- Australija (1)
- Čile (1)[1]
- Danska (3}
- Francuska (6)
- Nemačko carstvo (5}
- Ujedinjeno Kraljevstvo (5)
- Grčka {29}
- Mađarska (3)
- Švedska (1)
- SAD (10)
- ^ Olimpijski komitet Čilea navodi da je Čileanac Luis Subercaseaux učestvovao u trkama na 100, 400 i 800 metara. U službenim izveštajima ne postoji dokaz za to.
Osvajači medalja
[uredi | uredi izvor]
Bilans medalja
[uredi | uredi izvor]Zemlja | |||||
---|---|---|---|---|---|
1. | SAD | 9 | 6 | 2 | 17 |
2. | Australija | 2 | 0 | 0 | 2 |
3. | Grčka | 1 | 3 | 6 | 10 |
4. | Mađarska | 0 | 1 | 2 | 3 |
5. | Francuska | 0 | 1 | 1 | 2 |
Ujedinjeno Kraljevstvo | 0 | 1 | 1 | 2 | |
7. | Nemačko carstvo | 0 | 1 | 0 | 1 |
Ukupno (7) | 12 | 13 | 12 | 37 |
Čile, Danska i Švedska nisu osvojili medalje
Reference
[uredi | uredi izvor]Iako su se organizatori veoma trudili, u organizaciji atletskih takmičenja bilo je nedostataka. Atletska staza je bila veoma loša, sa krivinama udesno umesto ulevo kako je to danas. (Enciklopedija fizičke kulture JLZ Zagreb 1975. str.684.)
Zanimljivosti (statistika)
[uredi | uredi izvor]- Disciplina — 12
- Učesnika — 63 (63 muš. 0 žena)
- Zemlje učesnice — 9
- Najmlađi učesnik — Žorž de la Nezijer, 17 god i 250 dana, Francuska
- Najstariji učesnik — Eugen Šmit, 34 god i 49 dana, Danska
- Najviše zlatnih medalja, pojedinačno — 2 4 takmičara Tom Berk, Eleri Klark i Robert Garet SAD i Edvin Tedi Flek, Australija
- Najviše zlatnih medalja, ekipno — 9 SAD
- Najviše medalja ukupno, pojedinačno — 4 Robert Garet, SAD
- Najviše medalja ukupno, ekipno — 17 SAD