Austrija na Olimpijskim igrama

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Austrija
na olimpijskim igrama
MOK kodAUT
NOKAustrijski olimpijski komitet
Veb-sajtwww.olympia.at
[[]]
Medalje
Zlato Srebro Bronza Ukupno
82 114 123 319
Učešće na igrama
Letnje igre
1896 • 1900 • 1904 • 1908 • 1912 • 1920 • 1924 • 1928 • 1932 • 1936 • 1948 • 1952 • 1956 • 1960 • 1964 • 1968 • 1972 • 1976 • 1980 • 1984 • 1988 • 1992 • 1996 • 2000 • 2004 • 2008 • 2012 • 2016 • 2020
Zimske igre
1924 • 1928 • 1932 • 1936 • 1948 • 1952 • 1956 • 1960 • 1964 • 1968 • 1972 • 1976 • 1980 • 1984 • 1988 • 1992 • 1994 • 1998 • 2002 • 2006 • 2010 • 2014 • 2018 • 2022
Logo Austrijskog olimpijskog komiteta

Austrija se prvi put pojavila na Olimpijskim igrama 1896. godine, a to su bile ujedno i prve olimpijske igre modernog doba. Od tada Austrija je propustila samo jedne olimpijske igre i to Letnje olimpijske igre 1920., zbog svoje uloge u Prvom svetskom ratu.

Austrija je do sada bila dva puta domaćin olimpijskih igara prvi put 1964. a drugi put 1976. godine. Oba puta su u pitanju bile Zimske olimpijske igre i oba puta grad domaćin igara je bio Inzbruk. U Inzbruku su održane i prve Zimske olimpijske igre mladih 2012.

Austrijski sportisti su zaključno sa Zimskim olimpijskim igrama 2018. godine osvojili 87 medalja na Letnjim olimpijskim igrama i 232 medalja na Zimskim olimpijskim igrama. U alpskim disciplinama Austrija je osvojila više medalja nego bilo koja druga nacija. Samo u Tokiju 1964. i Londonu 2012. ostala je bez osvojenih medalja.

Austrijski olimpijski komitet (Österreichisches Olympisches Comité) je osnovan 1908. godine a priznat od strane MOKa 1912. godine.

Do 1918. godine nije bila nezavisna država, već deo Austrougarske, ali su Austrija i Ugarska nastupale odvojeno na olimpijskim igrama.

Medalje[uredi | uredi izvor]

Učešće i osvojene medalje na LOI[uredi | uredi izvor]

Učešće i osvojene medalje Austrije na LOI
LOI Nosilac zastave Učešće Muš. Žene sport Zlato Srebro Bronza Ukupno Plasman
1896 Atina 3 3 0 3 2 1 2 5 7
1900 Pariz 15 15 0 4 0 3 3 6 15
1904 Sent Luis * 1 (2) 1 (2) 0 1 1 (0) 1 (0) 1 3 (1) 6 (10)**
1908 London 7 7 0 4 0 0 1 1 19
1912 Stokholm 85 79 6 12 0 2 2 4 17
1920 Antverpen Nije učestvovala
1924 Pariz 49 46 3 8 0 3 1 4 20
1928 Amsterdam Ludvik Vesli 73 67 6 13 2 0 1 3 19
1932 Los Anđeles 19 17 2 5 1 1 3 5 18
1936 Berlin Fric Vumbek 234 217 17 19 4 6 3 13 11
1948 London 144 113 31 17 1 0 3 4 21
1952 Helsinki Vili Velt 112 91 21 16 0 1 1 2 32
1956 Melburn i Stokholm Franc Vimer 34 29 5 12 0 0 2 2 34
1960 Rim Herbert Viderman 103 82 21 15 1 1 0 2 18
1964 Tokio Hubert Hamerer 56 45 11 10 0 0 0 0
1968 Meksiko Siti Roland Lozert 42 35 7 12 0 2 2 4 32
1972 Minhen Hubert Raudašl 111 97 14 15 0 1 2 3 31
1976 Montreal Ginter Pfaf 60 54 6 15 0 0 1 1 40
1980 Moskva Karl Ferstl 83 64 19 16 1 2 1 4 21
1984 Los Anđeles Хуберт Раудашл 102 71 31 18 1 1 1 3 22
1988 Seul Hubert Raudašl 73 66 7 17 1 0 0 1 29
1992 Barselona Sisi Maks-Tojrer 102 71 31 17 0 2 0 2 37
1996 Atlanta Hubert Raudašl 72 56 16 15 0 1 2 3 18
2000 Sidnej Vilfram Vajbel, Jr. 92 55 37 17 2 1 0 3 32
2004 Atina Robert Hagara 74 54 20 18 2 4 1 7 27
2008 Peking Hans-Peter Štajnaher 70 40 30 16 0 1 2 3 61
2012 London Markus Rogan 70 39 31 19 0 0 0 0
Brazil Rio de Žaneiro 2016. Markus Rogan 71 22 0 0 1 1
Ukupno 27 / 28 1.886 1.514 372 18 33 36 87

* Austrijski gimnastičar Julije Lenhart je osvojio dve zlatne medalje (jedna sa Mešovitim timom) i jednu srebrnu kao najuspešniji austrijski takmičar ikada na Letnjim olimpijskim igrama. MOK Lenhartove osvojene medalje pripisuje SAD umesto Austriji, pravdajući da je on predstavljao klub Filadelfiju iz SAD čiji je član bio u to vreme, dok je dve godine boravio u SAD. Austrijski olimpijski komitet ga tek 1962. deset godina posle njegove smrti priznanje za austrijskog olimpijca na osnovu informacija dobijenih od austrijskog olimpijskig istoričara Eriha Kanmpera.[1]
** U zagradi su upisani rezultati kako ih vodi MOK, a bez zagrade kako ih vodi Austrijski olimpijski komitet.[2].

Osvajači medalja na LOI[uredi | uredi izvor]

Pregled učešća sportista i osvajača medalja po sportovima na LOI[uredi | uredi izvor]

Stanje posle LOI 2012.
Sport Period Ukupno Muški Žene
Prvo Poslednje
Atletika 1900 2012 179 123 56 1 2 4 7
Badminton 1992 2012 4 3 1 0 0 0 0
Biciklizam 1896 2012 92 84 8 1 0 2 3
Boks 1924 1988 34 34 0 0 0 0 0
Veslanje 1912 2004 98 91 7 0 3 2 5
Vaterpolo 1912 1952 27 27 0 0 0 0 0
Gimnastika 1904 2012 43 25 18 1* 1* 0 2*
Dizanje tegova 1936 2004 57 57 0 3 4 2 9
Jedrenje 1928 2012 77 72 5 3 4 0 7
Kajak i kanu 1936 2012 63 52 11 3 5 6 14
Konjički sport 2004 2012 41 34 7 1 1 1 3
Mačevanje 1896 2012 93 79 14 1 1 5 7
Moderni petoboj 1912 2012 20 20 0 0 0 0 0
Odbojka na pesku 2000 2012 9 7 2 0 0 0 0
Plivanje 1896 2012 89 53 36 1 6 5 12
Ritmička gimnastika 1988 2012 4 0 4 0 0 0 0
Rukomet 1936 2000 61 29 32 0 1 0 1
Rvanje 1912 2012 59 58 1 0 0 2 2
Sinhrono plivanje 1984 2012 7 0 7 0 0 0 0
Skokovi u vodu 1912 2008 34 17 17 0 0 0 0
Stoni tenis 1988 2012 13 8 5 0 0 0 0
Streličarstvo 1976 1984 3 2 1 0 0 0 0
Streljaštvo 1912 2008 67 58 9 1 2 5 8
Tekvondo 2000 2004 2 1 1 0 0 0 0
Tenis 1908 2012 18 10 8 0 1 0 1
Triatlon 2000 2012 8 4 4 1 0 0 1
Fudbal Fudbal 1912 1952 50 50 0 0 1 0 1
Fudbal Hokej na travi 1928 1980 49 35 14 0 0 0 0
Džudo 1964 2012 35 28 7 2 2 1 5
Ukupno (29) 1.336 1.061 275 18 33 35 86
  • Razlika u gornje dve tabele od 550 učesnika (453 muškaraca i 97 žena) nastala je u ovoj tabeli jer je svaki spotista bez obriza koliko je puta učestvovao na igrama i u koliko raznih sportova na istim igrama računat samo jednom

Učešće i osvojene medalje na ZOI[uredi | uredi izvor]

Učešće i osvojene medalje Austrije na ZOI
ZOI Nosilac zastave Učešće Muš. Žene soprt. Zlato Srebro Bronza Ukupno Plasman
1924 Šamoni 4 2 2 1 2 1 0 3 3
1928 Sent Moric 39 34 5 8 0 3 1 4 7
1932 Lejk Plesid 7 6 1 5 1 1 0 2 6
1936. Garmiš-Partenkirhen Karl Šefer 60 50 10 8 1 1 2 4 6
1948. Sent Moric 54 42 12 8 1 3 4 8 7
1952 Oslo Sep Bradl 39 31 8 7 2 4 2 8 5
1956. Kortina d'Ampeco Toni Zajler 60 50 10 8 4 3 4 11 2
1960. Skvo Vali Norbert Flezinger 26 17 9 5 1 2 3 6 9
1964. Inzbruk Regine Hajcer 83 69 14 10 4 5 3 12 2
1968. Grenobl Emerih Dancer 76 63 13 10 3 4 4 11 5
1972. Saporo Manfred Šmid 40 29 11 8 1 2 2 5 9
1976. Inzbruk Franc Klamer 77 63 14 10 2 2 2 6 7
1980. Lejk Plesid Anamari Mozel Prel 43 33 10 6 3 2 2 7 9
1984. Sarajevo Franc Klamer 65 58 7 9 0 0 1 1 17
1988. Kalgari Leonhard Štok 81 66 15 10 3 5 2 10 6
1992. Albervil Anita Vahter 58 45 13 9 6 7 8 21 4
1994. Lilehamer Anita Vahter 80 65 15 10 2 3 4 9 9
1998. Nagano Emeše Nemet Hunjadi 96 73 23 12 3 5 9 17 8
2002. Solt Lejk Siti Angelika Nojner 90 71 19 12 3 4 10 17 10
2006. Torino Renate Gečl 73 55 18 12 9 7 7 23 3
2010. Vankuver Andreas Linger
Volfgang Linger
75 49 26 13 4 6 6 16 9
2014. Soči Andreas Linger 126 86 40 14 4 8 5 17 9
Južna Koreja Pjongčang 2018. Ana Fajt 105 65 40 12 5 3 6 14 10
Ukupno (23) 1.352 1.057 295 64 81 87 232

Osvajači medalja na ZOI[uredi | uredi izvor]

Pregled učešća sportista Austrije po sportovima na ZOI[uredi | uredi izvor]

Posle ZOI 2014.
Sport Period Ukupno Muški Žene Zlato Srebro Bronza Ukupno
Prvo Poslednje
Alpsko skijanje 1936 2014 169 89 80 34 39 41 114
Biatlon 1964 2014 21 29 2 0 3 2 5
Bob 1928 2014 104 101 3 1 2 0 3
Brzo klizanje 1928 2014 37 33 4 1 2 3 6
Brzo klizanje na kratkim stazama 2010 2014 1 0 1 0 0 0 0
Nordijska kombinacija 1928 2014 39 39 0 3 2 8 13
Sankanje 1964 2014 55 36 19 5 7 7 19
Skeleton 1928 2014. 9 8 1 0 1 0 1
Skijaški skokovi 1928 2014 50 48 2 6 9 10 25
Skijaško trčanje 1928 2014 80 66 14 1 2 2 5
Slobodno skijanje 1994 2014 17 9 8 0 1 0 1
Snoubording 1998 2014 40 22 18 1 1 4 4
Hokej na ledu 1928 2014 176 176 0 0 0 0 0
Umetničko klizanje 1924 2014 74 30 44 7 9 4 20
Ukupno (14) 882 686 196 59 78 81 218
  • Razlika u gornje dve tabele od 470 učesnika (371 muškarac i 99 žena) nastala je u ovoj tabeli jer je svaki spotista bez obriza koliko je puta učestvovao na igrama i u koliko raznih sportova na istim igrama računat samo jednom

Ukupno medalja na OI[uredi | uredi izvor]

Posle ZOI 2018.

OI
LOI 18 33 36 87
ZOI 64 81 87 232
Ukupno 82 114 123 319

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Profil Julija Lenharta na sajtu sports-reference.com”. Arhivirano iz originala 29. 01. 2010. g. Pristupljeno 27. 03. 2012. 
  2. ^ „Austrijski olimpijski komitet — ÖOC”. Arhivirano iz originala 01. 11. 2012. g. Pristupljeno 27. 03. 2012. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]