Veliko Očijevo

Koordinate: 44° 29′ 00″ S; 16° 13′ 00″ I / 44.483333° S; 16.216667° I / 44.483333; 16.216667
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Veliko Očijevo
Administrativni podaci
DržavaBosna i Hercegovina
EntitetFederacija BiH
KantonUnsko-sanski kanton
OpštinaBihać
Stanovništvo
 — 2013.72 (1991)
Geografske karakteristike
Koordinate44° 29′ 00″ S; 16° 13′ 00″ I / 44.483333° S; 16.216667° I / 44.483333; 16.216667
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina463 m
Veliko Očijevo na karti Bosne i Hercegovine
Veliko Očijevo
Veliko Očijevo
Veliko Očijevo na karti Bosne i Hercegovine

Veliko Očijevo je naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u Opštini Bihać koje administrativno pripada Federaciji Bosne i Hercegovine. Prema popisu stanovništva iz 1991. u naselju je živjelo 72 stanovnika.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Njegov prirodni i geografski položaj više opredeljuje pripadnost drvarskom području. Veliko Očijevo se nalazi sa desne strane Unca koji je južna granica. Na jednom mestu Unac pravi malo proširenje i taj deo ima župski karakter (Luke). Svi ostali položaji su visinski, neki i planinski. Prema zapadu je Malo Očijevo, prema severu i istoku su kose Osječenice. Selo je jako krševito s vrlo plitkim slojem plodne zemlje. Delovi područja, uz reku Unac, pripadaju Nacionalnom parku Una.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Istorija Velikog Očijeva se ne razlikuje od istorije Malog Očijeva. Oba Očijeva, kao jedno područje, pominju se u dokumentima kaptola u Kninu iz 14. i 15. veka, koji je morao u nekoliko navrata intervenisati u sukobima oko prava na Očijevo između porodice Mišljenović i ostalih porodica plemena Kolunić.

U selu Velikom Očijevu je 1917. godine rođen Ranko Šipka, partizanski borac, ratni komandant Pete krajiške kozarske udarne brigade i Četvrte krajiške divizije. On je poginuo 1944. godine, a posle rata je proglašen za narodnog heroja Jugoslavije.

U toku Drugog svetskog rata, oktobra 1941. godine u blizini Velikog Očijeva je ubijen Marko Orešković, jedan od organizatora ustanka u Lici. On je stardao prilikom povratka iz Drvara, kada ga je iz koristoljublja ubila jedna grupa odmetnika.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Po popisu iz 1991. u selu je živelo 72 stanovnika.

Nacionalnost[1] 1991.
Srbi 70
Jugosloveni 1
ostali i nepoznato 1
Ukupno 72

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.