Bosanskohercegovačka radio-televizija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bosanskohercegovačka radio-televizija
Tipnacionalna medijska kuća
Zemlja Bosna i Hercegovina
DostupnostBosna i Hercegovina
SloganJedan za sve.
SedišteBulevar Meše Selimovića 12,
Sarajevo
Ključni ljudiBelmin Karamehmedović, (generalni direktor)
Datum pokretanja10. april 1945. god.; pre 79 godina (1945-04-10) (radio)
1. jun 1961. (televizija)
Veb-sajtwww.bhrt.ba

Bosanskohercegovačka radio-televizija (skraćeno BHRT), državna je radio-televizija u Bosni i Hercegovini. U periodu od 1992. do 1995. godine nosila je naziv Radio-televizija Bosne i Hercegovine (skraćeno RTVBiH), koja je nastala iz RTV Sarajevo.

Nezavisni je javni emiter na nivou države Bosne i Hercegovine, koji proizvodi i emitira domaći i međunarodni radijski i televizijski program, kao i multimediju za javnost u demokratskoj, multinacionalnoj, multikulturalnoj i pluralističkoj državi Bosni i Hercegovini. BHRT je javni servis Bosne i Hercegovine i aktivni član EBU-a (Evropske radiodifuzne unije) iz Bosne i Hercegovine. BHRT emitira svoje programe u okviru televizijskog kanala (BHT 1) i javnog radio servisa (BH radio 1).

Programske sadržaje emitira i na službenoj veb stranici www.bhrt.ba. BHRT kao javni servis BiH, emitira svoje programe 24 sata dnevno i zemaljskim signalom pokriva više od 90% teritorije Bosne i Hercegovine. Uz dva entitetska javna emitera, koji djeluju na vlastitim kanalima i frekvencijama (FTV i RTRS), BHRT čini Javni RTV sistem u Bosni i Hercegovini.

Većina programa se producira iz RTV doma u Sarajevu te putem informativno tehnički centara (ITC) u Bihaću, Banjaluci, Mostaru, Tuzli i Zenici.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Istorija elektronskih medija u Bosni i Hercegovini započela je 10. aprila 1945. kada je Radio Sarajevo emitirao svoju prvu emisiju. Prva televizijska emisija iz studija TV Sarajevo emitirana je 1961. godine. U tom periodu, RTV Sarajevo je bila ravnopravna članica Jugoslovenske radio-televizije (JRT). U oktobru 1991. godine, RTV Sarajevo je transformirana u RTV BiH, kao javno preduzeće.

Nakon raspada Jugoslavije, RTV BiH izlazi iz JRT-a, a od 1. januara 1993. postaje aktivna članica EBU-a. U oktobru 2000. godine, drugom odlukom visokog predstavnika u BiH, stvoreni su zakonski okviri za uspostavu Sistema javnog emitiranja u BiH i uspostavu Javnog servisa BiH. Start BH radija 1 na samostalnoj frekvenciji počeo je 7. maja 2001. godine, a start Dnevnika BHT 1 godinu dana poslije. Na samostalnoj frekvenciji, BHT 1 sa cjelodnevnim programom emitira se od ljeta 2004. godine.

Programska načela[uredi | uredi izvor]

Uvažavajući činjenicu da građani plaćaju pretplatu, iz koje se finansira funkcioniranje javnog RTV servisa u Bosni i Hercegovini, za svoj rad i ukupno medijsko djelovanje javni servis BiH odgovara javnosti.

Zadatak javnog servisa BiH jeste informirati građane, ali i omogućavati javne debate u kojima se profiliraju ciljevi i interesi demokratske javnosti. BHRT svojim programima izvršava i obavezu promocije istorijske i sadašnje nacionalne, kulturološke i religijske, privredne, regionalne i druge pozitivno vrednovane osobenosti Bosne i Hercegovine.

Načela javnog emitera zasnovana su na opštim profesionalnim standardima, propisima i pravilima Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), te na Zakonu o osnovama Javnog radiotelevizijskog sistema u BiH i Zakonu o javnom RTV servisu BiH. BHRT u svojim programima teži osigurati raznovrsne i izbalansirane radijske i televizijske programe, što važi i za sadržaje koji se plasiraju putem interneta, teleteksta i drugih savremenih komunikacijskih modela. U obavljanju svoje medijske misije, BHRT kontinuirano radi da u svojim programima zadovolji visoke etičke standarde i standarde kvaliteta medijskih žanrova u kojima se iskazuju.

BHRT programi uvažavaju dostojanstvo osoba i grupa, kao i posebnosti po kojima se međusobno razlikuju. Programi javnog servisa BiH promoviraju ljudska prava i demokratske slobode, društvenu pravdu, toleranciju i razumijevanje među pripadnicima zajednice. U programima BHRT-a zastupljeni su informativni, obrazovni, dokumentarni, kulturni, religijski, zabavni, sportski, dječiji sadržaji i specijalni projekti. Cilj Javnog servisa BiH samostalno ili njihove zajedničke produkcijske strukture je biti kreativni štab svih oblika produkcije najvišeg kvaliteta, te poticati razvoj domaćeg stvaralaštva i domaće produkcije.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]