Bačina
Bačina | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Rasinski |
Opština | Varvarin |
Stanovništvo | |
— 2011. | 2381 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 43° 43′ 25″ S; 21° 17′ 35″ I / 43.7235° S; 21.293° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 152 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 37265 |
Pozivni broj | 037 |
Registarska oznaka | KŠ |
Bačina je naselje u Srbiji u opštini Varvarin u Rasinskom okrugu. Nalazi se na južnom podnožju planine Juhor, 4km zapadno od Varvarina. Prema popisu iz 2002. bilo je 2381 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 2812 stanovnika).
Na mestu preistorijskog naselja (neolit i bronzano doba), nalaze se rimske utvrde i ranosrednjovekovni grad. Činjenice iz bogate istorije bačinskog atara odnose se pre svega na Đerđelin.
Bačina se pominje prvi put u Hilandarskoj povelji despota Stefana Lazarevića 1411. godine.
Istorija
[uredi | uredi izvor]Staro selo je bilo jugoistočno od sadašnjeg, kod Pojila i Kneževih vodenica na Kalenićkoj reci i zvalo se Grabovac, kao što se i danas to mesto zove. Radi čega se otuda selo preselilo nije poznato.
Nakon Drugog srpskog ustanka Bačina ulazi u sastav Kneževine Srbije i administrativno je pripadala Jagodinskoj nahiji i Temnićskoj knežini[1]. do 1834. godine kada je Srbija podeljena na serdarstva.
Godine 1905, selo je imalo 340 kuća, u selu nema starosedelaca. Najstarija porodica koja se iselila iz starog sela u Bačinu je porodica Knežević, koji su starinom sa Kosova. Ovako prozvata što im je neki stari bio knez. Slave sv. Andriju.
Prema poreklu ondašnje stanovništvo Bačine iz 1905. godine može se ovako rasporediti:
- Kosovsko-metohijskih doseljenika ima 8 porodica sa 134 kuće
- Iz okoline Sokobanje ima 6 porodica sa 88 kuća
- Iz Makedonije ima 5 porodica sa 37 kuća
- Porodice nepoznate starine ima 2 sa 15 kuća
- Iz Toplice ima 1 porodica sa 6 kuća
- Iz okoline Kopaonika ima 1 porodica sa 2 kuće. (podaci datiraju iz 1905. godine)[2]
Ovde se nalazi OŠ „Sveti Sava” Bačina.
Ukazom Kralja od 18. jula 1920. godine naselje je dobilo status varošice.
Demografija
[uredi | uredi izvor]U naselju Bačina živi 1927 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 43,4 godina (42,5 kod muškaraca i 44,2 kod žena). U naselju ima 681 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,50.
Ovo naselje je naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
Bačina u popisima Jagodinske nahije — od 1818. do 1829.[1] | |||||||||||||
Godina popisa | 1818. | 1819. | 1820. | 1821. | 1822. | 1823. | 1824/25. | 1825. | 1826. | 1827. | 1828. | 1829. | |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Kuće | 97 | 95 | 99 | 100 | 100 | 112 | 113 | 112 | 114 | 120 | 122 | 126 | |
Poreske glave* | - | 141 | 119 | 122 | 129 | 137 | 134 | 131 | 129 | 128 | 135 | 133 | |
Aračke glave** | 225 | 236 | 248 | 250 | 251 | 255 | 272 | 278 | 291 | 306 | 321 | 329 | |
*Poreske glave = Oženjeni muškarci | ** Aračke glave = Muškarci od 7 do 70 godina |
m | ž |
|||
? | 1 | 4 | ||
80+ | 43 | 52 | ||
75—79 | 43 | 72 | ||
70—74 | 75 | 92 | ||
65—69 | 81 | 98 | ||
60—64 | 82 | 81 | ||
55—59 | 56 | 62 | ||
50—54 | 86 | 65 | ||
45—49 | 108 | 87 | ||
40—44 | 79 | 78 | ||
35—39 | 74 | 58 | ||
30—34 | 64 | 73 | ||
25—29 | 63 | 63 | ||
20—24 | 63 | 70 | ||
15—19 | 66 | 71 | ||
10—14 | 64 | 66 | ||
5—9 | 70 | 55 | ||
0—4 | 56 | 60 | ||
Prosek : | 42,5 | 44,2 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 984 | 227 | 638 | 99 | 19 | 1 |
Ženski | 1.026 | 137 | 647 | 220 | 19 | 3 |
UKUPNO | 2.010 | 364 | 1.285 | 319 | 38 | 4 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 587 | 420 | 0 | 2 | 55 |
Ženski | 352 | 241 | 0 | 1 | 23 |
UKUPNO | 939 | 661 | 0 | 3 | 78 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 5 | 4 | 39 | 8 | 13 |
Ženski | 1 | 0 | 30 | 8 | 2 |
UKUPNO | 6 | 4 | 69 | 16 | 15 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 10 | 8 | 6 | 9 |
Ženski | 1 | 9 | 4 | 12 | 14 |
UKUPNO | 1 | 19 | 12 | 18 | 23 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 2 | 0 | 0 | 6 | |
Ženski | 5 | 0 | 0 | 1 | |
UKUPNO | 7 | 0 | 0 | 7 |
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b Popović, Ljubodrag. Zoran Marković, ur. Jagodinska nahija, knjiga prva 1815 —1823 (PDF). Jagodina: Istorijski arhiv Jagodina. ISBN 86-902609-5-1. Pristupljeno 12. 7. 2012.
- ^ Podaci: „Naselja“ knj.6 (dr. Stanoje. M. Mijatović: Naselja srpskih zemalja
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Aleksandar Deroko, „Srednjovekovni gradovi u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji“, Beograd 1950