Veliki Alfeld

Veliki Alfeld (mađ. Nagyalföld) ili Velika mađarska ravnica (mađ. Nagy-Magyar-alföld), odnosno Velika ugarska ravnica (nem. Große Ungarische Tiefebene) ili Velika dunavska ravnica (slč. Veľká dunajská kotlina) je ravnica u jugoistočnom delu Panonske nizije. Prostire se u donjem delu srednjeg toka reke Dunava i njegove pritoke Tise. Zauzima južni i istočni deo Mađarske, manji deo jugoistočne Slovačke, pogranični deo jugozapadne Ukrajine, znatan deo zapadne Rumunije, celu severnu Srbiju i istočnu Hrvatsku.

Nazivi[uredi | uredi izvor]

U srpskom jeziku, nazivi za ovu ravnicu su počeli da se formiraju u vreme postojanja stare Ugarske, koja je sve do 1918. godine obuhvatala to područje u celini, te su po ugledu na tadašnju terminologiju nastali nazivi: Velika ugarska ravnica, odnosno Velika mađarska ravnica ili samo Veliki Alfeld. Nakon 1918. godine, stara ugarska odrednica je u pojedinim državama-naslednicama zamenjena politički neutralnom dunavskom odrednicom, te se tako u slovenskim jezicima upotrebljava i naziv Velika dunavska ravnica, dok se naziv Panonska nizija koristi za širu geografsku oblast, koja pored Velikog Alfelda obuhvata i Mali Alfeld (Mala dunavska ravnica), kao i druge geografske celine.^[1]

U slovačkom jeziku se za Veliki Alfeld koristi naziv Veľká dunajská kotlina ili Veľká dunajská nížina, dok se u rumunskom jeziku oblast označava i kao Câmpia Tisei ili Câmpia de Vest. U mađarskom jeziku, oblast je i dalje poznata kao Nagy Alföld, odnosno Nagy-Magyar-alföld.^[2]^[3]

Granice[uredi | uredi izvor]

Granice ove ravnice su Karpati na severu i istoku, Transdunavske planine i hrvatske planine na jugozapadu i približno reka Sava na jugu.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Bunari u Nacionalnom parku Hortobađ Pusta, sa štalom

Ravnica u Mađarskoj[uredi | uredi izvor]

Površina ravnice iznosi 52.000 km² u okviru Mađarske, što čini oko 56% državne teritorije. Ukupna površina je 100.000 km². Najviša tačka ravnice je Hoportjo (183 m), dok je najniža tačka reka Tisa.

Najvažniji mađarski pisci koji su inspirisani i povezani sa ravnicom su Mora Ferenc i Moric Žigmond, kao i pesnici Petefi Šandor i Juhas Đula.

Mađarski naučnici rođeni u ravnici uključuju fizičara Zoltana Baja, hemičara Janoša Irinjija, farmakologa Janoša Kabaja, fizičara i farmaceuta Gabora Kataja i doktora i pulmonologa Friđeša Koranjija.

Najvažnija reka ravnice je Tisa.

Najznamenitiji gradovi sa medicinskim kupalištima su Berekfirde, Čerkesele, Đula, Hajdusoboslo, Senteš i Solnok.

Među kulturnim festivalima i programima karakterističnim za region su Čangofestival u Jasberenju, Čeresnjefestival (festival trešnje) u Nađkeriju, Guljašfestival (festival gulaša) u Solnoku, Hidi vašar (Vašar mosta) u Nacionalnom parku Hortobađ, Hunijališ u Opustaseru, Sabadteri Jatekok (Igre na otvorenom) u Segedinu, Varjatekok (Igre u zamku) u Đuli, Viragkarneval (Karneval cveća) u Debrecenu i Bajai Halaslefeze Nepinepelj (Festival riblje čorbe) u Baji.

Nacionalni park Hortobađ u Alfeldu sa ovcama sorte *racka*

Deo ravnice koji se nalazi u Mađarskoj uključuje sledeća područja:

Ravnica u Srbiji[uredi | uredi izvor]

U Srbiji, ravnica je podeljena u tri velika geografska područja, poznata kao Bačka, Banat i Srem, od kojih se veći deo nalazi u okviru pokrajine Vojvodine. S obzirom da se područje Alfelda u Srbiji poklapa sa područjem Panonske nizije, čiji je Alfeld deo, u srpskoj literaturi se Alfeld velikim delom obrađuje pod pojmom Panonske nizije.

Ravnica u Hrvatskoj[uredi | uredi izvor]

Termin Velika mađarska ravnica se retko koristi u Hrvatskoj i obično je povezan sa geografijom Mađarske.

Delovi Panonske Hrvatske mogu se smatrati produžetkom Alfelda, posebno istočna Slavonija i delovi Srema.^[4]

Ravnica u Slovačkoj[uredi | uredi izvor]

Deo ravnice koji se nalazi u Slovačkoj je poznat i kao Istočna slovačka nizija.

Ravnica u Ukrajini[uredi | uredi izvor]

Deo ravnice koji se nalazi u Ukrajini je poznat i kao Transkarpatska nizija.

Ravnica u Rumuniji[uredi | uredi izvor]

U Rumuniji, ravnica (rum. câmp ili câmpia, iz lat. campus) uključuje razne regione, kao što su Banat i Krišana. Ovde se zove Câmpia de Vest (Zapadna ravnica).

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

^ Jelena Ćalić i dr. "Panonska nizija kao morfostrukturna jedinica Srbije". Glasnik Srpskog geografskog društva, 92/1 (2012), str. 47-70.
^ Gercsák, Gábor (2002). „Hungarian geographical names in English language publications” (PDF). Studia Cartologica. Univerzitet Loranda Etveša. Arhivirano iz originala (PDF) 20. 3. 2012. g. Pristupljeno 30. 4. 2011.
^ Gercsák, Gábor (2005). „Magyar tájnevek angol fordítása” (PDF). Fasciculi Linguistici / Series Lexicographica (na jeziku: mađarskom). Univerzitet Loranda Etveša. Arhivirano iz originala (PDF) 20. 3. 2012. g. Pristupljeno 30. 4. 2011.
^ Heršak, Emil; Nikšić, Boris (septembar 2007). „Hrvatska etnogeneza: pregled komponentnih etapa i interpretacija (s naglaskom na euroazijske/nomadske sadržaje)”. Migration and Ethnic Themes (na jeziku: Croatian). Zagreb: Institute for Migration and Ethnic Studies. 23 (3): 255. ISSN 1848-9184. „U velikoj mađarskoj nizini Alföld zapadno od Karpata tradicionalno su se smještale euroazijske nomadske skupine, a dio panonske Hrvatske može se smatrati ekstenzijom tog područja, osobito istočna Slavonija i s njome povezani dijelovi Srijema.[5]”

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Körös regionalni arheološki projekat: Neolitska i arheologija bakarnog doba u Alfeldu
Mapa Alfelda

47° 00′ N 20° 30′ E / 47.000° S; 20.500° I

[1] Jelena Ćalić i dr. "Panonska nizija kao morfostrukturna jedinica Srbije". Glasnik Srpskog geografskog društva, 92/1 (2012), str. 47-70.

[2] Gercsák, Gábor (2002). „Hungarian geographical names in English language publications” (PDF). Studia Cartologica. Univerzitet Loranda Etveša. Arhivirano iz originala (PDF) 20. 3. 2012. g. Pristupljeno 30. 4. 2011.

[3] Gercsák, Gábor (2005). „Magyar tájnevek angol fordítása” (PDF). Fasciculi Linguistici / Series Lexicographica (na jeziku: mađarskom). Univerzitet Loranda Etveša. Arhivirano iz originala (PDF) 20. 3. 2012. g. Pristupljeno 30. 4. 2011.

[4] Heršak, Emil; Nikšić, Boris (septembar 2007). „Hrvatska etnogeneza: pregled komponentnih etapa i interpretacija (s naglaskom na euroazijske/nomadske sadržaje)”. Migration and Ethnic Themes (na jeziku: Croatian). Zagreb: Institute for Migration and Ethnic Studies. 23 (3): 255. ISSN 1848-9184. „U velikoj mađarskoj nizini Alföld zapadno od Karpata tradicionalno su se smještale euroazijske nomadske skupine, a dio panonske Hrvatske može se smatrati ekstenzijom tog područja, osobito istočna Slavonija i s njome povezani dijelovi Srijema.[5]”

[1]

[2]

[3]

[4]