Vidzi
Vidzi Видзы; Відзы | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Belorusija |
Oblast | Vitepska oblast |
Rejon | Braslavski rejon |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2012. | 1.832 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 55° 23′ 37″ S; 26° 38′ 13″ I / 55.393611° S; 26.636944° I |
Vremenska zona | UTC+3 |
Poštanski broj | 211990 |
Pozivni broj | +375 2153 |
Registarska oznaka | 2 |
Vidzi (blr. Відзы; rus. Видзы; polj. Widze) naseljeno je mesto sa administrativnim statusom varošice (городской посёлок) u severozapadnom delu Republike Belorusije, odnosno na krajnjem zapadu Vitepske oblasti. Administrativno pripada Braslavskom rejonu.
Prema procenama iz 2012. u varoši su živela svega 1.832 stanovnika.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Varošica Vidzi nalazi se na oko 40 km jugozapadno od administrativnog centra rejona grada Braslava, odnosno na oko 226 km istočno od administrativnog centra rejona Vitepska. Na oko 116 km severoistočno nalazi se glavni grad Litvanije Vilnjus, dok je glavni grad Minsk udaljen 22 km ka jugoistoku.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Kao naseljeno mesto Vidzi se prvi put pominje u prvoj polovini XV veka. Selo dobija status urbanog naselja 1793, a svega dve godine kasnije nakon treće podele Poljske postaje delom Ruske Imperije. Godine 1843. varošica ulazi u sastav Kovenske gubernije, a tokom naredne decenije Vidzi se profilisao kao važan centar trgovine stokom.
Tokom Prvog svetskog rata selo je u jesen 1915. bilo okupirano od strane nemačkih trupa i bilo je poprište žestokih bitaka. Boljševici preuzimaju upravu nad mestom u decembru 1918, ali se tu zadržavaju veoma kratko pošto su u avgustu 1919. varošicu zauzele poljske trupe. Odredbama Riškog mirovnog ugovora iz 1920. Vidzi i službeno postaje delom Poljske u čijim granicama je ostao sve do 1939. godine. U međuratnom periodu Vidzi je izgubio status urbanog naselja koji je degradiran na nivo seoske zajednice.
Nakon potpisivanja sporazuma Molotov-Ribentrop područje Vidzija je anektirano u sastav Sovjetskog Saveza. Nove vlasti vratile su Vidziju status gradske opštine 15. januara 1940, a ujedno naselje postaje i administrativni centar novouspostavljene Vilejske oblasti tadašnje Beloruske SSR.
Tokom Drugog svetskog rata Vidzi je bio pod nemačkom okupacijom od juna 1941. do 8. jula 1944. kada je ponovo vraćen u sastav Sovjetskog Saveza.
Tokom novije istorije naselje je nekoliko puta menjalo administrativne granice, pa je tako od 20. septembra 1944. do 8. januara 1954. bio u sastavu Polacke oblasti, potom je prešao u granice Maladzečenske oblasti, da bi konačno 1960. postao delom sadašnje Vitepske oblasti.
Novi grb i zastava varošice usvojeni su 2004. godine.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Prema proceni, u varoši su 2012. živela 1.832 stanovnika.
1897. | 1959. | 1979. | 1989. | 2009. | 2012. |
---|---|---|---|---|---|
5.104 | 2.426 | 2.821 | 2.184 | 1.763 | 1.832 |
Saobraćaj[uredi | uredi izvor]
Kroz varošicu prolazi deonica regionalnog druma R27 Braslav—Pastavi—Mjadzel.
Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]
Najznamenitija građevina u varoši je rimokatolička katedrala Svete Trojice (rus. Троицкий костёл) koja je sagrađena 1914. godine. Jedna je od najviših crkava u zemlji pošto njeni zvonici imaju visinu od 59 metara. Zanimljivo je i da se u zidinama katedrale nalaze i dva projektila iz Prvog velikog rata.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „BELARUS: Cities & Settlements”. City Population. Pristupljeno 17. 2. 2013.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Galerija slika na Globus.tut.by
- Татаринов Ю. А. Видзы / Ю. А. Татаринов // Города Беларуси. Витебщина. — Мн., 2006. — pp. 155.
- Položaj naselja na mapi pripadajućeg rejona.
- Гарады і вёскі Беларусі: Энцыклапедыя. Т.2, кн.2. Гомельская вобласць/С. В. Марцэлеў; Рэдкалегія: Г. П. Пашкоў (галоўны рэдактар) і інш. — Мн.: БелЭн, 520с.: іл. Тыраж 4000 экз. 2005. ISBN 978-985-11-0330-6.. ISBN 978-985-11-0302-3.
- Spisak naseljenih mesta u Republici Belorusiji