Википедија:Trg/Arhiva/Ideje/16

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

150.000 članaka - Logo[uredi | uredi izvor]

Zdravo narode. Hoćemo li logo za 150.000? Mislim, ipak je to značajna cifra :))) Mogli bi smo nešto osmisliti? MikyM|Write me 16:12, 1. novembar 2011. (CET)[odgovori]

Što da ne? Ima već nekih logoa na Ostavi, pa treba videti da li nešto od toga može da se iskoristi kao osnova. mickit 16:55, 1. novembar 2011. (CET)[odgovori]
Meni se ovo sviđa. profesionalna deformacija... File:Wikipedia-logo-milage-small.png -- Bojan  Razgovor  07:14, 3. novembar 2011. (CET)[odgovori]
I meni je to OK, ako neko zna da napravi. Ako ništa drugo, možemo ovo lako da preradimo. mickit 01:07, 11. novembar 2011. (CET)[odgovori]
Lepi su i http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Wikipedia-logo-v2-cs-250k.png i http://commons.wikimedia.org/wiki/File:RussianWikipediaLogo-250K.png U svakom slučaju imamo još par dana, ko može da uradi izmenu? MikyM|Write me 01:12, 11. novembar 2011. (CET)[odgovori]
To drugo je stari globus. Evo one varijante sa zlatnim globusom (da imamo barem nešto). Meni je bilo najlakše da to preradim, a ako neko ima bolje rešenje, samo napred. mickit 15:55, 11. novembar 2011. (CET)[odgovori]
Samo ta tacka vise lici na zarez. -- Bojan  Razgovor  16:03, 11. novembar 2011. (CET)[odgovori]

U pravu si. Ispravio sam. mickit 16:50, 11. novembar 2011. (CET)[odgovori]

Lepo izgleda. Mislim da bi trebalo da se daju par preloga pa da glasamo. --Aleks (razgovor) 18:32, 11. novembar 2011. (CET)[odgovori]

Ma koje crno glasanje. Još nam samo treba da i oko toga glasamo. Izneli smo nekoliko predloga (samo ih treba doraditi), a možeš i ti da predložiš nešto. Ono što nam se učini najprikladnijim ćemo staviti. mickit 18:40, 11. novembar 2011. (CET)[odgovori]
Neće nikko napraviti ništa drugo da bismo imali o čemu da odlučujemo. A ovaj logo je skroz dobar. --V. Burgić (reci...) 18:41, 11. novembar 2011. (CET)[odgovori]
Ajde bre, naša glasanja i rasprave su zanimljive. --Aleks (razgovor) 19:14, 11. novembar 2011. (CET)[odgovori]

Vikipedija na hrvatskom jeziku - uzor koji treba slediti ![uredi | uredi izvor]

Škabrnja je, marljivošću svojih seljana, postalo najvećim, među naljepšima i najbogatijim selima u tom kraju, za razliku od susjednih sela sa srpskom većinom, čije je gospodarstvo uvelike bilo pomognuto radnim mjestima u vojnim i pri-vojnim ustanovama i tvornicama, te na unosnim vojnim plaćama i partizanskim "boračkim" mirovinama, kojih brojni nositelji nisu uopće ideološki bili u svezi sa partizanstvom, što se pokazalo u drugoj polovici 1990-ih, kada su lokalni mitingaši počeli isticati rojalističku, velikosrpsku i četničku ikonografiju.

Kao takva, hrvatski svjesna, selo Škabrnja je bilo metom napada antihrvatskih i velikosrpskih elemenata u Jugoslaviji. Stoga su prema hrvatskoj Škabrnji vlastodršci za doba socijalističke Jugoslavije vodili politiku kojom se gledalo zatrti svaki oblik duhovnog i gospodarskog života.

Štoviše, zbog snažne hrvatske nacionalne svijesti i ponosa i predanosti katoličkoj vjeri, jugounitaristički komunisti su ga etiketirali "ustaškim", "nacionalističkim", "klerikalnim selom koje treba zatrti".


Kad ćemo mi imati ovako nadahnute domoljubne članke ?--Zrno (razgovor) 22:05, 7. novembar 2011. (CET)[odgovori]

Domoljubne... čiji bi dom oni trebalo ljubiti? Nadahnute - nadahnjuju čime? Odnosno kime? --SlobodanKovačevićbiblbroKS 00:18, 8. novembar 2011. (CET)[odgovori]

Ništa čudno za hrvatsku vikipediju, ima i gorih. --Željko Todorović (razgovor) 16:18, 8. novembar 2011. (CET) s. r.[odgovori]
Ako je ono hrvatska vikipedija, onda je ovo srpska, jel? Ccc... --SlobodanKovačevićbiblbroKS 20:43, 8. novembar 2011. (CET)[odgovori]

Vikipedija na šiptarskom jeziku - uzor koji treba slediti ?!?[uredi | uredi izvor]

Serbët:
Serbët janë popull i cili kryesisht jeton në Serbi, Mali i Zi, Bosnjë, Republikën e Kosovës, IRJM.

(toliko o tamo nekakvim Srbima)--CarRadovan (razgovor) 13:06, 27. mart 2013. (CET)[odgovori]

Glavna strana[uredi | uredi izvor]

U nekoliko navrata smo govorili o tome kako bismo mogli da osvežimo i osavremenimo (u smislu izgleda) našu glavnu stranu. Neki korisnici su pravili svoje verzije, sa različitim dizajnom, bojama i sl. Odlučio sam da se malo poigram i da pokušam da iskopiram izled stranice na Vikipediji na francuskom, koja je inače poznata po lepom dizajnu šablona, tabela i drugih stvari. Ispalo je ovako. Zanima me mišljenje ostalih. Boje su slične onima koje trenutno koristimo, raspored je manje-više isti, ali sam izbacio ono nabrajanje sa desne strane i dodao nešto o samom projektu. Ovde lako može da se ubaci i izabrana slika (i o tome smo pričali), ako nekad dođemo do toga. mickit 20:31, 21. novembar 2011. (CET)[odgovori]

Lepo je, mada bih ja udarila malo jače boje i kontraste. S druge strane, ne znam da li ovaj moj predlog ide u skladu sa fazonom Vikipedije. Meni se naša strana sviđa baš zbog toga, što nije bledunjava nego ima intenzivnije boje u zaglavljima i ikonice sa jakim bojama. Takođe će mi nedostajati i ova zlatna kugla kad je budete uklonili. Sve je sivo i mrljavo plavo i to je ono što se meni lično ne sviđa. S druge strane, ova francuska mustra je šira i jednostavnija pa samim tim daje prostor za dodavanje i slike o kojoj smo nekad pričali pa na kraju ništa ne bi od toga. Pošto u užem delu ima mesta na dnu, ja bih onda portale tamo prebacila i malo ih jače naglasila bilo bojom, bilo veličinom slova kako kod, samo da budu uočljiviji...--Jagoda ispeci pa reci 20:47, 21. novembar 2011. (CET)[odgovori]

Baš sam pre neki dan razmišaljo o tome...Mogu da ti kažem da si sjajno uradio stranicu. Baš mi se sviđa što je sve odmereno, nije napadno. Što se mene tiče jedino da se doda izabrana slika (može u gornjem desnom uglu umesto ovog Vikipedija) i može da ide umesto ove glavne stranice. --Vlada talk 21:31, 21. novembar 2011. (CET)[odgovori]

Probaću sa jačom plavom, a inače planirao sam da, za razliku od Francuza, ubacim izabranu sliku sa desne strane (kako je i Vladislav predložio) i to umesto onoga Zajednice. Samim tim bi bila popunjena i praznina ispod odeljka Srodni projekti i sve bi došlo na svoje. Mada i trenutni raspored može da prođe dok ne ustanovimo sve u vezi izabrane slike. mickit 22:16, 21. novembar 2011. (CET)[odgovori]

Meni se sviđa ovaj izgled. Ono zajednice ne bih izbacivao. Mislim da je korisna informacija. A podržavam i dodavanje izabrane slike, mada bi se oko toga trebalo prvo dogovoriti po kom principu bi se birale. -- Loshmi (razgovor) 02:56, 22. novembar 2011. (CET)[odgovori]

Dodaj izabranu sliku ispod, nemas mesta sa desne strane. -- Bojan  Razgovor  03:49, 22. novembar 2011. (CET)[odgovori]

A da se po ugledu na neke Vikipedije sa leve strane doda i dobar članak? Onda bi sa desne bilo mesta za sliku. --Vlada talk 11:30, 22. novembar 2011. (CET)[odgovori]
Nema mesta za sliku sa desne strane zbog sirine te desne strane. Obicno su izabarane slike sirine 400-500 piskela. Bilo bi nagurano sa desne strane, mislim da ne bi bilo lepo. -- Bojan  Razgovor  11:35, 22. novembar 2011. (CET)[odgovori]

Ako se doda slika umesto Zajednica, Zajednice mogu onda na dno, jer tamo ima mesta... Tamo gde sam ja mislila da se dodaju portali. Nego, a sto mora plava? Aj neka druga (npr. narandzasta kombinacija narandzaste i sive je mnogo dobra!), i samo u zaglavljima, jer za tekst je najbolja kombinacija bela ili barem veoma svetla podloga i tamna slova... --Jagoda ispeci pa reci 12:14, 22. novembar 2011. (CET)[odgovori]

Micki, jesi li menjao nesto? Cini mi se da su sad boje u zaglavljima jace... Sad je mnogo bolje. ali aj probaj molim te narandzastu umesto plave, a okvire kocki umesto plave stavi sive... --Jagoda ispeci pa reci 12:15, 22. novembar 2011. (CET)[odgovori]

Evo verzija sa izabranom slikom i bez izabrane slike. Takođe i za Jagodu jedna verzija (da ne menjam sve, ubacio sam sive ivice i narandžastu boju sa leve strane). Iskreno, meni je to prešareno, ali mi se dopadaju sive ivice. mickit 13:44, 22. novembar 2011. (CET)[odgovori]

Muzička želja: onaj drugi Miki je tražio ako bi moglo da dok traje jubilej boja bude u skladu sa logom. :) -- Bojan  Razgovor  13:59, 22. novembar 2011. (CET)[odgovori]

Lako je igrati se sa bojama i menjati izgled jer je ova mustra dosta jednostavna. Prepravio sam treću verziju (Jagodinu) pa možda to može ponekad da se ubaci (kada je neka posebna prilika) ili mogu da se stave i druge boje. mickit 15:06, 22. novembar 2011. (CET)[odgovori]

Znam da moze, samo sam hteo da vidim vizuelno na sta ce to da lici. -- Bojan  Razgovor  15:08, 22. novembar 2011. (CET)[odgovori]

Zapravo ova treća verzija i nije toliko loša (nije šarena). Mada bih ja radije da nam osnovna verzija bude plava jer je i sve ostalo plavo (pozadina specijalnih stranica, trgovi i sl). mickit 15:13, 22. novembar 2011. (CET)[odgovori]

Ja bi najpre stavio ovu svetliju plavu kao Fracuzi. --Vlada talk 15:36, 22. novembar 2011. (CET)[odgovori]

Meni se dopada ova nandžarasta, ali ja ipak ne bih stavljala tu boju kao pozadinu. Samo kao pozadina naslova. Takođe bih dodala malo boje u onaj prvi gore deo (možda da ta siva kugla bude žuta ili nandžarasta kao ova jubilarna? Meni se sviđa, što da budemo bezlični i isti kao svi drugi. Kao što rekoh, meni se zato i dopada i sadašnja naša strana, najlepša mi je od svih vikipedija, baš zato što je skroz različita i više obojena. Naravno, neću insistirati, ako se drugima ne dopada, nema veze... --Jagoda ispeci pa reci 15:41, 22. novembar 2011. (CET)[odgovori]

I da, što se slike tiče, super mi je baš, ali bih je ja stavila više, tj. odmah ispod sjajnog članka, pa tek nakon nje da ide ostalo...--Jagoda ispeci pa reci 15:43, 22. novembar 2011. (CET)[odgovori]
Micki, probaj roze umesto narandžaste. Neka zagasita prljavo roza ili ljubičasta, ide više s plavim... Ali samo u naslove, ne u pozadine... --Jagoda ispeci pa reci 15:44, 22. novembar 2011. (CET)[odgovori]
Zapravo ni sada nismo baš tako unikatni. Bilo je tu kopiranja između nas i Holanđana. Za ostalo videću kasnije. Ili probaj sama slobodno, nećeš ništa pokvariti. mickit 15:47, 22. novembar 2011. (CET)[odgovori]

Četiri puta zaredom sukobljene izmene. Odustajem. -- Loshmi (razgovor) 15:47, 22. novembar 2011. (CET)[odgovori]

Ne moš' niš' napisati od sukobljenih izmena. Slažem se sa Jagodom, naša je skroz različita. Ako ćemo već da kopiramo Francuze, te da koristimo nandžarastu, mogli bi da kombinujemo istu sa holandskom. Mada, kada pogledaš, nama bi više odgovarala crvena, ako ćemo po bojama. Isto, više mi se sviđa kada se zaglavlje, i dobrodošlica preklapaju. --Pavlica talk 15:49, 22. novembar 2011. (CET)[odgovori]

Au bre, koliko predloga (dobih još nekoliko na mejl). Nema šanse da se sve to upakuje u jednu varijantu koja bi zadovoljila sve. Najbolje je da na svojim podstranicama napravite sopstvene predloge kopirajući osnovni. Mislim da je kôd prilično jednostavan (a ja sam tu da pomognem). Varijante 1 i 2 su moji predlozi, ako bude volje da se menja izgled glavne. mickit 16:31, 22. novembar 2011. (CET)[odgovori]

Evo mog prvog predloga i nek se da neki rok onima koji hoće da isporuče idejna rešenja pa da se ide na glasanje.--Vlada talk 16:51, 23. novembar 2011. (CET)[odgovori]
Kod mene je previše praznog prostora s desne strane u tvom predlogu. Ne znam da li je to samo kod mene ili i kod ostalih.--V i k i v i n dR 16:56, 23. novembar 2011. (CET)[odgovori]

To je verovatno zato što imaš kockasti ekran, a ne širok, pa je moguće da je desna strana nešto praznija. Ali moram da napomenem da većina ljudi danas ima širok ekran. Na svim laptopovima je širok ekran, a i većina njih ima i široke LCD monitore, jer se kockasti (odnosno kvadratni) više i ne proizvode. Mogao bi ja da stavim portale sa desne strane umesto dole, ali onda bi mi donji deo nedostajao, bio bi nekako ružan donji deo strane. --Vlada talk 17:06, 23. novembar 2011. (CET)[odgovori]

Kod mene je u redu! Inače meni se za sada najviše sviđa baš ovaj predlog zbog rasporeda. Izabrana slika treba da bude negde na vrhu a ne negde dole gde je većina ne bi videla. --Milosh990 (razgovor) 17:18, 23. novembar 2011. (CET)[odgovori]

Uredu onda, ako je do ekrana. Zasad su mi favoriti ova i ova poslednja. Nije mi toliko bitno gdje će biti izabrana slika. --V i k i v i n dR 17:26, 23. novembar 2011. (CET)[odgovori]

Evo, za Vikivinda, napravio sam još jedan predlog. Je bolje izgleda ovaj predlog na kockastom ekranu? --Vlada talk 17:48, 23. novembar 2011. (CET)[odgovori]
Nisam pratio razgovor pa sam tek sad vidio novi predlog. Bolje izgleda, ima još uvijek mala praznina ali je mnogo manja nego u prvom predlogu.--V i k i v i n dR 22:24, 23. novembar 2011. (CET)[odgovori]

Ne izgleda loše. -- Bojan  Razgovor  22:18, 23. novembar 2011. (CET)[odgovori]

Evo i trećeg predloga. Raspored je isti kao u prvom, ali sam na par mesta obrisao ivice. --Vlada talk 23:00, 23. novembar 2011. (CET)[odgovori]

Postaviću predloge na glasanje, pre nego što još neki predlog dođe, da zakomplikuje izbor. Čisto da nam novi logo i nova glavna stoje zajedno barem neko vreme. -- Bojan  Razgovor  04:53, 25. novembar 2011. (CET)[odgovori]

Da li je zaista poršlo 10 dana od početka rasprave da bi moglo, po politici, da se pokreće glasanje? Zašto "još predloga" obavezno komplikuje izbor? Možda bi neki novi predlog bio toliko dobar, da bi dosta ljudi glasalo za njega? Novi logo će da leti vrlo brzo, tako da to glasanje neće uticati na uklapanje nove glavne sa privremenim logoom. --filip @ 07:51, 25. novembar 2011. (CET)[odgovori]

Kvarenje zabave, birokratija, birokratija, kvarenje zabave, birokratija, birokratija... Dobro de, osim pet varijacija jednog predloga, za pet dana nisam video entuzijazam da se novi predlozi naprave. -- Bojan  Razgovor  07:56, 25. novembar 2011. (CET)[odgovori]

Filipe, pravi si partibrejker! --Jagoda ispeci pa reci 08:29, 25. novembar 2011. (CET)[odgovori]

Ja sam na brzinu napravio dva predloga, tako da mi ne zamerite što nisu skroz završena. Međutim, iz postojećeg se može videti glavni koncept. Predlozi su: Korisnik:MikyM/Glavna i Korisnik:MikyM/Glavna2--MikyM|Write me

Meni se sviđa tvoj predlog br. 2. Sviđa mi se raspored, drugačiji je od ovog što imamo sada, a ako već menjamo, nek promena bude zaista promena. Jedino što bih promenila jeste slika -- popela bih je odmah ispod sjajnog članka. Ja ću ono moje da povučem, jer sam ga sad videla na širokom ekranu i ništa mi se ne dopada, plus mi se boje ne dopadaju, na ovom kompjuteru kod kuće nandžarasto je postalo skoro roze. A vidim da ste se svi nešto dali u plavu, pa onda moja nandžarasta i nema neke šanse... :) Inače, glasam za Mikijevo do sad najbolje, samo sliku da popne još malo gore...--Jagoda ispeci pa reci 18:58, 26. novembar 2011. (CET)[odgovori]

Ja sam nesto sad gledala druge vikipedije, i da budem iskrena, meni sa najvise dopada ova nasa koju sad imamo, sto se dizajna tice. Raspored bi mogao da se malo promeni, ali dizajn je jedan od boljih i atraktivnijih. Svi uglabnom kopiraju engl vikipediju koja zapravo i nema nikakav dizajn. Francuska je ok, tj. ovo sto je Micki ponudio, ali mi je zaglavlje beznadezno bljutavo i neinteresantno. Kad bi se zaglavlje moglo napraviti nekako punije, s nekim bojama, vise linkova... Ne znam. Ja u stvari necu ni da glasam, jer mi se ipak vise dopada ovo sto imamo trenutno, kad je dizajn u pitanju. --Jagoda ispeci pa reci 19:35, 26. novembar 2011. (CET)[odgovori]

Oće li to glasanje jednog dana? --Vlada talk 15:52, 1. decembar 2011. (CET)[odgovori]
Ajmo. -- Bojan  Razgovor  21:27, 1. decembar 2011. (CET)[odgovori]

Da li to znači da se odustalo od ideje? Francuska glavna strana je lepa, te od iznetih predloga lepi su prvi od Vlade i oba od MikyM. Gromobran (razgovor) 17:19, 19. januar 2013. (CET)[odgovori]

Videh na engleskom članku Tajland, u odeljku Geografija ovaj šablon, pa mi se svideo. A koliko sam video, nemamo pandam tome pa sam preneo kod sa engleske njiki, samo nisam napisao dokumentaciju, ali mislim da je očito čemu sliži i kako radi. --V. Burgić (reci...) 15:07, 23. novembar 2011. (CET)[odgovori]

Prevod sučelja[uredi | uredi izvor]

Nakon dva i po meseca, konačno napravih spisak predloga za korisničko okruženje Medijavikija, da me Željko ne bi gnjavio. Šalim se, naravno. Ne mogu ja menjati prevod kako mi se ćefne, to mi je jasno. – Ranching (razgovor) 05:17, 18. decembar 2011. (CET)[odgovori]

Ovo Upload trenutno je bolje od predloga. Ovo Widget bi moglo → (grafički) element (tren. vidžet), ali ne da bude samo „grafički“. Ovo Gadget → spravica (tren. gadžet) podržavam. Ovo Tag → oznaka (tren. tag) isto podržavam. I ovo Revision → izmena# (tren. revizija) podržavam. Ovo Preview → pregled# (tren. pretpregled) je bolje da bude pretpregled i „prikaži pretpregled“. Ito tako je bolje da bude „sačuvaj stranicu“. I na kraju 13, mislim da je sada trenutno bolje od predloga. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 05:25, 18. decembar 2011. (CET)[odgovori]

Protiv sam ove radnje i pregledaj. Treba da ostane akcija i prikaži pretpregled. Za ovo ostalo ću kasnije. --Željko Todorović (razgovor) 22:23, 18. decembar 2011. (CET) s. r.[odgovori]

Spajanje likova i lokacija Simposnova u dva članka[uredi | uredi izvor]

Likovi i lokacije iz Sipmsponova najbolje sve smestiti u jedan članak, jer su uglavnom svi klice, a i na drugim vikipedijama rade to isto, jer je praktičnije, a nama povećava samo broj članaka ništa više. Šta vi mislite?--VuXman talk 18:08, 31. decembar 2011. (CET)[odgovori]

Ja se slažem. Šta će nam sto pedeset klica. Sve se može smestiti u jedan članak. --Jagoda ispeci pa reci 12:07, 30. januar 2012. (CET)[odgovori]

Slažem se. To sam predlagao od početka, ali niko neće da sluša, pošto je rezon da imamo što više tekstvoa pa makar bila jedna rečenica.--Drazetad (razgovor) 12:51, 30. januar 2012. (CET)[odgovori]

Imamo klice o mnogo čemu ... a u ovom šablonu ima dovoljno dobrih klica da bi ostali kao zasebni članci. --MikyM|Write me 13:13, 30. januar 2012. (CET)[odgovori]

S tim da se mnogi ne mogu proširiti na nivo veći od klice. Sve ono što ne može jednog dana da bude malo veći članak, treba spajati. Tako mislim da bi i ove likove trebalo spojiti. Možda porodica simpson (homer, bart, lisa, megi, mardž i deda) da imaju poseban članak, sve ostalo bi trebalo da ide u dva članka (jedan za likove, jedan za lokacije) --Jovan Vuković (r) 16:23, 30. januar 2012. (CET)[odgovori]

Treba ostaviti sve članke u kojima ima šta da se piše. Članci na en viki mogu biti dobar orijentir. Ne vidim potrebu da sad spajamo sve članke u jedan ili dva, nismo papirna enciklopedija pa da imamo problema sa prostorom. Ipak, ako ima nekih članaka o trivijalnim likovima iz serijala, takve članke treba spojiti u jedan.--V i k i v i n dR 16:48, 30. januar 2012. (CET)[odgovori]

Recimo, en viki ima 22 sjajna i 317 dobrih (!!!) članaka sa ovom tematikom.--V i k i v i n dR 16:56, 30. januar 2012. (CET)[odgovori]

Šangajska lista[uredi | uredi izvor]

Ja sam napisao kratak članak Šangajska lista, o rangiranju Univerziteta u svetu. To rangiranje se izvodi za prvih 500 Univerziteta u svetu. Trebalo bi da se postavi spisak tih Univerziteta kao i posebne stranice o njima. Da li može da se to radi Botom? Mislim da treba da imamo makar klice o svim tim Univerzitetima. --Aleks (razgovor) 10:52, 30. januar 2012. (CET)[odgovori]

U članku na en.viki imaš spisak za 100. --Slaven Kosanović {razgovor} 11:22, 30. januar 2012. (CET)[odgovori]

Portal[uredi | uredi izvor]

Predlog za novi portal sam već dao ali pošto nije bilo nekog konkretnog odgovora na stranici koja je previđena za zahteve nagovorih sebe da pokušam i ovde. Mislim da Jugoslovenska vojska u otadžbini zaslužuje svoj portal, u poslednje vreme se menja slika o tom pokretu i oni više nisu samo izdajnici već postaju ravnopravan antifašistički faktor. Potrebno je posvetiti malo više pažnje čitavoj priči jer je i to naša istorija. Ja bih rado učestvovao u radu tog portala. --MzP (razgovor) 18:59, 11. februar 2012. (CET)[odgovori]

A ko ih je smatrao za izdajnike i šta su izdali? --BaŠ-ČeliK (razgovor) 19:04, 11. februar 2012. (CET)[odgovori]

Da li bi ti učestvovao u radu tog portala? --MzP (razgovor) 19:08, 11. februar 2012. (CET)[odgovori]

Ne treba ti nikakva dozvola za portal. Neki ovde smatraju da je pravljenje portala velika stvar, dok engleska vikipedija ima na hiljade portala, uključujući i portale o pojedinačnim osobama. Ono što ti treba je znanje kako da ga napraviš i volja da ga uređuješ. Nažalost, većina portala nakon nekog vremena ostane bez urednika i padaju na Bojanova pleća.--V i k i v i n dR 19:16, 11. februar 2012. (CET)[odgovori]

Mene je zainteresovao komentar o izdaji, pošto je 1941. napadnuta Kraljevina Jugoslavija, pa sam se zapisao ko je izdao Kraljevinu Jugoslaviju. A što se tiče portala, imamo gopmilu portala koje pravi jedan korisnik i uglavnom ih ne održava. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 19:20, 11. februar 2012. (CET)[odgovori]

Ok, ja sam mislio da mi treba dozvola, pogledaću ostale pa ću pokušati da napravim nešto. --MzP (razgovor) 19:34, 11. februar 2012. (CET)[odgovori]

Jesi li pisao članke iz te oblasti? Moj je savjet generalno svima, da prvo pišu članke, pa onda prave portal. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 19:45, 11. februar 2012. (CET)[odgovori]
Ja se ovde slažem s BČ. Da bi se otvorio portal, potrebni su članci. A o toj temi, koliko se menei čini, članci, ako ih i ima, poprilično su neređeni i uglavnom oblepljeni nalepnicama za pristrasnost. Bolje prvo sredi članke koji postoje, da bi imao šta da staviš na portal. --Jagoda ispeci pa reci 21:44, 11. februar 2012. (CET)[odgovori]

Važi, prvo ću srediti postojeće članke. Nisam pisao do sada ali posedujem određeno znanje iz ovog dela naše istorije, pored toga imam i dosta volje, mislim da će to za početak biti dovoljno. Pozdrav. --MzP (razgovor) 23:12, 11. februar 2012. (CET)[odgovori]

Glupost je praviti portal ako nema veći broj urednika koji bi ga uređivali, i koji nema članke sa Vikipedije koje bi obuhvatao, kvalitetno urađene. Portal treba da bude zajedništvo više urednika, a ne dosadno mi je na viki, ajde da uređujem portal... Mislim da to sve oko raznih oružanih sila može da se uklopi u već postojeće portale, pošto pojedinačno sigurno da neće opstati, niti nje od njih biti koristi. --Željko Todorović (razgovor) 01:49, 12. februar 2012. (CET) s. r.[odgovori]

Moj savjet je da ne krećeš od pravljenja portala ili sređivanja članaka, nego od pisanja članaka. To je glavna namjena Vikipedije, da dođeš i da napišeš članak, a kasnije sve ostalo. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 07:09, 12. februar 2012. (CET)[odgovori]

Nudim saradnju na prevođenju sa engleskog jezika[uredi | uredi izvor]

Nudim saradnju na prevođenju sa engleskog jezika oblasti termodinamika i drugih raznih oblasti vezanih za termotehniku i toplotnu tehniku. Napominjem da sam autor srednjoškolskih udžbenika Osnovi toplotnih mašina (Svjetost Sarajevo 1975.)i Termodinamika za 3. razred (Svjetlost Sarajevo, više izdanja 1979 - 1990.). Imam u pripremi i neke druge priručnike i knjige iz termotehnike, uglavnom enciklopedijskog karaktera. Interesuje me da li prihvatate moju saradnju i da li se saradnja plaća i koliko.

Spoštovanjem,

Čedo Kovač Istočno Sarajevo

— Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik Cedo Kovac (razgovordoprinosi)

Naravno, svaka pomoć je dobrodošla. Međutim, Vikipedija je projekat slobodne enciklopedije koji uređuju dobrovoljci koji za svoj rad ne primaju nikakvu naknadu. Dakle, od plaćanja nema ništa.--V i k i v i n dR 18:35, 17. februar 2012. (CET)[odgovori]

Slavenosrpska Vikipedija[uredi | uredi izvor]

Bilo bi dobro da se pokrene Vikipedija na slavenosrpskom (slavяnoserbskій). Lazar - 12.4.2012, 16:48 (SEV)

A ko bi tačno mogao da je uređuje? Zaharija Orfelin? K. D. Levin (razgovor) 17:09, 12. april 2012. (CEST)[odgovori]
To se odlučuje ovde. --Pavlica pričaj 17:24, 12. april 2012. (CEST)[odgovori]
Valjda ima onih koji to poznaju. Uostalom, postoji staroslovenska Vikipedija. Lazar - 12.4.2012, 19:13 (SEV)
Bez pravopisa i dovoljno govornika tog jezika, nema sanse da se to pokrene. -- Bojan  Razgovor  07:01, 13. april 2012. (CEST)[odgovori]
Pravopis postoji, ali to što niko ne koristi jezik je stvarno problem.
Jedna od stalnih ideja je da se, kao što neki studenti rade seminarske na Vikipediji, malo angažuju studenti bogoslovije na radu na crkvenoslovenskoj Vikipediji i srpskom vikizvorniku, pa bi se vremenom stvorilo i neko interesovanje za ovo. Nikola (razgovor) 09:31, 13. april 2012. (CEST)[odgovori]

Hm. Sve je to lepo, ali mene kopka jedna stvar: za koga se pisu takve vikipedije? Ko ce citati slavenoserpsku vikipediju? Ko cita vikipdiju na latinskom, npr.? Po meni, to je samo dzaba ulozen trud i ne mali, jer su svi ti jezici veoma teski i nikom nisu maternji. --Jagoda ispeci pa reci 09:35, 13. april 2012. (CEST)[odgovori]


Infokutija[uredi | uredi izvor]

Jel može neko da napravi ovakvu korisničku inforkutiju? --178.223.56.159 (razgovor) 13:01, 20. maj 2012. (CEST)[odgovori]

Ne može, Velimire. --Jagoda ispeci pa reci 13:09, 20. maj 2012. (CEST)[odgovori]

Pa šta fali tome pa ne može da se napravi? --178.223.56.159 (razgovor) 13:36, 20. maj 2012. (CEST)[odgovori]

Fali što si Velimir.--Drazetad (razgovor) 15:01, 20. maj 2012. (CEST)[odgovori]

Zar ja tebi smetam na Wikipediji? --178.223.56.159 (razgovor) 15:15, 20. maj 2012. (CEST)[odgovori]

Smetaš. --Drazetad (razgovor) 15:29, 20. maj 2012. (CEST)[odgovori]

Ti si najsmorskiji smor među smorovima u najsmornijem delu smaračkog društva. Ajd nađi nekog prijatelja u životu pa smaraj njega --NikolaB (razgovor) 15:49, 21. maj 2012. (CEST)[odgovori]

prevod[uredi | uredi izvor]

Pozzdrav. Primetio sam da teme koje nisu popunjene tj. crvena slova imaju mogućnost lake popune na sledeći način. Npr. Hel, to je nordijska boginja, u okviru našeg teksta ima samo 4 rečenice o njoj dok u npr. hrvatskom ima mnogo više čak ima i njena slika. Da li ti podaci mogu da se skinu sa njihove strane, prepričaju i prebace na našu stranicu. Ovo je samo jedan od primeraZabrzat (razgovor) 14:37, 21. maj 2012. (CEST)[odgovori]

Mogu.--Drazetad (razgovor) 14:41, 21. maj 2012. (CEST)[odgovori]

Naravno da mogu. Jedini uslov je da članak bude napisan na srpskom književnom jeziku, i naravno da po mogućnosti ima odgovarajuće izvore. --NikolaB (razgovor) 14:54, 21. maj 2012. (CEST)[odgovori]

Vikipedija:Prenos članaka, tamo sve lepo piše kako prebacivati sa drugih vikipedija i pod kojim uslovima. --Jagoda ispeci pa reci 15:33, 21. maj 2012. (CEST)[odgovori]

Izbori pre 1929.[uredi | uredi izvor]

Gde se mogu naći podaci za izbore koji su bili u prošlom i predprošlom veku? Bilo bi interesantno da se napišu člankovi.--188.198.38.172 (razgovor) 04:45, 25. maj 2012. (CEST)[odgovori]

To će biti malo teže. Sigurno su rezultati objavljeni u knjigama, a moguće i da arhivi sadrže te informacije. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 05:00, 25. maj 2012. (CEST)[odgovori]
Ako znamo tačne datume izbora, ne bi trebalo da bude problem pronaći rezultate u Politici. Takođe bi mogli i članci o svim vladama Srbije/Kraljevine Jugoslavije. Nikola (razgovor) 11:06, 25. maj 2012. (CEST)[odgovori]
O sastavu vlada videti Vlade Kneževine Srbije i Vlade Kraljevine Srbije. --Đorđe Stakić (r) 10:12, 28. maj 2012. (CEST)[odgovori]

Stari članci[uredi | uredi izvor]

Da li se može negde naći spisak starijih članaka, jer ovi sa kojim sam se dosad susreo nisu baš enciklopedijski napisani? Takođe, nisu važila ista pravila sada i pre sedam godina, stoga bi bilo lepo imati spisak tih članaka. Zaista, nisu referencirani, stil pisanja neeciklopedijski, trebalo bi organizovati nešto da se isti srede. --Pavlica pričaj 14:48, 12. jun 2012. (CEST)[odgovori]

Posebno:NajstarijiČlanci--V i k i v i n d 14:51, 12. jun 2012. (CEST)[odgovori]
lol--V i k i v i n d 14:54, 12. jun 2012. (CEST)[odgovori]
Hvalaaa! O tome ti pričam. --Pavlica pričaj 15:01, 12. jun 2012. (CEST)[odgovori]

Spisak lokacija i stvari koje treba slikati[uredi | uredi izvor]

Ako ovako nešto postoji onda izvinite ako ne onda smatram da se treba napraviti zato što takav spisak bi nam omogućio lakši način unošenja slika. Naravno spisak samo za delove gde žive vikipedisti sa srpske vikipedije - Srbija, Republika Srpska, Crna Gora i dijaspora(za stvari vezane za našu vikipediju kao npr. srpske crkve, udruženja itd.) Šta vi mislite?--Težava (razgovor) 16:56, 14. jun 2012. (CEST)[odgovori]

Imamo šablon koji se stavlja u članke gde su fotografije poželjne. --Pavlica pričaj 17:00, 14. jun 2012. (CEST)[odgovori]
Hvala ali nama fali daleko više od samo 500 slika.--Težava (razgovor) 17:13, 14. jun 2012. (CEST)[odgovori]

Srpska sela[uredi | uredi izvor]

Našao sam na netu izdanje Istorijskog arhiva Jagodine o Jagodinskoj nahiji koje se nalazi ovde. U ovom izdanju postoji oko 100 strana sa demografijom naselja od 1818 - do 1829 godine za svaku godinu ponaosob. Ja sam uspeo da pronađem 119. sela koja se poklapaju sa današnjim nazivima. U ta sela sam dodavao podatak o istoriji tipa:

Do Drugog srpskog ustanka Stopanja se nalazila u sastavu Osmanskog carstva. Nakon Drugog srpskog ustanka Stopanja ulazi u sastav Kneževine Srbije i administrativno je pripadala Jagodinskoj nahiji i Levačkoj knežini[1] sve do 1834. godine kada je Srbija podeljena na serdarstva.

Spisak sela koja sam obradio se nalazi ovde: Korisnik:Jovanvb/Jagodinska nahija.

E sad što se tiče same ideje. Znači bilo bi dobro da se ova demografija takođe ubaci u članke. To bi izgledalo otprilike ovako (tj. ove podatke imamo, šablon može i drugačije da se uredi).

Bačina u popisima Jagodinske nahije — od 1818. do 1829.¹</ref>
Godina popisa Kuće Poreske glave
(oženjeni muškarci)
Aračke glave
(muškarci od 7 do 70 godina)
1818. 97 225
1819. 95 141 236
1820. 99 119 248
1821. 100 122 250
1822. 100 129 251
1823. 112 137 255
1824/25. 113 134 272
1825. 112 131 278
1826. 114 129 291
1827. 120 128 306
1828. 122 135 321
1829. 126 133 329

Problem je što ako neko radi to ručno, oduzima previše vremena. Bilo bi dobro da neko ako može odradi to botom i spaja članke prema ovom spisku Korisnik:Jovanvb/Jagodinska nahija, ili makar ako može da botom napravi samo šablone za svako od ovih sela, a ja ću ručno ubacivati u članke gotove šablone.

Inače treba potražiti po netu, vrlo je moguće da se ovakvi podaci mogu pronaći i za naselja iz ostalih nahija Kneževine Srbije, tako da bi se moglo dopuniti još dosta članaka o srpskim selima --Jovan Vuković (r) 14:51, 21. jul 2012. (CEST)[odgovori]

Ideja i predlog za realizaciju je odličan, jedino bi veličina tabela možda mogla da se promeni. Tabela izgleda glomazno u odnosu na broj podataka koji daje. To je bar moj utisak.--László (talk) 15:15, 21. jul 2012. (CEST)[odgovori]
Slažem se. Šablon je više ubačen kao primer. Važno je videti može li bot da učita podatke iz .pdf formata (tabele u gornjem linku) i da li može da ih ubaci u neki šablon na vikipediji. Ako je to moguće i postoji neko zainteresovan da to odradi, o izgledu šablona ćemo se lako dogovoriti. NPr. možda bi mogao da liči na one u francuskim opštinama tipa Blinji le Bon --Jovan Vuković (r) 00:03, 22. jul 2012. (CEST)[odgovori]
Ja bi okenuo tabelu da bude horizontalna, kao u ovom francuskom selu što si naveo. Što se tiče podataka za ostala sela i nahije, trebalo bi i to da postoji, samo je pitanje koliko je dostupno na Internetu. --Đorđe Stakić (r) 16:00, 2. avgust 2012. (CEST)[odgovori]

Članci o godinama[uredi | uredi izvor]

Iako se za ova srpska sela niko od vlasnika botova ne javlja, izneću još jednu ideju, takođe vezanu za botove. Odnosi se na članke o godinama. Poljaci su botom u članke o godinama ubacivali podatke o poznatim vladarima država (carstava i sl) u to vreme. Mogli bi i mi nešto tako da uradimo. Pogledajte poljski članak o npr 467. godini (pl:467). Tako na 467. godini imaju u tabeli upisane vladare Vizantije, Franaka, Sasenidskog carstva, Rimskog carstva, Kralja Vandala i Vizigota, kao i patrijarha Konstantinopolja i rimskog Papu. Šta mislite da napravimo projekat i krenemo da unosimo nama poznate vladare u njega sa godinama vladavine (u odgovarajućem formatu). Pa za jedno godinu dana, ili pola godine, kada se skupi dovoljno podataka, da neko botom dopuni članke o godinama. Naravno ovo o vladarima bi trebalo da odradimo za period od npr. pre 1800 ili neke druge godine (kako se dogovorimo), da ne dolazimo do modernih država...

Ono što je potrebno je da se javi neki vlasnik bota i kaže da li je moguće da se to odradi i šta je potrebno da mi obični korisnici pripremimo od podataka (u kom formatu i sl). Takođe trebalo bi videti da li je zajednica zainteresovana za ovako nešto i da li se slaže da unosimo ovakve tabele na članke o godinama. --Jovan Vuković (r) 00:34, 23. jul 2012. (CEST)[odgovori]

Podržavam ideju, a uzgred i da pozovem sve autore članaka kad pišu o nekim događajima, ličnostima itd da usput ubace i te podatke u članke o godinama koje se spominju u tim člancima, to je minut posla, a daje veliki doprinos. --NikolaB (razgovor) 15:16, 23. jul 2012. (CEST)[odgovori]

Po svim pravilima prazni članci o godinama trebalo bi da se brišu. Problem je što neki zabijaju glavu u pesak i neće da shvate da prema pravilima takvi članci ne bi trebali da postoje. Članke od 600. p. ne. e do 1.000 p. n. e. ne možete da popunite jer se malo što dešavalo u tom periodu, a i godine iz toga perioda su nepouzdane.--Miut (razgovor) 15:41, 23. jul 2012. (CEST)[odgovori]

Pa od 600. pne do 1000. pne se zaista ništa nije dešavalo, možda jeste od 1000. do 600. pne.--ClaudiusGothicus (razgovor) 17:37, 23. jul 2012. (CEST)[odgovori]

Nije možda, već jeste Treći prelazni period, npr. u Starom Egiptu. Međutim, ipak bi te članke o godinama bilo svrsishodnije preusmjeriti na članke o decenijama recimo za period od 1000 do 1. godine p. n. e. Više ja vjerovatno da će tako vremenom biti ispunjeni nekim informacijama..., pa kasnije odlučiti da li je možda svrsishodnije da, uzmimo, period od 1000 do 600. godine p. n. e. i još poneki, budu po jedan obimniji članak za čitav vijek. --Slaven Kosanović {razgovor} 15:30, 25. jul 2012. (CEST)[odgovori]

Šablon:Radovi u toku[uredi | uredi izvor]

Ovaj šablon pomalo je zbunjujuć i konfliktan. Kako šablon važi do 3 dana, a mora da se skida između sesija (traju maksimalno sat vremena za veoma velika proširivanja i izmene)??? Dakle, traje li šablon dok traje i sesija ili 3 dana? Da bi se izbeglo zbunjivanje u budućnosti, predlažem da umesto:

"Šablon ne važi ukoliko je prošlo tri dana od poslednje izmene na članku. Jedan korisnik sme ovim šablonom da obeleži najviše pet članaka istovremeno. Molimo vas da između uređivačkih seansi uklonite ovaj šablon sa članka, kako biste omogućili i drugim korisnicima da neometano uređuju i ispravljaju članak."

piše (razlike su podebljane):

"Šablon treba skinuti ukoliko je prošlo sat vremena od poslednje izmene na članku ili su planirane izmene u sesiji izvedene. Jedan korisnik sme ovim šablonom da obeleži najviše pet članaka istovremeno."

Bez rečenice o skidanju šablona "između sesija" unutar šablona (u "Upotreba" i može da ostane), jer bi onda došlo do duplih informacija. Naravno, predloženih sat vremena je podložno diskusiji (međutim, ista na stranici razgovora obično je malo posećena), mada, iako sesije i mogu trajati duže, to je obično iz više izmena. --Lakisan97 (razgovor) 16:03, 27. avgust 2012. (CEST)[odgovori]

Samo ti lako spavaj. Šabon traje dok radiš na tekstu, a ako tri dana ne izvršiš nijednu izmenu u tekstu, šablon se briše, a ne i tekst. Ako se to desi kad ponovo budeš radio ponovo stavi nalepnicu (šablon). Ovo sve važi kad je napisano relevantno za enciklopediju, ako nije brisanjem šablona posle tri dana može se obrisati i tekst.--Drazetad (razgovor) 16:54, 27. avgust 2012. (CEST)[odgovori]

Šablon uopšte nije zbunjujuć i ne spominju se sat vremena nigde na šablonu. Ukoliko radiš na nekom članku staviš šablon i on može da stoji tu 1, 5, 10, 20 ili već koliko dana ti je potrebno. Međutim ukoliko si stavio šablon a od poslednje promene u članku je prošlo 3 dana onda se taj šablon skida (ako ne ti, skinuće ga neko drugi). E sad ako si dosta uredio članak, ali opet ne baš toliko potpun, a znaš da nećeš jedno vreme raditi na njemu (jedna seansa), bilo bi logično i kulturno sa tvoje strane da šablon ukloniš da bi mogli i drugi korisnici da doprinose na datom članku, a kasnije ako želiš da nastaviš sa uređivanjem možeš opet staviti šablon (druga seansa). Znači trajanje šablona se računa od poslednje izmene. Nadam se da nije baš toliko zbunjujuće i nema potrebe da se nešto menja. P.S. Naravno ne moraš čekati 3 dana da bi skinuo šablon ako si završio sa uređivanjem :)--ZaZaMa šta kažeš!? 17:01, 27. avgust 2012. (CEST)[odgovori]

U redu je to, ali zašto onda stoji zbunjujuća informacija "molimo vas da između uređivačkih seansi uklonite ovaj šablon sa članka, kako biste omogućili i drugim korisnicima da neometano uređuju i ispravljaju članak" ako mogu da ga držim "1, 5, 10, 20 ili već koliko dana". Zato je moj predlog i bio izmena, da ne bi dolazilo do takvih zabuna. Dakle, iako može da se drži koliko hoćeš (naravno, za to vreme uređuješ), piše da mora da se skida između sesija (dakle, trebalo bi da, ako radim 3 sesije dnevno (ujutru, u dan i uveče) , 3 puta šablon skidam i dodajem po sadašnjem opisu). S obzirom na to da ta informacija nije tačna/ne primenjuje se na taj način, gornje izmene sam i predložio.
Dakle (u izmenjenoj verziji), slažete li se da umesto sadašnjeg:
"Šablon ne važi ukoliko je prošlo tri dana od poslednje izmene na članku. Jedan korisnik sme ovim šablonom da obeleži najviše pet članaka istovremeno. Molimo vas da između uređivačkih seansi uklonite ovaj šablon sa članka, kako biste omogućili i drugim korisnicima da neometano uređuju i ispravljaju članak."
piše (razlike su podebljane):
"Šablon treba skinuti ukoliko je prošlo tri dana od poslednje izmene na članku ili su planirane izmene izvedene. Jedan korisnik sme ovim šablonom da obeleži najviše pet članaka istovremeno." --Lakisan97 (razgovor) 17:34, 27. avgust 2012. (CEST)[odgovori]
Zaključno, ne važi se menja u treba skinuti (zvuči prigodnije; nevezano za glavnu izmenu koja sledi), a umesto "nevažećeg" molimo vas da između uređivačkih seansi uklonite ovaj šablon sa članka, kako biste omogućili i drugim korisnicima da neometano uređuju i ispravljaju članak stavlja se ili su planirane izmene izvedene da bi se reklo da se, nakon planiranih izmene šablon skida, ali ne svaki put, već na samom kraju plana. Nisam želeo da ovu izmenu uradim svojevoljno, pa vas pitam - da li i vi smatrate da je ovako bolje objašnjen šablon? Nadam se da ste sad razumeli poentu (ne da ja ne znam kako šablon funkcioniše, već da se spreči da nekom ne bude jasno). --Lakisan97 (razgovor) 17:34, 27. avgust 2012. (CEST)[odgovori]

Ne slažem se. Ti si prvi kojem tu nešto nije bilo jasno. Samo ti piši tekstove, a mi ćemo se „mučiti“ sa važećim šablonom, koji ti neće smetati u radu. Tu si nepunih 10 dana, napravio si 5o izmena, nisi napisao nijedan tekst, a već bi nešto menjao. Zar to nije blago rečeno nekorekto da ne kažem nešto grublje.--Drazetad (razgovor) 18:19, 27. avgust 2012. (CEST)[odgovori]

Naravno da nije nekorektno ispravljati greške. Inače, po pravilima Vikipedije, svi korisnici su jednaki, čak i IP adrese (izuzevši razliku da su nečije izmene patrolisane, a nečije ne). Problem je u onima koji se zbog toga ljute. Zar stvarno smatrate da "pogrešan" i nekonstruktivan savet molimo vas da između uređivačkih seansi uklonite ovaj šablon sa članka, kako biste omogućili i drugim korisnicima da neometano uređuju i ispravljaju članak ne treba promeniti u onaj koji bi oslikavao pravo stanje??? Pa i ja, sa 15 godina, znam da je svaki konstruktivan predlog dobar, od ma koga dolazio. Takođe, ja ne pričam o nejasnoći kao glavnom problemu, već o konfliktnosti samog šablona → "šablon ne morate skidati ako nameravate da uređujete u naredna 3 dana (prva rečenica), ali skinite ga između seansi (treća rečenica)". Ne kaže se tu sigurno da seansa može da traje do 3 dana (jedina mogućnost koja potvrđuje obe rečenice), već se korisnik koji je pisao šablon očigledno tu zbunio (uneo dve suprotne rečenice). --Lakisan97 (razgovor) 19:00, 27. avgust 2012. (CEST)[odgovori]
Lakisan97, izgleda da nisi shvatio pojam sesija. Nije to dnevni obrok (ili neki lek koji moraš da uzimaš, ne daj bože) pa da svaka "sesija" traje, po jedna ujutru, u podne i uveče i da šablon skidaš posle svake (tvoje definisane) "sesije". Zna se šta znači sesija, izmene koje se izvode u određenom vremenskom intervalu a da između izmena se ne pravi velika vremenska razlika. To jest, jedna sesija može da traje i 10 dana, primera radi, a možeš izmene praviti i po jednu dnevno (čak), ali da ne prođe 3 dana od poslednje izmene. Po tvome bi sesija trebala da traje 3 dana ali to nije tako.--ZaZaMa šta kažeš!? 19:12, 27. avgust 2012. (CEST)[odgovori]
Zaza ti je sve rekla, ali pošto me pretekla, da odštampam i moje da nisam džaba pisao. Ne znam kako neko može ovo „Šablon ne važi ukoliko je prošlo tri dana od poslednje izmene na članku“ shvatiti ovako (dakle, trebalo bi da, ako radim 3 sesije dnevno (ujutru, u dan i uveče) , 3 puta šablon skidam i dodajem po sadašnjem opisu). Ja bi se zamislio. Inače imam unuka tvojih godina, koji bi kao i ti stalno nešto menjao. Nije bitno šta, samo da se menja. Piši tekstove a sadašnji šablon ti ništa neće smetati niti će sputati tvoju kreativnost. Posle par tekstova šablon ti neće ni trebali bez obzira kako izgledao.--Drazetad (razgovor) 19:20, 27. avgust 2012. (CEST)[odgovori]

U redu, mislim da smo sada svi shvatili u čemu je problem → moje pogrešno shvatanje pojma "sesija". Mislio sam da je to skup povezanih izmena za kratko vreme (npr. pola sata), koliko uređujem tu stranicu uzaspono. Međutim, danas saznajem da je to ustvari skup svih povezanih izmena u neograničenom intervalu (mada mi to zvuči nelogično; zar nije kod veb-pretraživača sesija korišćenje tokom jednog paljenja (dakle, moguće je i više sesija dnevno)). Avaj, promeniću samo "seansa" u "sesija", jer seansa je pokušaj komunikacije sa duhovima (članak na en viki). --Lakisan97 (razgovor) 19:45, 27. avgust 2012. (CEST)[odgovori]

Ne slažem se. Sesija je pojam vezan za programiranje i server-klijent komunikaciju koji ovde ima vrlo jasno značenje - period do isteka tokena za edit. Seansa je upotrebljena figurativno - danas imam prepodne seansu, turnus, napad (kakogod) uređivanja, ali neću ponovo uređivati nekoliko dana. Tokom tih nekoliko dana skinuću šablon. Onda imam napad uređivanja koji traje nedelju dana (sa prekidima za spavanje i jelo, ali sve vreme aktivno uređujem) i držaću šablon sve vreme. A sesija zaista traje sat vremena, tj., ako nakon sat vremena ne kliknem „Snimi“ gubim sesiju. --V. Burgić (reci...) 21:10, 27. avgust 2012. (CEST)[odgovori]
O, pa ja tek sad vidim u čemu je štos. Pa i pisalo je u šablonu "seansa" što i treba da znači to što si rekao. A korisnik je od početka počeo da priča o sesiji a ja sam po inerciji ponavljala sesija međutim suštinu samog šablona nisam promašila. Bilo kako bilo ne treba ništa dirati.--ZaZaMa šta kažeš!? 21:27, 27. avgust 2012. (CEST)[odgovori]

Zgušnjujući agensi[uredi | uredi izvor]

Da ne bude sad da zloupotrebljavam status autopatrolisdanog, moram da pitam, slažete li se da kategorije Kategorija:Zgušnjavajući agensi i Kategorija:Jestivi zgušnjavajući agensi, prebacim u Kategorija:Zgušnjivači i Kategorija:Jestivi zgušnjivači. Razlog je taj što su „zgušnjivači“ mnogo upotrebljeniji (pročitajte sastav bilo čega što ih sadrži, plus pretraga „zgušnjavajući agensi“ vodi samo na Vikipediju, a „zgušnjivači“ na mnogo više). Kategorije sadrže sveukupno samo 4 članka: skrob, kolagen, agar i alginat, pa bih ja te bez problema uradio ručno. Ne vidim zašto se ne biste složili. --Lakisan97 (razgovor) 14:39, 1. septembar 2012. (CEST)[odgovori]

Što se mene tiče ja se slažem. --Jovan Vuković (r) 16:32, 1. septembar 2012. (CEST)[odgovori]
  Urađeno , jer se niko nije „bunio“. --Lakisan97 (razgovor) 18:04, 1. septembar 2012. (CEST)[odgovori]

Lajm, limeta i ostalo[uredi | uredi izvor]

Ovo je jedno malo složenije pitanje, ali sigurno se da za rešiti. Dakle, molim vas, ne čitajte ga letimično. Naime, članak limeta govori o engl. lime, uopštenom nazivu. Međutim, problem dolazi kod članaka o vrstama limete. Npr, eventualni članak o lat. Citrus aurantifolia, a engl. key lime, ne bi mogao da nosi nikakav drugi naziv sem „limeta“. Sve ostale „limete“ na srpskom imaju posebne nazive - persijska limeta, kalamondin, rangpur, mamončilo, slatki limun/limeta, mačja šapa, lajmkvat, crvena limeta i kafir limeta. Moj predlog je sledeći: članak limeta preimenovati u lajm ili, još bolje, u limeta (voće), a limeta pretvoriti u višeznačnu odrednicu. To bi neometano omogućilo pravljenje članka o lat. Citrus aurantifolia, kao limeta (Citrus aurantifolia), a višeznačna odrednica bi objasnila čitaocima zašto su sve „limete“, kao i razlike. Molim predloge i mišljenja (po mogućnosti potkrepljena nečim). --Lakisan97 (razgovor) 19:39, 1. septembar 2012. (CEST) [odgovori]

Izvor Enciklopedija Britanika“, 5. deo (L-M), Politika potvrđuje moje tvrdnje da je „limeta“ samo lat. Citrus aurantifolia ili ti engl. key lime, dok je uopšten naziv lajm (mada može i limete; slično kao razlika šaran i šarani)), a ostali hibridi imaju gore navedene nazive. Sažeto, limeta treba preimenovati u lajm, sa preusmerenjem limete (ili obrnuto, u svakom slučaju je strana reč]]). To bi opravdalo i neologozam lajmada (prisutan i u ostalim jezicima) kao lajm-ada (i limun-ada). Limeta bi onda bila višeznačna odrednica, a engl. key lime bi dobila svoj članak limeta (Citrus aurantifolia). Sačekaću komentare do sutra, pa ako ništa, prebacujem na admin tablu --Lakisan97 (razgovor) 14:04, 2. septembar 2012. (CEST)[odgovori]
Najbolje bi bilo da konsultuješ biologe, jer ih imamo. Nemoj ništa raditi na svoju ruku. --Pavlica pričaj 14:07, 2. septembar 2012. (CEST)[odgovori]
Odlična ideja, zato sam i pre hteo da, ako ništa ne bude, odem na admin tablu, nego na svoju ruku. Inače, problematika jeste interesantna, pokušaću da nađem (jer imam 100%) još mesta gde je limeta lat. Citrus aurantifolia, a uopšteno lajm ili limete. Inače, vikend je, pa dosta korisnika i nema, tako da ćemo čekati do sutra. Da ne pišem više, da ne zatrpavam diskusiju. A, da, a ko je biolog? --Lakisan97 (razgovor) 14:13, 2. septembar 2012. (CEST)[odgovori]
  Urađeno ! Ustvari, samostalno rešeno. Vidi limeta i višeznačnu. --Lakisan97 (razgovor) 14:57, 4. septembar 2012. (CEST)[odgovori]

Spisak srpskih prezimena[uredi | uredi izvor]

Šta mislite o tome da se napravi jedan članak sa spiskom svih srpskih prezimena umjesto sadašnjih sedam spiskova? --Ašhabad (razgovor) 19:05, 8. septembar 2012. (CEST)[odgovori]

Duboko sam ubeđen da su svi ti spiskovi notorna budalaština bez ikakvog smisla i svrhe i da ih teba obrisati. Tako da radi s njima šta god hoćeš, što se mene tiče. --V. Burgić (reci...) 21:02, 8. septembar 2012. (CEST)[odgovori]
U te spiskove dodaje ko šta hoće. Nigde nema ni jedne reference za te spiskove. Što se mene tiče ti spiskovi mogu biti i obrisani jer su nepotpuni, a verovatno i netačni. --Jovan Vuković (r) 00:13, 9. septembar 2012. (CEST)[odgovori]

Ne znam koliko je nova, pa zato i neznam da li je ideja, ipak izložiću je.[uredi | uredi izvor]

Vikienciklopedija, za razliku od one klasične, pisane, ima mnogo veće mogućnosti u formalnom smislu, a njih ne koristimo onoliko koliko su one ponudile. U „sridu“: fleksibilnost nam daje mogućnost , da gotovo istovremeno možemo pretraživati sve ovladane prostore. Samo ih treba urediti po vertikalnoj, horizontalnoj, logičkoj i formalnoj ravni! I to je sve što treba učinit. (naravno i premnogo)! Treba napraviti univerzalne matrice, po kojima će svako ko ima želju i elementarnu pismenost, moći da da i svoj doprinos, ali i da nešto nauči, odnosno da se nečega podsjeti. Recimo, ljudska djeltanost kreće kulturom. Ona neka bude najviša vertikalna hijerarhijska obuhvatnica. Kultura neka sadrži najopštije odrednice i prikaže koje je sve ljudske djelatnosti čine, tj. neka sadrži: rad, društveno ekonomsku formaciju, državu i njena uređenja, nauku, umetnost, sport, i ako sam šta zaboravio primjerimo joj. Iz nje će se „skakati“ kojekuda po potrebi. Kada se recimo hoće saznati o impresionizmu u muzici, neka se on jednostavno pronađe kada napišemo u vikimeniju „impresionizam u muzici“, ali neka je on predhodno već smešten, krećući se hijerarhijom odozgo, u: kultura-umetnost-muzika- moderna i konačno „impresionizam u muzici“. Ili kada neko hoće da sazna nešto o ekspresionizmu u književnosti, on će u vikiponudi napisati „ekspresionizam u književnosti“, stim da je već predhodno, vrlo uredno unešen vertikalni red stvari koje teku: kultura-umetnost-književnost-moderna-„moderna u književnosti“. Kada se recimo radi o „Radio teleskopu“ onda će konzument napisati u vikiponudi:“Radio teleskop“ i dobiće ono što je već neko napisao i osmislio, ali bitno je da je Radio teleskop već pohranjen i u najopštijoj matrici koju može, recimo da čini: Kultura-rad-sprava(naprava)-teleskop- i na kraju „Radio teleskop“. Mislim da nam medij i viki u njemu otvaraju mngo veće mugućnosti u sistematizaciji materije, a posljedično u brzini pronačaženja pojmova, i jednoj ljepšoj logičkoj urednosti. Volio bih da na ovu temu temeljnije razmislimo.— Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik Joksimovicsana (razgovordoprinosi)

Razmišljam, i razmišljam, i pojma nemam šta hoćeš da kažeš/predložiš. Da li pričaš o kategorijama? O portalima? O nečem što sada nemamo? --V. Burgić (reci...) 18:07, 16. septembar 2012. (CEST)[odgovori]
Da, mislim da korisnik priča o kategorijama, na neki način. Preciznije, na njegovom primeru - u članku kultura bi trebalo da imaju sva dela iste, uključujući i umetnost. Taj članak sarži sve pravce umetnosti, uključujući i književnost, čija je jedna od vrsta i moderna, tj. moderna književnost. Zapravo, verovatno i ne znajući za postojanje kategorija, korisnik je hteo reći da bi trebalo napraviti situaciju da od članka umetnost možemo, kroz „hijerarhiju“ (ja bih pre rekao „grananje članaka“), stići do bilo čega bilo u kojoj vezi sa umetnošću. --Lakisan97 (razgovor) 01:11, 21. septembar 2012. (CEST)[odgovori]

(Brzo) brisanje[uredi | uredi izvor]

Zašto bespotrebne stranice za razgovor ne smeju brisati? Ako ne, to bi trebalo „omogućiti“, jer stranice tipa Razgovor:Miloš Božović i Razgovor:Miloš Božović (1990) ne mogu biti nita do višak. Drugi slučaj je kod razgovora sa IP adresom gde se korisnik može začuditi, pa čak i uplašiti šta se dešava jer članke vandalizovao nije. Znam... dešavalo mi se pre prijavljivanja... Dodatno, „olakšali“ bismo Vikipediju/Vikipediji. --Lakisan97 (razgovor) 01:11, 21. septembar 2012. (CEST)[odgovori]

Ništa ne smetaju te stranice. Ne vidim šta će se olakšati. I dobro je da stoje jer ako neko ponovo hoće da kreira stranicu s istim nazivom, može da pročita razgovor o prethodnom članku i zbog čega je obrisan. -- Loshmi (razgovor) 03:12, 21. septembar 2012. (CEST)[odgovori]
OK, a razgovori sa IP adresama (to bi skinulo bar 100 stranica)? --Lakisan97 (razgovor) 10:38, 21. septembar 2012. (CEST)[odgovori]
Nema potrebe išta "skidati" ili brisati. Ne znam zašto si fiksiran na ideju o uklanjanju. Čisto da znaš, svaka izmena, pa i svako brisanje povećava veličinu baze (jer sve što se obriše ostaje u bazi), tako da razlog "oslobađanje prostora" ne pije vodu. --F± 21:28, 21. septembar 2012. (CEST)[odgovori]

Po čemu li se to dalo zaključiti? Uostalom, nisam mislio ništa loše s tim?! Nisam znao ovo sa bazom, ali to je i bio sporedni efekat. Glavno je to da ne treba niko videti „nezasluženo“ obaveštenje. --Lakisan97 (razgovor) 22:56, 21. septembar 2012. (CEST)[odgovori]

Filip je sve lepo objasnio. Nema vajde od brisanja, jer je sve, takoreći, snimljeno. Zato postoji odeljak Istorija stranice, administratorska alatka za vraćenje obrisanog, itd. --Pavlica pričaj 23:02, 21. septembar 2012. (CEST)[odgovori]

Takođe, razgovori sa IP adresama nam pružaju uvid upravo u prethodne diskusije i mogu pomoći u identifikaciji vandala-povratnika. Ali u svakom slučaju predstavljaju arhivu razgovora, a arhive se ne uklanjaju. --F± 11:53, 22. septembar 2012. (CEST)[odgovori]

Primio k' znanju. Međutim, i priča o vandalima-povratnicima traje samo jedan dan. Već sutra, u velikoj većini slučajeva, tu IP adresu preuzima neko drugi. Pa, kažem vam, dešavalo mi se da, pre prijavljivanja, a jednom i pre nego što sam ukucao ime i šifru, na svojoj szr vidim obaveštenje iz 2009, tri godine. --Lakisan97 (razgovor) 13:15, 22. septembar 2012. (CEST)[odgovori]

Pravedniji i bolji način vrednovanja korisničkih doprinosa[uredi | uredi izvor]

Osim broja izmjena koji, većina će se složiti, kao jedan od usamljenih kriterijuma mjerenja kvaliteta i količine rada, ne daje pravi odnos zalaganja jednog urednika na Vikipediji, predlažem da se kao relevantan kriterijum uvede i količine podataka koju je urednik ubacio u Vikipediju (brisanja bi takođe, u određenom odnosu mogla biti vrednovana). Iz baze bi se ta vrijednost za svakog korisnika mogla izračunati i, po meni, ovo bi moglo da uđe kao dodatni kriterijum i u sva pravila koja se zasnivaju i na broju izmjena. Poz, --Kašter (razgovor) 15:26, 10. oktobar 2012. (CEST)[odgovori]

Da, ideja ima smisla, jer neko ubaci tonu teksta odjednom a neko cvrcka, greši pa ispravlja... samo treba videti koliko kilobajtova teksta je neka prosečna izmena. Da nekako napravimo paralelu. --V. Burgić (reci...) 15:34, 10. oktobar 2012. (CEST)[odgovori]
A koja je svrha merenja kvaliteta i količine rada na Vikipediji?--Jagoda ispeci pa reci 15:38, 10. oktobar 2012. (CEST)[odgovori]
Svrha je ista kao i kod broja izmjena: statistička vrijednost i (vjerujem) povećana motivacija urednika. Ne zaboravi da se na mnogim vikipedijama pa i kod nas, za ove vrijednosti vežu i formalna pravila zajednice. --Kašter (razgovor) 16:05, 12. oktobar 2012. (CEST)[odgovori]

zašto ne postoji "share" opcija ???[uredi | uredi izvor]

sve piše u naslovu, znate na šta mislim, lepo bi bilo da može da se pošalje na fejs, jednim klikom, strana ili deo nje — Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 24.135.64.241 (razgovordoprinosi) | 21:56, 19. novembar 2012.

Vikipedija nije vikija. --ノワックウォッチメン 22:03, 19. novembar 2012. (CET)[odgovori]
Ali bi se možda moglo napraviti, javaskript i tako to -- Bojan  Razgovor  04:42, 20. januar 2013. (CET)[odgovori]
Postoji ova skripta za tu namenu. Trenutno pokriva E-mail, FB i Twitter. micki 08:20, 20. januar 2013. (CET)[odgovori]

Da li je ovakva koncepcija članaka o imenima prihvatljiva. Ne bih menjao već postojeće članke, naravno, ali, ako bih eventualno pravio članke o japanskim imenima, mislim da bi bilo dovoljno imati dvadeset članaka (po tri slova jednog pola u jedan članak) umesto dvesta pedesetak (koliko otprilike ima tih imena). Šta mislite o tome? Pravljenje dvesta pedeset članaka naravno nije problem, ali mi se ovo učinilo kao dobra ideja. --Lakisan97 (razgovor) 20:17, 9. decembar 2012. (CET)[odgovori]

Ja sam protiv. O imenu se mogu napisati dobri članci, tako da ne vidim razlog za spajanje više imena. To bi bilo isto kao kada bi smo srpska imena spojili u 1 članak. Tj. Jovan, Janko, Marko, Mitar, Miloš, Nikola, Nebojša... sve u jedan članak... Ako sam dobro razumeo ideju, ne slažem se sa njom. --Jovan Vuković (r) 21:17, 19. januar 2013. (CET)[odgovori]
Prošao je mesec i trećina, pa sam i ja sam to u međuvremenu shvatio. U svakom slučaju, hvala na odgovoru uprkos tome što je pitanje staro. Po mom mišljenju — veoma učtivo i lepo. --Lakisan97 (razgovor) 21:44, 19. januar 2013. (CET)[odgovori]
Nisam ni primetio da je toliko staro :). Pozdrav. --Jovan Vuković (r) 03:35, 20. januar 2013. (CET)[odgovori]

Izbor za sjajne[uredi | uredi izvor]

Malo (vise) bi trebalo reformisati izbore za sjajne. Trenutno se sve svodi da se clanak glasa (dugih) 14 dana, da vecina ljudi ne komentarise (jer nije ni upucena u temu) ili neko dodje glasa protiv a da ga nije bilo prvih 7 dana. Predlozi? -- Bojan  Razgovor  08:29, 20. januar 2013. (CET)[odgovori]

Baš danas čitam ovu Praistoriju. Članku prilično nedostaju inlajn reference, i malo (što bi rekli kod nas u kraju) prufridinga. Nije sjajan, takav kakav jeste. I razmišljam da li da ga predložim za skidanje ili ne (zbog referenci, ali i zbog relativno nejasnog stila na nekim mestima). Jedno vreme smo imali „verifikacione komisije“, i mislim da je to dobro kao ideja. Na žalost, mi smo mala Vikipedija, i imamo vrlo malo aktivnih članova, i mogli bismo da dođemo u nezgodne situacije da neko sam sebi bude verifikator ili da treba da verifikuje članak korisnika sa kojim ima dugu istoriju konflikta. Čak i da neko stavi objektivne zamerke na članak, autor uvek može da kaže da je to posledica konflikta (pogledaj samo VP:AT). Mislim da smo u dobrom meri povećali kvalitet sjajnih članaka u odnosu na starije, ali smo poprilično snizili kvalitet dobrih. A i došli smo dotle da se glasa po inerciji, i bez čitanja. --V. Burgić (reci...) 17:54, 20. januar 2013. (CET)[odgovori]

Tema je interesantna. Generalno treba reformisati značaj sjajnih i dobrih članaka. Ovako se razlika svodi na lični doživljaj članka. Treba olakšati dobijanje statusa dobrog i otežati dobijanje statusa sjajnog. Ne bi trebalo da bude teško da članak postane dobar, ali za biti sjajan je već nešto. Međutim, ovde nedostaje motivisanost zajednice da čita desetine kilobajta teksta i ovo će ostati najveći problem. --Aleks (razgovor) 18:17, 20. januar 2013. (CET)[odgovori]

Niko nikog ne tera da cita tekst. Problem je sto mora da se skupi barem 10 glasova laika. Mozda kombinacija verifikacije i glasanja to sa obrazlozenjima da znamo da su ljudi procitali tekst (a obrazlozenje nije slazem se sa prethodnim glasacem) Da se negativni glasovi ne broje ako su razlozi za protiv ispravljeni. I da se rok smanji sa 7+7 na 7/5+5 dana. Ko je hteo, glasao je vec tih pet dana. -- Bojan  Razgovor  06:20, 21. januar 2013. (CET)[odgovori]

A ne znam brate zašto bi stalno mijenjali sisteme kada je očigledno da problemi ne proizlaze iz sistema već od samih korisnika. Možemo napraviti najsloženiju jednačinu, ali ako ljudi nisu u stanju, ili ne žele da shvate koncept Vikipedije, onda je sve uzalud. Kako na engleskoj, pa i na nekim drugim većim Vikipedijama sasvim prost sistem savršeno funkcioniše? Dakle nije do sistema već do nerazumjevanja ideje Vikipedije. Ako ljudi neće da prihvate da se ova enciklopedija gradi u saradnji svih nas, a ne preko nekakvih klanova koji prave nekakve teritorije ili su uvrtili sebi u glavu da neka tema H ne može biti izabrana pošto se kosi sa njihovim ličnim idejama, bez obzira na činjenice. To vam je slično kao u društvu, neka društva su naprednija jer su ljudi sposobni da sarađuju međusobno, da debatuju i imaju dijalog, dok su druga nazadna iz razloga što ljudi nisu sposobni da prevaziđu razlike među sobom. Tako sami stvaraju različite radikalne grupe gdje svaka vuće konce na svoju stranu, spriječavajući svaku mogućnost da se radi za dobrobit svih. A i ovaj naš trenutni sistem je sasvim prost i u cilju da se dobije što bolji članak. Pa čak i ako na kraju nije izabran, u procesu smo dobili bolji članak o kojoj god temi da je riječ a samim time i bogatiji projekat. Da ne govorim o tome da su neki ljudi nakon što im je izabran prvi članak – čak i u slučajevima kada bi mu se moglo naći mana – napisali još koji čime smo automatski dobili bolju enciklopediju u globalu. Takođe nemojte zaboraviti da nijedan članak nije izabran za vijeke vijekova, iz kog razloga i postoji mogućnost pokretanja procesa uklanjanja sa spiska. Sutra možda dođu neki drugi ljudi i ukinu sve zvjezdice svim izabranim člancima pošto smatraju da oni mogu da napišu daleko bolje članke. U istoriji naše Vikipedije smo imali momenata kada smo maltene masovno uklanjali zvjezdice, jer su dolazili ljudi koji su pisali mnogo bolje od tada postojećih. Prema tome, lično smatram da je osnovni problem u nerazumjevanju ideje Vikipedije, kada su u pitanju neki korisnici i taj problem se sigurno ne riješava konstantnim promjenama pravila. --Slaven Kosanović {razgovor} 02:25, 5. februar 2013. (CET)[odgovori]

Dogod se broje glasovi, imaćemo ovakve situacije. -- Bojan  Razgovor  02:30, 5. februar 2013. (CET)[odgovori]

Šta god da brojiš ili ne brojiš problem nije u brojanju ili nebrojanju već u nekim suštinskim stvarima koje sam već u gornjem komentaru opisao. Ako je svima jasna ideja projekta i svi je prihvataju kao okvir u kome se gradi ova enciklopedija onda nema problema sa bilo kojim sistemom. Ali, ako se projekat koristi kao podloga za obračun među korisnicima, ili da se nekome dokaže ovo ili ono, onda nema sistema koji će da radi bez trzavica. Drugim riječima, svaki sistem je podložan sabotaži ako ljudi to postave sebi kao cilj. Vidiš i sam da tu ima ljudi koji smatraju da treba nekoga da ocjenjuju, pošto sanjaju da su profesori u nekoj školi. Dakle, nije im jasno da ovaj projekat nema blage veze sa njihovim predubjeđenjima o njemu, drugim riječima ne žele da se upoznaju a kamoli prihvate koncept Vikipedije, pošto u svojoj glavi već imaju sliku o stvarima, koju su sam sebi stvorili i po svojoj mjeri prije nego što su ovdje kročili. Neki nikada nisu čula za ideje slobodnog softvera i njegove zajednice, koje sežu četiri decenije unatrag, iz kojih je i stvoren konceptualni okvir ideje rada na Vikipediji, i u tom smislu takva vrsta koncepta saradnje im je potpuno strana stvar pošto misle da ovdje treba da se dokazuju a ne da bez ikakavog interesa doprinesu globalnom projektu slobodnog znanja. Drugim riječima, problem je u edukaciji nekih korisnika koji nisu svjesni da ovdje moraju sami, svojom inicijativom, edukovati sebe o idejama Vikipedije i da nema nikoga ko će da im bude kućni učitelj. Onaj ko misli da kada dođe u Rim, Rim će da se prilagodi njemu i njegovim shvatanjima života, taj je u zabludi. --Slaven Kosanović {razgovor} 03:00, 5. februar 2013. (CET)[odgovori]
Sve je to lepo Slavene što si napisao, ali vrlo teško izvodljivo je to ovde. Voleo bih kad bi se pojednostavio sistem glasanja ili da se promeni svest pojedinaca, a ovako četiri ili pet korisnika mogu da sabotiraju i rade šta hoće. Postavio sam jedno pitanje pre par dana i nije puno ljudi reagovalo. Da li je moguće da od 179 hiljada članaka na ovoj vikipediji bude izabrano samo oko 300 (oko 150 sjajnih i isto toliko dobrih)? Nemoguće je da su ovde urednici toliko slabi ili mi imamo visoke kriterijume, a da procentualno na drugim projektima ima mnogo više izabranih članaka nego ovde? Dobro se radi, ima dosta kvalitetnih stranica ali problem nije u sistemu već u ljudima, nema puno dobre volje ovde, nažalost.--Soundwaweserb (razgovor) 03:20, 5. februar 2013. (CET)[odgovori]
To je zato što imamo puno kritičara opšte prakse a manje onih koji su spremni da nešto konkretno urade. A ima malo i onoga da smo „negativni“ megalomani, tj. volimo da pričamo o velikim brojkama članaka (velikim planovima), međutim ne volimo kada neko stvarno pokušava nešto konkretno da uradi jer smo ljubomorni. Dakle, generalno ima ovoga što sam sad pomenuo, mada stvari se mogu mijenjati kada ima ljudi koji se ne daju lako obeshrabriti i ne obraćaju puno pažnje na negativce već rade ono što smatraju da treba da rade. Na kraju krajeva od svega što svako od nas ostavi na ovom projektu trajaće samo ono što vrijedi, pa radilo se o samo pet rečenica ili o čitavom jednom članku. --Slaven Kosanović {razgovor} 03:52, 5. februar 2013. (CET)[odgovori]

Moguće je da imamo samo 150 sjajnih. Mnogo od tih članaka su klice iz masovnih unosa Članci o najvažnijim temama su nam loši. -- Bojan  Razgovor  03:27, 5. februar 2013. (CET)[odgovori]

Jeste, ima dosta članaka koji su klice i to stoji, ali makar bar još 150 može biti izabranih (ne moraju svi biti sjajni, uzmimo da većina od tih mogu komotno biti dobri) koji stoje jer korisnici neće da kandiduju i prolaze kroz onakvu, ne mogu da kažem torturu to je prejaka reč, ali recimo da je to mrcvarenje i ljudi gube volju. Znaš da mislim na ovo poslednje glasanje, a mnogo bolje od mene znaš i da je ranije bilo problema. Evo recimo jednog koji bi na svakoj drugoj viki bio makar dobar, naravno uz još neke korekcije, ali ne i ovde, eto stoji tako jer neće niko da predlaže kad vide onolike kilometarske rasprave, izgube ljudi volju, to je iz mog ugla ne mora da znači da sam u pravu. Ali dobro, ko zna možda se stvari promene na bolje vrlo brzo.--Soundwaweserb (razgovor) 03:46, 5. februar 2013. (CET)[odgovori]
Kao što i geslo Vikipedije kaže „budi hrabar“. Ne treba se obeshrabriti ako članak prođe i kroz više pokušaja izbora, štaviše samo može biti bolji, jer će sigurno oni koji su konstruktvni pomoći konstruktivnim kritikama. Oni koji nisu, pa ne možeš im ništa. Na kraju, većina ipak prizna i nagradi kada je nešto stvarno dobro. --Slaven Kosanović {razgovor} 03:59, 5. februar 2013. (CET)[odgovori]
Opet kažem, sve su to lepa razmišljanja sa tvoje strane ali nisu svi korisnici kao ti. U teoriji bi svi pokušali ali praktično to ide malo teže, ne kažem da nisu hrabri, samo neće svako da prolazi kroz onakve stvari koje se recimo dešavaju na ovom poslednjem glasanju. I to je činjenica nažalost, zato i imamo jako malo izabranih članaka a ne zbog lošeg rada. To je neko moje razmišljanje.--Soundwaweserb (razgovor) 04:06, 5. februar 2013. (CET)[odgovori]

Najveći je problem što ljudi koji glasaju za neće da pročitaju članak, pa onda napadaju one, koji kažu ne i koji imaju zamjerke. Kad se isprave neke zamjerke onda se smatra da ja opet treba da čitam članak i to cijeli da tražim i navodim zamjerke. Neki urednici se stvarno bezobrazno ponašaju. Dok glasam za niko me ne napada, ali ako samo negdje glasam protiv počinju salve protiv mene. Drugo mislim da sjajni članci ne bi trebali da budu iz problematičnih tema, npr porno glumaca, homo propagande ili sličnih propagandnih tema.--Miut (razgovor) 10:19, 5. februar 2013. (CET)[odgovori]

Još veći problem su teme poput OŠ ta i ta. Ta tem sama po sebi ne zaslužuje da bude enciklopedijski sjajni članak, iako može biti sjajno napisana. To treba revidirati, da se suzi izbor tema, koje mogu biti za sjajan članak, tako da sjajan članak najpre ima raspravu o podobnosti teme, jedno 3 dana i onda sedmodnevna opšta rasprava, pa glasanje.--Miut (razgovor) 10:21, 5. februar 2013. (CET)[odgovori]

Sledeća ideja je da se članak pre izbora za sjajan ponudi nekom stručnjaku iz te oblasti. Pošto vidimo da srpska vikimedija radi ona može da odradi taj posao i da zamoli nekoga da recenzira, tj odobri ili obori sjajan članak. Na taj način bi prestale ovakve rasprave.--Miut (razgovor) 10:57, 5. februar 2013. (CET)[odgovori]

Bilo pa ukinuto. --ノワックウォッチメン 10:59, 5. februar 2013. (CET)[odgovori]

Pošto je Mijut stručnjak za sve i svašta, možemo zamoliti vikimediju da mu isplaćuje neku simboličnu godišnju nadoknadu (recimo 1.000.000 dinara) pa da on preuzme tu odgovornost recenzije i biranja sjajnih članaka.--V i k i v i n d 11:20, 5. februar 2013. (CET)[odgovori]

Admini bi mogli da ovakve napade na ličnost sankcionišu bar jednom.--Miut (razgovor) 12:28, 5. februar 2013. (CET)[odgovori]

To je bio kompliment.--V i k i v i n d 12:42, 5. februar 2013. (CET)[odgovori]

Takođe, pošto Mijut predlaže da se raspravlja o podobnosti teme, trebalo bi onda da se raspravlja i o podobnosti autora. Raspravljamo prvo tri dana o podobnosti autora, pa zatim tri dana o podobnosti teme, pa zatim šaljemo članak na odobravanje tom komitetu, koji bi po mogućnosti bio sastavljen od ideološki podobnih članova.--V i k i v i n d 12:42, 5. februar 2013. (CET)[odgovori]

Najveći je problem da oni koji glasaju za najčešće ne pročitaju šta piše ili onako odoka vide, a članak zapravo nepismen i nestručan do boli. Tako da zapravo treba naći kako provjeriti one koji su glasali u korist članka li su ga uopšte čitali. Ja predlažem da se za svakoga koji glasa za neko ko je glasao protiv sastavi listu pitanja i onaj koji glasa za treba da na 5 pitanja odgovori za 10 minuta. Po tome bi se znalo da li je čitao ili ne. --Miut (razgovor) 13:02, 5. februar 2013. (CET)[odgovori]

10 minuta je sasvim dovoljno vremena da otvori članak i nađe sve što ga pitaš. U ovakvim okolnostima je nemoguće provjeriti da li je neko pročitao članak.--V i k i v i n d 13:10, 5. februar 2013. (CET)[odgovori]
Varaš se. Ako hoćeš možemo da testiramo da nećeš odgovoriti ni na tri pitanja za 10 minuta ako ih dobro postavim. Džabe ćeš čitati i tražiti ako to ranije nisi čitao. Ja to znam iz rada sa studentima. Mogu da mi drže otvorenu knjigu džabe im bilo.--Miut (razgovor) 13:48, 5. februar 2013. (CET)[odgovori]

Sakupio se "savet staraca" da reši problem koji je svojim radom sam napravio. Kukate da nema kvalitetnih ljudi a dobro znate koliko je vrsnih ljudi napustilo našu Vikipediju zbog vašeg lošeg rada. Žalite se na klanove, pa nisam ih ja napravio, nego oni nastaju tamo gde su društva zatvorena, kao normalna posledica zatvorenosti. Naša Vikipedija izgleda ovako: imamo dvojac sa kormilarom koji veslaju baruštinom i veslima udaraju po glavi svakog onog ko malo izviri iz vode, a gazdama objašnjavaju da su sve to krokodili i za to traže veće pare i opravdanje svoga postojanja. Bojan koji predlaže sve ovo, vidi šansu da se dočepa još jedne poluge vlasti a time i para. Sad će on koji nije u stanju da napiše dobar članak (pod izgovorom nema vremena) da bude recenzent. Tandara mandara broć. Praktičan predlog s obzirom na sadašnje stanje na Vikipediji, predlažem moratorijum od 6 (šest) meseci na aktivnosti sjajan i dobar članak, da se strasti smire. A u međuvremenu doneti kriterijume za ovu oblast. Znam tačno kakvi će rezultati proisteći iz toga a vi će te videti. Ako neverujete probajte.--109.92.229.69 (razgovor) 13:15, 5. februar 2013. (CET)[odgovori]

Sve te „ideje“ su ono o čemu sam gore govorio, tj. nerazumjevanje i nehtijenje da se razumije koncept Vikipedije, da ne govorim o tome da je pravilima, a koja važe globalno na svim Vikipedijama, određeno da bilo kakav stručnjak nema veće privilegije od bilo kog drugog korisnika kada je u pitanju pisanje članaka, već je dužan da se pridržava pravila pisanja, navodi izvore, poštuje pravilo neutralne tačke gledišta i tome sl. dakle, kao i svi ostali. To je iz razloga što se kod mnogih tema sami stručnjaci ne slažu, postoje razne struje i mišljenja pogotovo u društvenim naukama — mada nisu rijetki takvi slučajevi ni u prirodnim. Stoga pravila Vikipedije obavezuju i nalažu da se sva naučno-relevantna gledišta o nekoj temi neutralno predstave bez forsiranja kakvog god biasa, stručnog ili nestručnog, naravno uz navođenje relevatnih izvora i literature u svakom slučaju, a posebno kada ima spornih relevantnih gledišta u sadržajima članaka u kom slučaju treba učiniti dodatni napori i kroz argumentovanu diskusiju izbalansirati stvari. Druga stvar, Vikimedija nema taj status koji joj se namjerava pripisati, nije uredničko tijelo, pošto je njen zadatak podrška i obezbjeđenje infrastrukture za Vikipediju i projekte u vezi (vikirečnik, vikiknjige i koji sve već drugi postoje). Takođe promovisanje slobodno dostupnog znanja na mreži kao i briga da se ciljevi i ideja Vikipedije sprovode u praksi na svim jezcima, kako se ne bi desilo da grupe ljudi uzurpiraju Vikipediju i iskoriste u svrhe koje se kose sa njenim suštinskim principima. Iz navedenih razloga nema šanse da se slične ideje ovdje sprovedu u praksu još manje da se glasa o podobnim i nepodobnim temama. Kada bi se tako nešto dozvolilo, to onda više ne bi bila enciklopedija uopšte a kamoli Vikipedija, već nekakv sajt nečijeg propagandnog programa. Možda, naravno na nečijem privatnom sajtu što onda nema nikakve veze sa Vikipedijom. Sistem Vikipedije nema nikavih problema, pošto odlično funkcioniše na ogromnoj većini jezika, a posebno kao uzor mogu da posluže veće Vikipedije, engleska, njemačka, francuska, španska itd, dakle ovdje samo može biti da neki korisnici na srpskoj Vikipediji ne prihvataju njenu ideju, već bi da kroje po nekim svojim aršinima, što prosto ne može. Mislim džabe mlatite praznu slamu, bilo kakvo pravilo ili sistem koji bi se kosio sa suštinskim principima Vikipedije se neće uspostaviti da ga ne znam koliko korisnika izglasa. Na svakoj Vikipediji piše da je riječ o enciklopediji kojoj svako može da doprinese i učestvuje u njenom razvoju, naravno slijedeći njena suštinska pravila. --Slaven Kosanović {razgovor} 13:32, 5. februar 2013. (CET)[odgovori]
Slavene meni je jasno da vi koji ste problem napravili ne umete da ga rešite. Da je drukčije problema ne bi ni bilo. Tako da cela ova tvoja priča je prazna i bezpredmetna. Nemoj mistifikovati neke stvari, stvari su u suštini veoma jednostavne ako se tako postave.--178.222.104.161 (razgovor) 14:15, 5. februar 2013. (CET)[odgovori]
Jesu, vrlo su jednostavne. Znaš šta je rekao Džimbo Vels na pitanje jedne novinarke u vezi toga da se neki ljudi žale da je engleska Vikipedija postala elitistička? Odgovorio je da s nekim ljudima ne treba imati suviše strpljenja i trošiti previše vremena na ubjeđivanja već ih treba prosto udaljiti s projekta ukoliko ne žele da prihvate rad na Vikipediji u skladu sa njenim idejama i principima i koji bi da uvode neke svoje. I na engleskoj, a i na drugim većim Vikipedijama, to se sprovodi bez ikakve uzdrške kada su u pitanju ljudi koji bi da zanovijetaju u nedogled. Ovdje kod nas, problem je što nema ko da presječe, pošto naši administratori ne žele da prljaju ruke. --Slaven Kosanović {razgovor} 14:28, 5. februar 2013. (CET)[odgovori]

Nije ovde problem u pravilima, mi pravila imamo. Problem je u tome što ih svako tumači onako kako njemu odgovara. Do sada nijedan članak nije pao na glasanju zbog sadržaja koji se nalazi u njemu, već se svako glasanje svodi na lične među-uredničke odnose. Korisnik H tumači pravila ovako, U na drugačiji način, HU smatra da je nešto treće po sredi..... Ovde jednostavno ne postoji nešto što se zove zajedništvo, a sam timski rad je misaona imenica za dobar deo urednika ovde (ono, radimo timski ali bit će onako kako ja kažem). E u tome je problem. Drugo, pojedinci nikako da shvate da je ovo opšta ensiklopedija i da u njoj ima mesta (i mora ga biti) za sve teme i sva znanja ovog sveta. Slagali se mi sa nekim temama ili ne. Otkud bilo kome od nas pravo da određuje đta sme, a šta ne sme da se piše, koja tema sme, a koja ne da se kandiduje za status izabranog. Kada je bilo glasanje da članak o porno glumici Dž. Džejmison bude izabran za dobar ja sam podržao predlog iz prostog razloga jer članak svojim sadržajem to i zaslužuje, iako lično smatram da osobe takvog profila ne zaslužuju tu pažnju (ali to je moj lični stav i nema veze sa tim glasanjem). Pitanje je kako to da eliminišemo, kako da razgraničimo svoje lične stavove od i ideale od određenih sadržaja. Koliko je normalno da članak o ateizmu pada na glasanju, a da obrazloženja negativnih glasova budu u stilu od "ovo je komunistička propaganda" do "bogohulni tekst", ili da članak o jednom običnom filmu dobija negativan glas uz obrazloženje "promocija morala i bluda, i film koji niko ne gleda"! Koliko su ovakva objašnjenja realna. A ovakve stavove nažalost uglavnom imaju oni sa najdušim stažom ovde, umesto da oni budu ti koji će uputiti mlade korisnike šta i kako treba da rade, radi se upravo suprotno. Moram se vratiti na ovaj poslednji članak o Boingu 747. Zar nije bilo ljudski i pedagoški da iskusniji korisnici (a posebno se to odnosi na one koji su dokazali svoju stručnost u toj oblasti) pedagoški upute jednog novog i poletnog korisnika, da mu objasne kao treba da radi, gde greši??? Uz dužno poštovanje Sahari (i duboku naklon za sav njegov rad i trud ovde), ovaj dečko Strover je u njega gledao kao u Boga, i to se jasno moglo videti, a kako mu je vraćeno? Umesto pomoći dobio je popriličnu šamarčinu. I kako sad neko da se upušta u nešto što se zove stvaranje sjajnih članaka kada već unapred zna šta ga čeka na glasanjima? --NikolaB (razgovor) 14:00, 5. februar 2013. (CET)[odgovori]

Već gore rekoh Soundvejvserbu, morate prevazići te dječije bolesti straha od kritike, posebno nekontruktivne ili neprihvatanja određenih tema od strane nekih korisnika i odvažno raditi ono u šta vjerujete i što smatrate da je u skladu sa ciljevima Vikipedije. U životu ništa nije lako. Ovdašnja zajednica je onakava kakva jeste, neki ljudi su takvi kakvi jesu, okolnosti za rad nisu idealne ali nisu ni ekstremno loše. --Slaven Kosanović {razgovor} 14:13, 5. februar 2013. (CET)[odgovori]
Nikola, moje opaske se odnose samo na deo diskusije koja se odnosi na avione. Prvo jako je teško sa tobom polemisati ne zato što si prepametan nego zato što si laik za tu oblast a drugo je što se navijački ponašaš. Detaljno sam pročitao sve članke koje je napisao tvoj pitomac i komentare koji su pratili članak 747. Da li si se zapitao: Zašto su i u prvom i drugom članku inženjeri glasali protiv? znači ne samo Sahara. Sahara je sa svoje strane dao maksimalan doprinos i ukazao na sve probleme vezane za članak nažalost ni ti ni autor niste u stanju da to shvatite. Što se tiče odnosa tvog pitomca on nije bio korektan, što ti u svojoj navijačkoj ostrašćenosti nisi video ili nisi sve detaljno pročitao, da ne navodim. Da je meni onako nešto rekao, otkačio bih ga znatno ranije. Što se tiče pedagogije Ćika je postavio preko 1000 klica aviona, Zašto pitomac nije uzeo neki mali aviončić pa prvo njega obradio? Još nije kasno da vidimo da li će poslušati savet. Bilo bi mu mnogo lakše, imao bi prilike da mnogo toga nauči a starijim kolegama bi bilo lakše da ga ispravljaju i savetuju. Ovako zaleto se mačak na goveđu glavu i nastane cirkus. Pokušao sam da ispravim nešto u tom članku ali to je "nemoguća misija" ili ja nisam dovoljno dobar stručnjak. Lakše bi mi bilo da napišem članak ispočetka.--178.222.54.92 (razgovor) 15:41, 5. februar 2013. (CET)[odgovori]
A može biti i da ti nisi dovoljno informisan o projektu tog aviona, bez obzira što tvoja moguća profesija možda ima veze sa avionima. Međutim, ukoliko samtraš da možeš da napišeš bolji članak od nule, slobodno to i uradi. Okači ga na svoju podstranicu kada bude gotov i ako bude bolji od napisanog, ja prvi ću se založiti da zamjeni postojeći u glavnom imenskom prostoru. Dokaži se i ljudi će te prepoznati kao nekoga ko je spreman da doprinese projektu. Ovako samo prosipaš šuplju priču koja nikoga ne zanima. --Slaven Kosanović {razgovor} 00:52, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]

Osnovni problem je da oni koji glasaju za jednostavno ne pročitaju članak. Oni koji glasaju protiv pročitaju članak i uglavnom ih se napada ako ne obrazlože, a kad obrazlože opet ih se napada i to je redovito pravilo. Po principu manjega otpora svakome je lakše da glasa za, a to je veliki problem ovdje.--Miut (razgovor) 14:07, 5. februar 2013. (CET)--Miut (razgovor) 14:07, 5. februar 2013. (CET)[odgovori]

Osnovni problem je da neki (recimo kao ti) glasaju protiv po principu ne sviđa mi se autor ili tema članka, pa zašto onda da podržim tog i tog i tu i tu temu, a prethodno nijednu reč da ostavite na szr članka, već se samo pojavite i glasate protiv? Mnogo puta se to dešavalo i nastavlja se, e to je suštinski problem. Niko ne traži da svi moraju da se slažu i da niko ne sme da iznosi kritike za neki članak, to je jako poželjno i dobija se kvalitetniji članak. Međutim kad bi neki pojedinci poslušali Slavenove i Nikoline poruke stvari bi išle na bolje, makar da postoji neko zajedništvo a vidimo prema poslednjem glasanju da ono ne postoji ni oko osnovnih stvari, da članci budu bolji.--Soundwaweserb (razgovor) 14:23, 5. februar 2013. (CET)[odgovori]

Zanimljivo je kako BokiciK i sličnima padne na pamet da mijenjaju sistem samo kada nešto njihovo ne prođe, bilo opravdano ili ne. A kad su drugi u pitanju, ponašaju se uređivačko-nasilnički i omalovažavaju sve redom i ismijavaju. Sam je on predlagao članak o ateizmu, a pošto je krajnji po tom pitanju solio je drugima pamet i omalovažavao ih i nekakvim svojim kvazinaučnim uvjerenjima, jer mu cilj i nije napisati sjajan članak nego sjajan propagandni članak. Imali smo glasanje gdje je taj isti pozivao neko udruženje ateista da glasaju, pa nikom ništa, tada sistem valja. Ljudi koji drže sajt Istorijska biblioteka i reklamiraju ga po Vikipediji, glasaju prilikom predloga za njegovo uklanjanje sa Vikipedije, i tada opet sve štima. Ti isti profiteri koji se pojavljuju samo pri glasanjima, a ne pišu nijedan članak, isto tako valjaju ako su na Bokičinoj strani. U suprotnom, sistem treba mijenjati. --Željko Todorović (razgovor) 14:18, 5. februar 2013. (CET) s. r.[odgovori]

Zamolio bih sve učesnike diskusije da se drže teme i da ne komentarišu druge korisnike, kako bismo izbegli nepotrebne sukobe i rasplinjavanje diskusije jer, složićete se sa mnom, to nikom nije u interesu. micki 14:31, 5. februar 2013. (CET)[odgovori]

Nemoguće je ovde držati se teme jer očito je da pojedinci baš svaku raspravu koja se pokrene o bil čemu koriste za napade na one sa kojima ne dele iste stavove. Po nekim zaključcima ovde svako ko je glasao za neki članak nije pročitao tekst? Toliko o poštovanju radnih kolega ovde. I konstantno se povlače jedne te iste prazne priče, svetski rekorderi smo po presipanju iz šupljeg u prazno, a to naravno nikuda ne vodi (i nikada nije ni vodilo). Slažem se sa Slavenom da ovde jedino treba da se promeni svest, ali pitanje je kako promeni nečiju svest i nečiji pogled na svet. Sloboda govora i demokratija je idealna floskula koju mnogi koriste da bi radili šta žele, bez ikakve želje za društveno korisnim i prihvatljivim delovanjem. Jedan korisnikut predloži ispitivanje svih onih koji su glasali i hvali se sposobnošću konstrukcije takvih pitanja na koja je nemoguće dati odgovor čak i kad imaš dostupnu literaturu. Koja je poenta toga? Napraviti budale od pojedinih korisnika ili dokazati svoju nadmoć? Voleo bih samo da podsetim kolegu da ovde imamo urednike od 7 do 77, urednike različitog nivoa znanja i različitih interesovanja. A da bi stekao pravo da propitkuješ nekoga prvo treba tom nekom da objasniš sve do najsitnijih detalja u vezi sa temom, pa tek onda stičeš pravo da budeš kontrolor nečijeg rada (a nisam siguran da je pomenuti predlagač poznat po strpljivom radu sa drugima). Na kraju krajeva imamo arhivu gde stoje sve rasprave o prethodnim glasanjima i objašnjenja pojedinačnih glasova, pa se iz nje može zaključiti koji je glavni problem na istim. Tolerancija je ovde na nuli, stepen animoziteta na maksimumu, kolektivizam i filantropija i ne postoje. Samo da sam ja najbolji, a komšijske krave nek pocrkaju, jer što je više mrtvih komšijskih krava, to moje imaju više ispaše. Jedini način da se izađe iz ovog ćorsokaka su ekstremne mere, pa po cenu da se broj korisnika svede na jednocifren. Ovo je kolektiv, a ko ne zna kako da funkcioniše u kolektivu onda mu tu nije ni mesto. Ukoliko nekome ne odgovara tematika a sadržaj nekog teksta se kosi sa njegovim moralnim načelima (kakva god da su ja to poštujem) ne treba ni da učestvuje u pomenutim glasanjima. A optuživati druge za promicanje političkih i raznih drugih stavova i ideja, a raditi to isto samo u dijametralno suprotnom pravcu u najmanju ruku je patetično i žalosno. --NikolaB (razgovor) 15:49, 5. februar 2013. (CET)[odgovori]

Slavene, Slavene..Jednom prilikom moj zemljak Laslo izjavi da na engleskoj Vikipediji ako iza glasa ne postoji komentar da se taj glas ne računa (verovatno iritiran opštim izostankom komentara) a narod se zaverio pa glasa protiv a ne govori zašto. Meni se učini to malo čudno za Engleze pa ne budem lenj i proverim. Život je neverovatan režiser, skockalo se da baš u to vreme Laslo glasa na engleskoj Vikipediji bez komentara, verovatno da mu glasanje ponište. Ovo je samo jedan oblik manipulacije a u našoj zajednici toga ima u izobilju kao i laži, očigledno to se ovde isplati. Elem ovo je priča samo kao uvod da bih zamolio Slavena da nas referencira na intervju koji je dao Džimi Vejlsa. On jeste malo kauboj ali sumnjam da je ovako nešto rekao. Pre mi ovo liči na jednu od Slavenovih manipulacija. Unapred zahvalan.--109.92.2.125 (razgovor) 16:43, 5. februar 2013. (CET)[odgovori]
He,he, zemljak, ja na engleskoj Viki nisam glasao (baš si me zainteresovao pa sam proverio moje priloge, možeš i ti) u zadnjih 7 godina. Verovatno si me zamenio sa nekim drugim (što se tiče glasanja). Na Meti sam glasao za naše stjuarte i to bi bilo to. Interesantno da u poslednje vreme ne dolazim ovamo i baš danas kad se moje ime pomenulo ja navratio :). Ajd, pa uzdravlje!--László (talk) 01:55, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]

Mi nismo u stanju da jednoglasno spriječimo sukob interesa na glasanju i pozivanje ljudi van Vikipedije da glasaju, a kamoli da jednoglasno zabranimo nekome da „subjektivno razmišlja“. --Željko Todorović (razgovor) 16:56, 5. februar 2013. (CET) s. r.[odgovori]

Upravo zato ne treba glasati, da se ne broje glasovi nemam pojma o temi, ali hocu da naruzim clanak. -- Bojan  Razgovor  17:01, 5. februar 2013. (CET)[odgovori]

Neka hvala. Pored računanja naših glasova nije potrebno i računanje komentara tvojih komentatora. --Željko Todorović (razgovor) 20:18, 5. februar 2013. (CET) s. r.[odgovori]
Oni barem znaju da komentarišu. -- Bojan  Razgovor  01:17, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]

Onda bi opet neki admini "nepristrasno " odlučivali. To je tek opasno. Najbolje rješenje je ono što vam ja predlažem, da se tekstovi šalju stručnjacima na odovravanje i onda na članku stoji : Recenzirao taj i taj.--Miut (razgovor) 18:50, 5. februar 2013. (CET)[odgovori]

Onda bi odlučivali neutralni. Kome ćeš slati člance na recenziju, pobogu? -- Bojan  Razgovor  01:17, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]
Na vikipediji ne postoje stručnjaci. Zbog takvog mišljenja koje plasiraš smo i dospeli do ovde gde smo danas. To što su neki sebi usadili u glavu da imaju neka prava veća od svih ostalih ovde i što su umislili da su kao što Slaven reče:„Neuspeli profesori, koji misle da su ovde kako bi nekoga ocenjivali“ je srž problema i to nas mnogo koči. Kada bih se onima koji sebe nazivaju ekspertima to ukazalo, onda bi dosta problema bilo otklonjeno. Ja mislim da imamo premalo korisnika da bi se to ostvari, ali ja bih kompletno reformisao današnji sistem. Ja bih umesto izbora uradio ovako. Kako bi neki korisnik predložio članak treba da ima dobar broj izmena na našoj vikipediji. Zatim bi trebalo da se na nekoj stranici predloži članak za izbor(dobar ili sjajan); Nakon toga bi se ne samo autoru, nego i svim ostalim daje 10 dana kako bi svi problemi bili otklonjeni i onda bi kroz jedan ili dva dana posle rasprave korisnici odlučili da li će članak biti izabran u odnosu na to da li su sve primedbe otklonjene. I predložio bi da dok je taj članak na raspravi (preprađivanju) tih 10 dana, da nije dozvoljeno da se predloži neki drugi članak za izbor, kako bi se svi koncentrisali na članak koji je tada na raspravi. Dakle ja sam za to da se ukinu glasovi i želja mi je da zaživi grupni rad.--Strower 20:21, 5. februar 2013. (CET)[odgovori]

Najbolje rješenje je ono što vam ja predlažem, da se tekstovi šalju stručnjacima na odovravanje i onda na članku stoji : Recenzirao taj i taj.

Slažem se s tim, ali pod uslovom da imaš prijatelja na visokoobrazovnoj ustanovi koji bi nam recenziju uradio za džabe.--Nimča (razgovor) 23:10, 5. februar 2013. (CET)[odgovori]

Takve sitne recenzije će gotovo svako da uradi džaba, jer se radi o neprofitnoj organizaciji. Ako jedan neće šalje se drugome.--Miut (razgovor) 23:40, 5. februar 2013. (CET)[odgovori]

Neće. Danas se svaka usluga naplaćuje. Za sve treba uložiti vreme, a vreme je novac.--Nimča (razgovor) 23:48, 5. februar 2013. (CET)[odgovori]

Neko je već koristio tu opciju, tj. da mu neko stručan pregleda tekst, odnosno prevod sa engleske Vikipedije uz neke dorade, čini mi se da je to bio Nikola za članak Astronomija. Ne postoji nikakav problem s tim da korisnici to privatno rade i objave takav članak, pa čak i konsultuju više različitih stručnih ljudi za neku temu H, naprotiv to je dobra praksa. Naravno ukoliko nađu ljude koji su voljni da im učine tu uslugu. Ono što bi se kosilo s pravilima jeste da se ovdje na Vikipediji potpisuju nekakvi recezenti kao autoriteti. Na vikipediji se ne može potpisivati u člancima. Imali smo slučajeve profesora koji su ovdje radili kao svi ostali. Iz fizičke hemije, Macura, jedan profesor matematike iz Banja Luke (ne sjećam se kor. imena), i mnogih drugih korisnika kojima profesija nije profesor, ali su bili stručni za svoje oblasti. Jedan penzionisani profesor sociologije je kompletan svoj rječnik sociologije, koji je uzgred objavio i na papiru na srpskom jeziku, predao Vikipediji pod njenim uslovima i botom su unesene sve odrednice. Vjerovatno ste nailazili na takve članke u kojima stoji šablon da je članak ili njegov dio preuzet iz rječnika tog i tog. Studenti raznoraznh obrazovnih ustnova su dobijali kao zadatak od svojih profesora, obavljajući ga manje ili više uspješno, da pišu članke na Vikipediji uz njihov nadzor i tehničke i druge savjete Vikipedijanaca. Dakle rad u konsultaciji sa stručnim ljudima i profesorima, nikada nije bio problem. Ono što bi bio problem je da se od Vikipedije pravi nekakav zatvoreni krug grupa koje bi određivale kako i šta treba da piše u člancima na osnovu svog pretpostavljenog autoriteta. Već sam rekao u svim naukama postoje raznorazne struje, pogledi i mišljenja, prema tome jedini ispravan način rada — koji Vikipedija svojim pravilima svakako podržava i ohrabruje — jeste da se prilikom pisanja svako drži neutrane tačke gledišta, navodi najkvalitetnije izvore za raznorazne činjeneice i tvrdnje u članku, konsultuje što je moguće kvalitetniju literaturu i tome sl. Kada se sve radi kako treba onda su i mogući problemi daleko manji. Međutim ako mislimo da sav taj posao za nas treba da obavi neko drugi, onda se ne možemo čuditi zašto stvari ne funkcionišu. U svakom slučaju, kako sam već rekao, cilj nisu izabrani članci, oni jesu poželjni ali nisu krajnji cilj, već što bolja eciklopedija u globalu, sa što više kvalitetnog sadržaja. Imajte u vidu da velika većina čitalaca koristi Vikipediju kao mjesto za početno informisanje o nekoj temi i dalje traže po literaturi i izvorima. Da li je neki članak izabran ili ne, njima je to od manje važnosti, pošto se njihove potrebe za informacijama H uopšte ne moraju poklapati sa spiskom izabranih članaka. Takođe, velika većina samo čita uvod ili traži neku konkretnu informaciju, odnosno podatak u sadržaju članka. Enciklopedija se nikada nije čitala „od korica do korica“. --Slaven Kosanović {razgovor} 00:29, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]

Uh, baš ste se raspisali... Ovo je otišlo predaleko. Da se ja vratim na temu. Ukoliko neko smisli kako će se prevazići brojanje glasova neka predloži takav sistem, pa da razmatramo. Ko će da broji argumente? Ko će da ocenjuje njihovu jačinu? Da li je dobar argument Članak nije koncizno napisan, dosta je nepovezan. Da li je dobar argument Članak zaslužuje da bude sjajan jer je dobro referenciran i u potpunosti obrađuje temu. Onaj ko bude brojao argumente opet to radi subjektivno i dajemo tom čoveku (administrator verovatno) preveliku moć. Može da glasa 20 ljudi protiv, 6 za i odlučimo da je ovih 6 za imalo jače argumente/više argumenata. Ko hoće da pređe sistem, uvek će naći rupu u sistemu, ovime ništa ne postižemo. Ako smisliš dobar sistem da ovo nekako funkcioniše, ja sam za, ali mislim da kod nas to ne može da zaživi.

Što se tiče skraćivanja perioda za glasanje, mislim da je nepotrebno. Na vikipediji nigde ne žurimo, a 7 dana za glasanje je neka ustaljena praksa, koja se do sada pokazala dobrom. Jedino što meni pada na pamet je da ovih 7 dana rasprave stavimo da nije obavezno, već preporučeno. Izglasamo da predlagač pokrene raspravu i nakon toga bilo kad može da pokrene glasanje. I posle 3 dana rasprave, ili ako je potrebno posle 10 dana rasprave. Da zavisi od predlagača i njegovog mišljenja da li je članak zreo za glasanje... Sa spiska članaka na raspravi skidamo članke koji su na raspravi duže od npr. 20 dana, a nije pokrenuto glasanje za izbor. Nekada je rasprava stvarno nepotrebna i nije potrebno čekati 7 dana ukoliko nema zameriki. To je moj predlog za skraćenje perioda, mada u principu mislim da je i ovakvo trenutno stanje u redu. --Jovan Vuković (r) 12:48, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]

Slažem se za skraćenje rasprave, nema potrebe da traje 7 dana. Međutim šta ćemo kad pet ili šest korisnika može da sabotira i da nadglasa i preko dvadeset korisnika? Zabrinjavajuće je da samo pet dobro organizovanih korisnika, može na svakom glasanju da kroji rezultat kako njima odgovara? Koja poruka se šalje predlagaču? Zašto se onda truditi i raditi na člancima kad nekolicina uvek kaže ne? Šta onda raditi? Šta tu ne valja? Tih pet ili šest korisnika, ovih preko dvadeset ili je sistem zakazao? Rekao bih da je ovo poslednje.--Soundwaweserb (razgovor) 13:01, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]
Očigledno je da neki ljudi neće nikad promeniti svoje poglede bez obzira na poruke i tu ne možemo ništa. Ali zato je potrebno da se smanji sa 80% za izglasavanje na 70%, onda bi valjda bilo manje zloupotreba, ne znam šta drugo predložiti a da je racionalno? Ili onda ukinite glasanja i da ne postoje ni sjajni a ni dobri članci.--Soundwaweserb (razgovor) 13:08, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]
To je problem druge prirode. Ako neko hoće da sabotira projekat uvek će naći način. AKo pretera sa očiglednim trolovanjem, biće blokiran... Što se tiče smanjenja praga na 70%, slažem se. Sve preko 2/3 glasova je po meni dovoljno za koncenzus... --Jovan Vuković (r) 13:25, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]
Imam isto mišljenje... Ako žele uvek će sabotirati glasanje bez obzira na sve... I nikada neće biti kažnjeni, jer su oni stariji i „ugledni“ korisnici, koji „nikada“ ne rade ništa pogrešno...--Strower 13:30, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]
Ali se tome treba usprotiviti i učiniti nešto da se makar zloupotrebe svedu na minimum, ako se već ne mogu iskoreniti. Evo konkretnog predloga, sniziti sa 80% na 70% za izglasavanje pa da vidimo da li će takvi pojedinci naći 10 ili više korisnika da sabotiraju. Ispostavilo se kao velika greška što je povećano na 80%. Ovo je jedini racionalni predlog, jer predlozi tipa neka „stručnjaci“ pregledaju članke i odobravaju nije realan. Neka odluče po ovakvim pitanjima samo administratori među sobom ako treba, neka se olakša izglasavanje za promenu tog pravila ako nećemo da samo administratori odlučuju, neka se učini nešto i evo konkretnih predloga.--Soundwaweserb (razgovor) 13:45, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]
Evo ja se protivim, ali džabe...To ne da nije realno nego je i glupo... Sad ja treba da molim nekog sa univerziteta ili profesora sa nekog fakulteta da mi pregleda članak kako bi mogao da ga kandidujem za glasanje... Sačuvaj Bože...--Strower 13:52, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]

Okej, koliko se meni čini, većina bi htela neku promenu (i ja se slažem), a i ovi koji neće, razlog im je taj što misle da ne bi uspelo. Ovde imate neki uvid u probleme koji se javljaju tokom glasanja, što je dobro za izradnju novih pravila. Ako bi ikako mogla biti efikasna, ja bih podržao i neke radikalne promene, ali zasad preporučujem samo male predloge, tipa 80% → 70%. Naravno, uz to bi mogao biti i neki kontrapredlog, kao što je zabrana glasanja od strane predlagača, čisto da ostanemo „neutralni“. Da i ovo, kao i sve ostalo što su mnogi predlagali, ne bi jednostavno palo u vodu (a po svemu sudeći iznad, velike su šanse za to), potrebno je biti odvažan i predložiti neke izmene. --Lakisan97 (razgovor) 14:34, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]

Promjene koje bih ja podržao:

  1. 80% → 75% (da bude veći prag nego za dobre, a ipak je značajna promjena);
  2. Uvođenje novog ograničenja za glasače: da ima najmanje jednu izmjenu u poslednjih 15 dana prije početka glasanja.

Neka neko ovo predloži i ima moju podršku, a mislim da su realne šanse da bude usvojeno pošto je procenat za usvajanje i promjenu pravila 70%.--V i k i v i n d 14:58, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]

Ne tako će se samo sniziti kvalitet sjajnih, a cilj je da članci budu bolji. Treba naći način da se kontrolišu oni koji glasaju u korist članka, a cjelo vreme se ovdje pričalo samo o onim malobrojnim koji se zalažu da članak bude kvalitetniji.--Miut (razgovor) 15:14, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]

Ko bude postavljao predlog neka postavi svaku opciju posebno. Ja sam protiv ovog "Uvođenje novog ograničenja za glasače: da ima najmanje jednu izmjenu u poslednjih 15 dana prije početka glasanja." Krši se sa osnovnim principima vikipedije i pretpostavljanjem najbolje namere. --Jovan Vuković (r) 15:16, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]

Ništa ne treba mijenjati jer se u jednom trenutku nešto nekom ne sviđa. Treba pogledati koje je obrazloženje bilo da se podigne na 80%, pa uporediti važnost dva mišljenja. Ne može se na retorici da neko nešto blokira stvoriti i činjenično stanje da je zaista tako i preći u novo bespotrebno glasanje. I ne znam otkud sada ta ograničenja glasača od strane nekih, kada su se ti isti ranije trzali kada bi neko predlagao strože uslove. Pa nije se moglo usvojiti pravilo da pravo glasa ima neko ko ima 500 izmjena, nego smo morali sniziti na simboličkih 100 izmjena. I sada odjednom nekakav revolt niskim pragom. --Željko Todorović (razgovor) 15:38, 6. februar 2013. (CET) s. r.[odgovori]

Ovo sa procentima nije stvar trenutka. Zapravo, ja sam sve vreme mislio da je potrebno, kao i za sva druga glasanja, samo 70% „za“. Da nije tako, saznao sam kada sam video da Drimlajner nije postao sjajan. Na temu „zašto 80%“ ne nađoh ništa sem da je to bio deo prvobitnog predloga pravila o sjajnim člancima. Podržavam bilo kakvo smanjenje, pa neka bude i na 75%, ali uvođenje novog ograničenja za glasače ne. --Lakisan97 (razgovor) 16:05, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]

I ja sam protiv ograničenja jer svaki taj korisnik bez problema može da napravi dve tri minorne izmene pre samog glasanja i već je zaobišao pravilo. Da li treba smanjiti procenat? Jako teško pitanje, jer velike su šanse da se to negativno odrazi na sam kvalitet članaka. Mada opet sa druge strane 80% je poprilično strog kriterijum. Ja predlažem da se na svakom glasanju otvori neka posebna rasprava na kojoj bi postojala mogućnost da se autori članaka (ili bilo koji drugi korisnik) žali na određene glasove za koje sumnja da su namešteni, i da se na tim raspravama odlučuje o validnosti nečijih obrazloženja uz glas. Negativni glasovi bez obrazloženja (ili uz sam glas ili na stranici za razgovor članka) bi se po automatizmu brisali. Jer ako glasaš protiv, to znači da ti nešto smeta. A ako ti nešto smeta normalno je da napišeš šta je to da bi moglo da se ispravi. Svaki normalan mentor će svom štićeniku uvek naglasiti zašto je kažnjen, ovako ili onako. --NikolaB (razgovor) 17:36, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]

Pa da... Mislim u čemu je slučaj kada se korisnik pojavi 2 puta u pola godine i to samo da bi glasao negativno za članak određenog autora... To ne vređa samo moju nego i inteligenciju svih korisnika ovde prisutnih, ali su neki ipak odlučili da okrenu glavu tome... Inače, mislim da bi trebalo poništavati glasove korisnika koji su glasali negativno, a nisu učestvovali u raspravi i nisu rekli šta im smeta. I definitivno bi trebalo uvesti neko pravilo da korisnici sa manje od 1000 ili više izmena ne mogu da glasaju jer tada ne verujem da će neko koristiti lutke u glasanju i definitivno bi trebalo sniziti procenat na 70%, jer ne verujem da bi jedan korisnik mogao da izmanipuliše sa toliko drugih korisnika da glasaju negativno...--Strower 18:59, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]

Predlažem da se svi glasovi "protiv" po automatizmu proglase za nevažeće, jer na taj način sprečavaju autore članaka da ostvare svoj san, a to je da baš "njihov" članak bude izabran za sjajan. Tako bismo u kratkom vremenu mogli da naguramo stotinjak sjajnih članaka na slavu i diku i njihovih autora i vascele Vikipedije na srpskom jeziku.

--Sly-ah (razgovor) 19:12, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]

To niko nije ni predložio... Ako nemaš ideju kako da pomogneš, nemoj ni da odmažeš ovakvim „izjavama“...--Strower 19:15, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]

Bojan i ja (kasnije nam se priključio Biblbroks) vodili smo prošle godine opširnu diskusiju u vezi sa neučestvovanjem u diskusiji i neobrazlaganjem negativnih komentara. Da neko bez obrazloženja dâ negativan glas nije ništa novo. Taj problem je prisutan ovde već duže vreme. Moja ti je preporuka da se usavršiš u oblasti o kojoj pišeš ili pređeš na neku drugu (tebi lakšu) i ne očekuješ mnogo od ostalih vikipedista. Uštedećeš sebi i vreme i živce.--Nimča (razgovor) 19:21, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]

Pa, nije. Zato sam to i predložio. Usput, zar ti nikad nije palo na pamet da postoje i grupe koje "nameštaju" glasove "za", koji se preko imejlova, IRC-a i čega već ne dogovaraju kako da neki članak izguraju do statusa sjajnog? Jesi li se ikada zapitao da ne postoje možda autori članaka koji preko imejlova, IRC-a i ostalih čuda savremene tehnike kontaktiraju "glasače", agituju za "svoj" članak i uveravaju ih da bi bilo vrlo lepo da glasaju "za"? Razmisli malo, pa mi pošalji odgovor.

--Sly-ah (razgovor) 19:25, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]

Ovo je jalova rasprava iz koje ništa korisno neće proisteći. Ja ću večeras pokrenuti onu "formalnu" raspravu, ako me neko drugi ne preduhitri.--V i k i v i n d 19:31, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]
Viki možda to i nije potrebno... Ova rasprava se dešava upravo zbog mojih glasanja... Zbog toga što se drži monopol nad temom o kojoj ja volim da pišem... Mislim da bi ova konverzacija mogla odmah da prestane, kako ne bi oduzimali vreme drugim korisnicima jer ja posle ovoga glasanja ne verujem da ću više uređivati na vikipediji, tako da više ni neće biti ovakvih problema... Mene nepravda mnogo pogađa i to se mnogo loše odražava na moje raspoloženje... Tako da ako nastavim da radim ovde radiću protiv sebe...--Strower 19:36, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]

Kažeš da te nepravda pogađa? Pod nepravdom verovatno misliš na one koji su glasali "protiv" u aktuelnom glasanju (iako članak, po tvom skromnom mišljenju, zaslužuje sve pohvale i da se bez glasanja proglasi za sjajan) i na one koji su se, nakon nekoliko meseci bez ijedne izmene, pojavili i glasali "protiv". A ja ti mogu nabrojati barem dvoje glasača koji su glasali "za", a u poslednjih nekoliko meseci nisu napravili ni jednu izmenu u glavnom imenskom prostoru. Pitam te: da li je to pravda ili nepravda? I zašto nisi principijelno podigao glas i protiv takvih "glasača"? I sad ti meni govoriš o pravdi i nepravdi i pretiš da ćeš napustiti Vikipediju ukoliko tvoj članak ne bude izabran za sjajan. Nije mi samo jasno zašto si skočio u Moravu, a ne umeš da plivaš?

--Sly-ah (razgovor) 19:57, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]

Izvlačiš iz konteksta ono što sam rekao... Ja nisam pretio, ovo što radiš su maloumne provokacije na koje neću dati odgovor. Neću napustiti vikipediju jer neću dopustiti da se nekome desi ovo što se meni dešava sada. Ne znam koji su ti koji su glasali za, a nisu bili aktivni toliki vremenski period. Ali me to i ne interesuje. Ako aludiraš na to da sam ih ja zvao, treba da te bude sramota! Ja ni sa kim ne komuniciram van vikipedije i ne poznajem ni jednog korisnika, tako da ne verujem da bi neko glasao, a da ne stoji iza svoga glasa, a i niko ne može da mi pošalje mejl jer sam tu opciju zabranio... Ovo što radiš samo dokazuje ono što sam rekao: Da si ti jedan nevaspitani provokator koji voli da izaziva svađe među korisnicima...--Strower 20:04, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]

tako da ne verujem da bi neko glasao, a da ne stoji iza svoga glasa

Pašto si onda skočio na one koje glasaju "protiv"? Zar oni nemaju pravo da stoje iza svog glasa? Pogledaj malo bolje, pa će ti sve biti jasno. Ako si mogao da brojiš izmene nekim korisnicima koji su glasali "protiv", pokušaj da prebrojiš izmene nekih korisnika koji su glasali "za". Naravno, to tebi nije ni palo na pamet. Ti si se pravio Toša i samo si kukao: nepravda, nepravda! A ko je nevaspitan i ko izaziva svađe - o tome bi se mogo raspravljati. A kad se naučiš da poštuješ starije i iskusnije (ne samo ti, već i Saundvoserb i još neki), onda će ti možda neki članak i biti izabran za sjajan.

--Sly-ah (razgovor) 20:16, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]

Tvoja želja da izazivaš sukob je neopisiva, a i smešno je kako neko ko se bavi pravopisom i transkribuje stalno pogrešno piše imena korisnika. Ja ti neću pružiti to zadovoljstvo jer me ne interesuje tvoj stav i ne nasedam na tvoje provokacije. Ostavi mlade ljude da rade i ne izazivaj ih, svojim delovanjem izazivaš i druge korisnike. Stalno govoriš o nekoj teoriji zavere, niko to ne spominje sem tebe i ne čudi se ako te i neko opet ubuduće nazove baba Vanga srpske vikipedije. Hvališ se da si 9 godina na vikipediji, koga je to briga, ali osvrni se i zapitaj kolika je tvoja odgovornost za odlazak mnogih dobrih korisnika sa vikipedije (kad već umeš da se hvališ stažom). Moje mišljenje se zna, stojim iza svojih stavova i za razliku od nekih ne menjam ga svakog drugog dana. Prijatno i svako dobro.--Soundwaweserb (razgovor) 08:48, 7. februar 2013. (CET)[odgovori]
Kome sam ja brojao izmene?! Ja sam ljudima uvek govorio: Ako želite moje poštovanje, moraće te i mene da poštujete. Ti si mnogo nevaspitan i imaš neku bolesnu potrebu da nekoga navedeš da načini pogrešni korak. Tako da tvoja želja za odgovorom na provokaciju neće biti zasićena... Makar ne od moje strane. Time što si stariji ne treba da se ponosiš već treba da te bude sramota. Mator čovek doš'o da svađa mlade ljude... Pa na šta to liči?--Strower 20:21, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]

Jel opet samo na 4-5 dana dok traje glasanje ili ćeš da ostaneš malo duže

- upućeno korisniku Teodoru.

Korisnik ...Veliki tekst se o zadnjih 6 meseci i to samo za moje glasanje

- upućeno nepoznatom korisniku

Obe izjave su upućene Teodoru, koji pravi budale od svih nas...--Strower 20:49, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]

Pazi kad taj korisnik preko 20 dana nije imao nijednu izmenu i baš se sad pojavio

- tvoj drugar Saundvoserb

On nije moj drugar, jer mu nikada ni oči u životu video, niti znam kako se zove. Meni je lepo to da nije kao mnogi drugi ovde, koji su ulizice i koji su meni odvratni, nego poštuje sebe kao osobu.--Strower 20:49, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]

Uvek će naći neki način da me sabotiraju, bez obzira na sve.

- upućeno S. Kosanovuću, a na tragu onoga: nepravda, nepravda.

Naravno da će naći način da me sabotiraju... Pa šta je bilo ono na mom prošlom glasanju?! Pola negativnih glasova - LUTKE...--Strower 20:49, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]

Treba li još?

mogao bi da zaključiš da imam opaku jezičinu i da se ne plašim da je upotrebim kada je nepravda u pitanju.

To sam izjavio zbog toga što ti aludiraš da ne umem sam da se odbranim nego je potrebno da drugi to rade za mene.--Strower 20:49, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]

I možda će te ta "opaka jezičina" koštati sjajnog članka.

--Sly-ah (razgovor) 20:40, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]

Opet tvoja bolesna potreba da nekoga provociraš... Žalostno...--Strower 20:49, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]


Ja sam tražio da se proveravaju svi sporni glasovi, uključujući i one za. A logično je da bi konkretno obrazloženje negativnog glasa moralo biti obaveza, jer ako si glasao protiv znači da ti nešto smeta. A kako neko da ispravi to nešto što je pogrešno ako nema pojma o čemu se radi? Suviše je ovde ironičnih komentara koji ne vode ničemu --NikolaB (razgovor) 20:38, 6. februar 2013. (CET)

Ja ko što rekoh, nikome nisam slao zahteve da glasaju za tako da sam u redu sa time da se svi glasove provere...;Oustalom to mu i jeste cilj... Mlati praznu slamu i nada se da će posvađati neke korisnike, jer uživa u tome.--Strower 20:51, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]

Rasprava treba da se nastavi na Vikipedija:Glasanje/Predlog/Sjajni i dobri članci (po ko zna koji put)--V i k i v i n d 20:54, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]

Bilo je nekada osnovno pravilo da se „napada“ komentar sa kontraargumentima i obrazloženjima. To se negde istopilo, nestalo je. Sada se napada autor komentara i primedbi, sa insuacijama, uvredama i ucenama. Pravi se hor istomišljenika, za verbalni linč onoga koji se usudio da stavi primedbu, na već „izabrani“ članak.-- Sahararazgovor 20:56, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]

Znači,ako neko glasa "za" bez obrazloženja - članak je savršen, bez ikakvih nedostataka, a od tog glasača se uopšte ne traži da obrazloži svoj glas "za"? Ili se računa bilo kakvo obrazloženje tipa: Ovaj članak je divan, ovaj članak je krasan, ovaj članak razbija, ovaj članak je najbolji članak ikad napisan ... Ili obrazloženja koja nemaju veze sa kvalitetom članka: za uloženi trud, da se razbije monopol, da se motiviše autor, da se poveća broj sjajnih članaka, da kontriram Marku Markoviću koji je glasao "protiv" ... Što znači da je puno lakše glasati "za" nego "protiv".

--Sly-ah (razgovor) 20:58, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]

Imaš situaciju kada ti jedan mesec oduzmu od plate (a ne znaš zašto) i kada ti jedan mesec daju povišicu 8opet ne znaš razlog). Na koju situaciju bi se ti žalio? Naćalost nesporna je činjenica da postoje korisnici koji se pojavljuju naprasno samo kada su glasanja u pitanju, bevažno za koju opciju glasaju --NikolaB (razgovor) 21:02, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]

Naćalost nesporna je činjenica da postoje korisnici koji se pojavljuju naprasno samo kada su glasanja u pitanju, bevažno za koju opciju glasaju

Bitno je da je"nevažno za koju opciju glasaju". Mislim, zašto bi takvi glasači bili "glasači drugog reda" i zašto bi njihov glas bio manje vredan (ili čak bezvredan, odnosno poništen?). Možda ljudi ne sarađuju, ali pažljivo prate šta se dešava na Vikipediji, možda stvarno pažljivo pročitaju članak za koji se glasa i možda stvarno glasaju po svojoj savesti? Pa šta ako neko u "poslednjih 20 dana (ej, čak u poslednjih davdeset dana) nije imao nijednu izmenu u GIP-u"? Zašto je glas onih koji su imali stotinjak beznačajnih izmena važniji, značajniji i vredniji od glasa onog koji je imao 99 izmena ili nije imao nijednu izmenu u poslednjih dvadeset, mesec dana ili pola godine. Ako je pažljivo pročitao članak i ako svoja zapažanja i primedbe može suvislo i neostrašćeno da iznese - zašto bi se njemu zabranilo da glasa?

--Sly-ah (razgovor) 21:11, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]

Ta izmena koja je se desila pre 20 dana je opet bila na glasanju, kada sam ja kandidovao članak... A, pošto te mrzi da čitaš, da ti odgovorim: Ja nemam ništa protiv da se proveravaju i pozitivni glasovi, uostalom to si i uradio onom analizom... Ja nikada nikoga nisam zvao da glasa, ali neko to možda radi. Tako da ako neko želi da ih proverava neka radi to slobodno.--Strower 21:14, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]

Neću učestvovati u ovoj temi, jer je odavno izgubila bit, te je nepotrebno više pričati o tome. Nego, da vas pitam — da li se osećate prijatno na ovom jezičkom projektu? Ja ne, zato više nisam ni aktivan kao pre, niti želim. Meni se čini da je problem u tome što premalo (zapravo nimalo) koristimo situaciju koja nam je pružena — sukob mišljenja. Zar ne bi bilo dosadno kada bi se svi slagali? Članci bi bili svi isti, jednolični, samim tim i nekome sa strane subjektivni. Zato treba koristiti to što imamo — „dve strane“. To je, po meni, bit enciklopedije ovakvog tipa — pružiti informacije iz „obe ruke“ (naravno, objektivnost je relativna stvar, ali svaka iole normalna osoba zna za granicu). Problem je u tome što čim neko ne glasa po nečijoj volji, on je neprijatelj broj jedan. Kakve veze ima ako članak nije sjajan ili dobar? Ako je rasprava bila konstruktivna, članak je zasigurno bolji nakon iste. Nije bitan toliko taj simbolčić u gornjem desnom uglu, zar ne? Svakako, taj isti predstavlja kao neku nagradu za trud i izdvojeno vreme i to je u redu, ali praviti ovakve scene zbog toga — zaista nepotrebno. Na nama je da odlučimo kako ćemo nastaviti, na nama je sudbina ovog projekta i njegovog ugleda. Zato vas i pitam da li se osećate prijatno, jer dok god se osećate nelagodno, takva će biti atmosfera oko vas i to će se odraziti negativno na vaš rad — zato više i nisam aktivan, jer ne bih doprinosio na pozitivan način — a samim tim i na ovu enciklopediju koju pokušavamo da gradimo iz dana u dan. Toliko od mene. --Pavlica pričaj 21:34, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]

Ja nemam ništa protiv da se proveravaju i pozitivni glasovi, uostalom to si i uradio onom analizom.

Pa zašto ste me onda ti i tvoji ortaci napali nakon te analize? Zašto ste govorili da je ta analiza "nepotrebna", da sam ja baba Vanga srpske Vikipedije, da sam ja onaj koji ruži srpski jezik i "prevodi sa srpskog na srpski" ... Znači, ja sam uradio nešto korisno, ali je to bilo nepotrebno i ja samo svađam ljude? Ja tebe ne mogu ni sa kim posvađati ako ti to ne želiš.

OD OVDE NAVEDENOG JA NIŠTA NISAM REKAO I KAO ŠTO SAM REKAO JA NEMAM NIKAKVE ORTAKE I DRUGARE JER NIKOGA OVDE NE POZNAJEM I NIČIJE IME NE ZNAM. Da bi mene sa nekim posvađao moraš da budeš inteligentniji od mene...što na tvoju žalost nije slučaj.--Strower 22:23, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]

Ovo što si ti uradio je zaista nevaspitano i podlo, ali slobodno nastavi

Misliš na ovo?

Ili, ne daj Bože, na ovo:

Ovo što korisnik Sl. radi samo dokazuje moju tvrdnju da je dotični nevaspitan. Ako bi ja počeo da analiziram glasove

Da te podsetim: tvoje izjave u vezi sa mojom analizom glasova. I piše se "ja bih", a ne "ja bi". --Sly-ah (razgovor) 22:41, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]

Ma ja stojim iza toga da si ti nevaspitan... Moje mišljenje se nije promenilo. I nemoj ni da pokušavaš da me ispraviš...jer kada vidim tebe ja se tešim. I piše se „“, a ne " ". Nije ti ovo engleska viki...--Strower 22:47, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]

Pavlice, ti si se povukao sa ove Vikipedije zato što si se osećao neugodno? Pa i ja bih se osećao neugodno nakon one orkestrirane kampanje u vezi sa Vladom Georgijevim, Anom Bolen u kojima si ti strasno učestvovao (zajedno sa nekim likovima čija imena neću da navodim). A to si dobro rekao: često želja za sjajnim člankom nadvladava kapacitete njegovog "autora" ili, što bi neko rekao, "skočio mačak na goveđu glavu". Bilo bi sasvim lepo da neki autor napiše obiman članak i onda skonta da bi ga mogao kandidovati za sjajan, pa polako, bez žurbe (i skromno) upita zajednicu šta misli o tome, pa da onda dozvoli ostalima da unesu izmene u vilju popoljšanja članka, da se i sam trudi što više može da što više primedbi prihvati i otkloni što više nedostataka, bez atakovanja na stavove neistomišljenika, bez podleganja "teorijama zavere" i "glasačke mašine", bez paranoisanja i sujete.

--Sly-ah (razgovor) 21:56, 6. februar 2013. (CET)[odgovori]

Po pravilima Vikipedije, uopšte nije bitno ko je autor članka niti ko ga je predložio, pošto na Vikipediji, kao što svi znamo, kada se klikne na dugmence „sačuvaj stranicu“, sadržaj automatski pada pod uslove Vikipedije. Takođe nije bitno da li su korisnici sujetni. Upravo je problem što se sva takozvana argumentacija protiv, svodi na analizu ličnosti onoga ko je predložio ili radio na članku. To je fantastičan način da se isprovicira bilo ko, mislim znate vi kako ćete, mnogi ste se dokazali kao vrsni stručnjaci u tome. Dakle, ako napadnem korisnika zbog njegove mladosti, starosti, pola, nestručnosti, pa logično je da mu proradi sujeta. Kome ovdje nije proradila sujeta (odbrambeni mehanizam) u takvim okolnostima, neka digne ruku? Meni lično nije problem da korisnicima proradi sujeta u tim okolnostima. Međutim, problem mi je ljubomora koju ispoljavaju neki korisnici koristeći se različitim metodama diskvalifikacije. Dakle, velika većina, čast izuzecima, se nije udostojila da blagovremeno i po izglasanim Vikipedijinim pravilima za ovaj dio projekta iznese zamjerke niti pomogne konkretno ako treba, pošto velika većina tobožih dušebrižnika za kvalitet projekta, ima pogrešno shavatanje Vikipedije. Znam da sam dosadan, ali moram svaki put da ponavljam jedno te isto, dok god vam ne padne na pamet da uradite analizu vaše sveukupne koherentnosti i dok ne krenete da provjeravte da li se ponašate isto u svim situacijama, odnosno da li vaša uvažena argumentacija zavisi od toga da li je u pitanju neko od vas. --Slaven Kosanović {razgovor} 08:32, 7. februar 2013. (CET)[odgovori]
Ma Slavene ne gubi vreme i pusti ga... Čovek želi pažnju koju u životu ne dobija... Takvima kao što je on je potrebno da negde leče svoje komplekse... Ja ga sažaljevam, jer njemu treba pomoć...--Strower 09:54, 7. februar 2013. (CET)[odgovori]

Slavene, to da si dosadan si sasvim u pravu. Samo, molim te, nemoj te svoje demagoške tirade zavijati u oblandu "dobronamernih saveta" i molim te nemoj "nas" izlagati svojoj nadripsihoanalizi. Sem toga, "mi" i "ti" smo zajedno na Vikipediji, tako da nije preterano mudro deliti korisnike na "nas" i "vas", odnosno "mene" i "vas". I ti si aktivni učesnik svih ovih događaja, i tvoje glasanje je delimično motivisano ličnošću i ponašanjem predlagača (otprilike: on je mlad, na mladima svet ostaje i ostale otrcane fraze) ... Tvrdim ti da se ova smejurija od glasanja nikad ne bi desila da je predlagač bio iole saradljiviji, skromniji, pristojniji i da se nije hvalio svojom "opakom jezičinom". I sam vidiš da se glasanje za sjajan članak svelo na glasanje o predlagačevoj ličnosti (ko je kome drag, i ko koga mrzi i ne podnosi). A predlagačeva sujeta je proradila daleko pre kandidovanja ovog članka za sjajan (seti se "drimlajnera") i njegovih teorija zavere. Korisnik Sahara, koji se dokazao na ovoj Vikipediji svojim poznavanjem vazduhoplovstva, sasvim lepo, pregledno i detaljno je izneo svoje primedbe, ali je dočekan "na nož" sa obrazloženjem "ljubomora", "monopol" itd. Glasovi "za", obrazlagani nemuštim i ironičnim komentarima tipa "za trud" (sic!), "za ukidanje monopola", "ako ovo nije sjajan članak, ne znam šta je", "odličan članak" (još je samo trebalo daneko od prvih, egzaltiranih glasača napiše fusnotu: "članak je savršen i preporučujem svima ostalima da odmah glasaju "za", bez čitanja") uopšte nisu analizirani od strane predlagača, njemu (i njegovim nekritičkim sledbenicima) bilo je sasvim normalno i prirodno da se glasa "za". Međutim, kasnije analize su pokazale da članak i nije baš tako dobar, pa su usledile brojne intervencije u tkivo članka, da bi jedan korisnik trijumfalno utvrdio: Al smo ga sredili, svaka nam čast! A nisu ga sredili. Bilo je tu još toliko posla, da ni deset verziranih saradnika ne bi moglo otkloniti sve nedostatke. A onda se nađe neki mudrov pa kaže: Nas nekoliko je protrčalo kroz članak. Kroz kandidata za sjajan se ne protrčava, već se prolazi polako, pažljivo i sistematično. A ti nastavi da budeš dosadan. Jedino to i znaš.

--Sly-ah (razgovor) 09:24, 7. februar 2013. (CET)[odgovori]

Ovo je bilo zamišljeno da se daju predlozi, a ne da se ljudi prozivaju. Za to možete koristi svoje stranice za razgovor-- Bojan  Razgovor  09:33, 7. februar 2013. (CET)[odgovori]

mora nešsto ovde dase napiše da bi šablon radio kako treba?????

Nastavlja se...Dalji tok diskusije je na stranici Vikipedija:Glasanje/Predlog/Sjajni i dobri članci (po ko zna koji put).

[uredi | uredi izvor]

Predložih na trgu razno da se na jubilarni logo doda crvena, plava i bela boja u pozadini, što bi bilo prigodno. Šta mislite o tome i da li je neki problem to uraditi? Meni se uopšte ne sviđa ovaj, a ne znam da li imamo pravo na mišljenje kao učesnici na ovom projektu?--Soundwaweserb (razgovor) 08:36, 16. februar 2013. (CET)[odgovori]

Problem je što se sve desilo u dva dana, tako da nismo imali dovoljno vremena da sve isplaniramo... Mislim da ne bi bilo loše da se stave neke trakice: crvena, plava i bela, ali još bolje bi bilo staviti nešto što odlikuje naš jezik, a ne našu državu.--Strower 09:15, 16. februar 2013. (CET)[odgovori]
Bolje nemoj, samoproklamovane kosmopolite neće imati razumevanja ako se i neke trakice spomenu. A meni i dalje nije jasno što nije dobra ideja dodati obične tri boje crvenu, plavu i belu? To nema veze sa nijednim pojedincem, verom, nacijom, grupom pojedinaca ili organizacijom, niti bilo šta slično da se razumemo. Ima veze samo sa jednostavnim pitanjem zašto nije dobra ideja dodati obične tri boje? Ali eto nema odgovora...--Soundwaweserb (razgovor) 09:22, 16. februar 2013. (CET)[odgovori]
Pa ne znam šta da ti kažem... Ja i ti sami ne možemo ništa. Mene nervira što je logo bukvalno urađen u minut do dvanaest(tačnije dva i po sata posle dvanaest), a da se počelo razmišljati na vreme mogli smo mnogo bolje da organizujemo sve. Za sada će morati da ostane ovako.--Strower 09:37, 16. februar 2013. (CET)[odgovori]

Imamo pravo na mišljenje. Međutim, ovde ima dosta korisnika čija je zastava plava sa ljiljanima, imamo korisnike čija je zastava crno-crveno-zlatna, crveno-bela sa javorom... --V. Burgić (reci...) 12:09, 16. februar 2013. (CET)[odgovori]

Ljudi, malo smo neorganizovani. Ali možemo da popravimo logo. Dajte ideje. Postoji lepa baza logoa na ostavi, ajde razlislite. --Aleks (razgovor) 14:06, 16. februar 2013. (CET)[odgovori]

Evo uradio sam nešto i rezolucija je odgovarajuća.--Strower 15:40, 16. februar 2013. (CET)[odgovori]

Uh, više mi se sviđala ona prva varijanta. Ova nema prozirnu pozadinu, što jeste veliki problem. --F± 16:52, 16. februar 2013. (CET)[odgovori]

Uklonio sam pozadinu. I dalje ima sitnih nedostataka, ali nije strašno. micki 17:20, 16. februar 2013. (CET)[odgovori]

Ovaj je dosta bolji od onog prvog. Jeste da moze i bolje, ali svakako je bolje od onog sto je bilo. --Jagoda ispeci pa reci 18:01, 16. februar 2013. (CET)[odgovori]

Sadašnji logo je na bugarskom. --Lakisan97 (razgovor) 22:24, 16. februar 2013. (CET)[odgovori]

Šablon:Obaveštenja[uredi | uredi izvor]

Pošto ovo što hoću da predložim nije dosadašnja praksa, moram da pitam. Da li podržavate da se u šablon za obaveštenja, sem obaveštenja da nešto traje, dodaju i obaveštenja da je nešto završeno i rezultati. Na primer, dosad je stajalo U toku je RASPRAVA o izmeni pravila za izbor sjajnih i dobrih članaka. Moje je mišljenje da nije u redu da to tek tako nestane, već da bi naredna dva-tri dana trebalo da stoji nešto tipa Završena je RASPRAVA o izmeni pravila za izbor sjajnih i dobrih članaka. Nijedan od predloga je nije prošao. Ako je moguće postići konsenzus, to bi se moglo primenjivati od sledećeg predloga. Ako ne, nema veze, postigli smo koncenzus da se to ne radi. ;-) --Lakisan97 (razgovor) 22:15, 16. februar 2013. (CET)[odgovori]

daleka buducnost[uredi | uredi izvor]

zelim da napisem clanak daleka buducnost.pa da li mozete da mi malo pomeognete molim vas.plizzzzzz


Biografije[uredi | uredi izvor]

Ukoliko je o ovome o čemu ću govoriti već bilo riječi, ja se neću izviniti, jer mislim da je dobro uraditi neke izmjene.

Napisano: „Albert Ajnštajn (nem. Albert Einstein; Ulm, 14. mart 1879Prinston, 18. april 1955) je bio teorijski fizičar, jedan od najvećih umova i najznačajnijih ličnosti u istoriji sveta.“


Treba da stoji: Albert Ajnštajn nem. Albert Einstein (18791955) , teorijski fizičar jevrejskog porekla, jedan od najvećih umova i najznačajnijih ličnosti u istoriji sveta.

Napisano: „Nikola Tesla ( Smiljan, Vojna krajina, Austrijsko carstvo, 10. jul 1856Njujork, Njujork, SAD, 7. januar 1943) je jedan od najpoznatijih svetskih pronalazača i naučnika u oblasti fizike, elektrotehnike i radiotehnike.“

Treba da stoji: Nikola Tesla ( 18561943) , pronačazač i naučnik srpskog porekla ...

Prvo: U uvodnom dijelu o značajnoj ličnosti dovoljno je napisati samo godine rođenja i smrti. Onaj ko se bavi astrologijom i horoskopima ili je, što je moguće, zahtjevniji u svojim potrebama, neka dan i mjesec događaja nađe u daljnjem tekstu. Ovako je ukupna misao preglednija, a i manje opterećavajuća za one koji su manje zahtjevni u svojim potrebama. Nije neosnovano već u toj prvoj uvodnoj rečenici reći i nacionalno porijeklo ličnosti o kojoj se govori. (to je jedno od legalnih , legitimnih i čestih potraživanja korisnika enciklopedije)

Drugo: U tom istom uvodnom dijelu, nije potrebno reći Albert Ajnštajn je bio zato što je on, jedino što je bio, bio živ. Sve ostalo on jeste i to više nego što smo mi koji mislimo da jesmo. On, Albert Ajnštajn, je institucija. On je teorijski fizičar i prije nego što je to i bio, kao i poslije sopstvene smrti, i biće i kada i nas ne bude više bilo. Za to „bio“ postoji „Biografija“ i u njoj, po logici stvari ide sve što je on nekada bio! Biografija je „Životopis“! Tu se mogu, pored godine, pisati dan , mjesec i mjesto rođenja i smrti.

Mislim da tako treba pisati biografije.

--milica 11:53, 15. mart 2013. (CET)

Stvar ukusa. Po čemu je kraći opis bolji od dužeg? -- Bojan  Razgovor  22:00, 15. mart 2013. (CET)[odgovori]

Inače, na hiljade biografija i drugih članaka počinje sa prvom varijantom. -- Bojan  Razgovor  22:22, 15. mart 2013. (CET)[odgovori]

Do svake jednostavnosti valja narasti! To nije pitanje ukusa već ljepote stila kojim se omogućava postupniji i sigurniji način ulaženja u temu. Radi se o suštinskom - materijalnom prioritetu, nikako formalnom. Zato je, recimo, Mala enciklopedija Prosveta, a nije jedina, i usvojila ovaj način:

"Paster Luj franc. [Pasteur Louis] грешка: {{lang}}: текст има искошену назнаку (помоћ) (1822-1895), francuski biolog i ..." Mislim da je ovo prava i dovoljna riječ za početak jednog predstavljanja.

Dan, mjesec i mjesto rođenja ili smrti, treba pisati u dijelu pod naslovom "biografija" ako ga ima. Ukoliko se radi o ličnosti čija je biografija zanemarljivo kratka pa je posebno ni nepišemo, onda ove "atribute" i ima smisla odmah pisati.

Paster je za svakog, znači i za onog ko prvi put čita o njemu i nikada ništa ranije nije o njemu ni čuo, biolog! Da je Paster prolazni čovjek, u ovom predstavljanju nije priroritet, već da je on biolog - institut nauke. "Paster, biolog" otuda ima puni smisao i više nego " Paster je bio biolog". Irelevantno je uo[[te Paster, suština je biolog Paster, otduda drugačije ne valja insistirati! Elegantno je pojednostavljena istina Paster = biolog! Znate Bojane, i neću više instistirati jer intelektualac zna svaku mađiju sem jedne, ako je referentni sistem matematika, matematički problem će neko riješiti u par neophodnih redova, a nekome će trebati stranice pisanja i generacije potomaka! Neću da vjerujem da ćete dokazivati kako "kraći opis " nije kvalitetna prednost. Znate Vi Bojane da ima mnogo ljudi koji se bave pisanjem, koji znaju da napišu, ali književnik je samo onaj ko to najbolje kaže. Bojane,makako elektronska enciklopedija bila moćna i neuporedivog kapaciteta u odnosu na pisanu, nemamo nikakav valjan razlog, zato ni pravo da je zatrpavamo. Meni je, naprotiv, ta vrsta njene pozitivne provokacije, tek čvrsta obaveza da sve pokušam da pojednostavim. Njene mogućnosti (kapacitet, brzinu i mnogoznačnost) valja pametnije koristiti. I još nešto, predložen način omogućava i ljepšu i uredniju, u estetskom smislu, grafiku kojom prilazimo korisniku. To je već sasvim dovoljno. Molim Vas da o tome prije konačne riječi još razmislimo. I dalje mislim da ovaj način pisanja treba da postane pravilo! I ovakav segment uniformne uređenosti je prilog osnovnoj ambiciji da enciklopedija sa bezbroj autora ima autorstvo! Srdačan pozdrav! --milica 00:05, 16. mart 2013. (CET)

Meni se ova ideja čini skroz ok. --Jovan Vuković (r) 00:38, 16. mart 2013. (CET)[odgovori]
Iako je teško da nešto ovakvo zaživi, zamisao je sasvim dobra, a rešava „problem“ ponavljanja sadržaja kutijice u uvodu i problem lutajućih enklitika. --Lakisan97 (razgovor) 00:43, 16. mart 2013. (CET)[odgovori]

Insistiram i molim da se na ovome radi! Ovo o čemu govorim sam objasnila gornjim pisanjem obrazlažiću logiku koja to zahtjeva. A sada ću vrlo pojednostaviti i formalan razlog. Mala enciklopedija Prosveta, Prosveta, Beograd; Mala atomska enciklopedija - Epoha, Zagreb 1962.; Priručni leksikon, Znanje, Zagreb 1959.; Pregled jugoslovenske književnosti, Zavod za izdavanje udžbenika, Beograd,1961.; Enciklopedija leksikografskog zavoda, Jugoslovenski leksikografski zavod, Zagreb, 1962.g. sve ove uvažene i poznate knjige, poštuju ovaj princip! Znači da je ovo konvencija enciklopedijskog obraćanja. To je, pojednostavljeno rečeno, enciklopedijski rukopis. Konačno, mi, prepisivači citata imamo jednu od prvih obaveza, da tačno prepišemo! Znači nije pitanje izbora! Mi ovako moramo!


--milica 02:59, 16. mart 2013. (CET)

Ja se ne osecam obaveznim da radim kao i druge papirne enciklopedije, nece svet propasti ako imamo svoj stil i ne smatram da je bolje (stvar ukusa). -- Bojan  Razgovor  08:28, 16. mart 2013. (CET)[odgovori]

P.S. Znajte da treba onda standardizovati vise od 150.000 clanaka. Sto je posao od nekoliko dana cak i za botove (ako se nadje neko ko bi hteo ovo da uradi i dogovorite se sta zelite). -- Bojan  Razgovor  10:01, 16. mart 2013. (CET)[odgovori]

Ne sviđa mi se, niti mislim da ima potrebe menjati nešto što već 10ak godina živi bez problema (samo na srpskoj Vikipediji, a i ostale Vikipedije imaju ista "pravila"). To filozofiranje o nepotrebnom perfektu na počektu rečenice je, da upotrebim blag termin, bez veze, jer je i te kako bitno da li je neko bio biolog (nekada živeo kao stručnjak u biologiji) ili i dalje jeste biolog (i dalje živi kao stručnjak u biologiji). To što je njegovo delo bezvremensko, ne daje nam za pravo da ga proglašavamo biologom beskonačne vremešnosti. --F± 11:14, 16. mart 2013. (CET)[odgovori]

Građanine, to što po vama 10 godina posktojanja nečega samo po sebi jeste kvalitet, to je izvjesna tvrdnja i o Vama. Molim Vas razmislite o svemu. Znam dugovjeke gluposti koje su proizvodile samo ratove i zato ne mislim da je starost argument ičega a posebno kvliteta. I sada mislim da je bolje biti pijan nego star i mislim da je ispravnije pisati kako sam predložila. Moj prijedlog za budućnost viki je dobar. Molim sve vas da pomognete da napravimo bolje nego što je bilo. Ako je i za najmanje ovo dobitak, onda ne treba žaliti truda u traženju načina da se stvari mijenjanju. Đavo odnio perfekt, građanine, sve enciklopedije pišu kako predlažem i ja. Molim Vas imajte to na umu! Nikakvog filozofiranja tu nema. Samo sam, učtivo i strpljivo, za razliku od Vas, pokušala da utvrdim razloge zašto predloženo ima simisla (da nebudem nasilna), i pokažem da je ista logika napisal i tekstove i u "papirnim" encilopedijama. Razumjete li ?

Neukusno je što je jedan od komentatora ovog mog pokušaja ironično ustvrdio da nije ni njegova, valjda i ni naša obaveza, " da radim kao i druge papirne enciklopedije". Prvo, te enciklopedije su radili u tom vremenu najobrazovaniji i najumniji ljudi (naravno hendikepirani Bololjom); a drugo, pa i Vi građanine ste barem ponekada, a to je svima nama primarna obaveza, citirali papirne enciklopedije!? Nisu li ove dvije činjenice u koliziji? Svakom njegovo na čast. Ali ambicija enciklopedije traži odgovorniji odnos i čovjeka bez sujete.

Učinimo nešto na bolje, uvažavajući godine "starsot"i adolescentne Vikice. Divim se hrabrosti onog fratra što je matorim kolegama predložio da otvore čeljust konju, i tako konačno utvrde njegovu starost! --milica 14:22, 16. mart 2013. (CET)

Ja baš ne mislim da se tako piše početna rečenica biografije (kako je gore navedeno). Jer to je klasična rečenica. --Aleks (razgovor) 14:34,

Ja, Aleks, baš mislim da se tako treba pisati. Pregledajte sve "papirne" enciklopedije.(Podsjećam da ne zaboravimo da su one, te "papirne", biću slobona da dodam i prašnjave enciklopedije rodile i internet) U svima je pisano na način kako predlažem da u buduće pišemo Viki. Pokušao sam, u ranijem pisanju, zato sada neću, da obrazložim ovaj prijedlog. Ja nisam nikakav inovator i nemojte dozvoliti da vas provociram i da vam budim sujete. Ne tražim ni hvala ni nagradu. Mene možete kao nedisciplinovanu i da izbacite. To što predlažem je dobro, i molim da još razmislimo! Smatram da tako valja u buduće pisati o odabranim ličnostima i u tome molim vašu saglasnost.Namjerno umirujem ton izbjegavajući retoriku i besjedništva. Molim vas da pomognete da se ova valjana ideja realizuje. --milica 16:24, 16. mart 2013. (CET)

Pisalo se nekada i na latinskom i na starom grčkom, koristile su se i glinene pločice i papirus, moderne su bile i računaljke sa kuglicama. Bit enciklopedije je validnost činjenica u njoj, kozmetika je sporedna stvar. Na kraju krajeva imaš slobodu da pišeš nove članke kako želiš, a ovo ispravljanje ne bi bilo ništa do sizifov posao --NikolaB (razgovor) 16:57, 16. mart 2013. (CET)[odgovori]


Nađoh članak o Johanu Bernuliju švajcarskom matematičaru:

Johan Bernuli (nem. Johann Bernoulli, Bazel, 27. jul 16671. januar 1748) je bio švajcarski matematičar. Bio je brat Jakoba Bernulija i otac Danijela Bernulija (po kome je Bernulijev princip dobio ime) i Nikolausa II Bernulija. Takođe je poznat kao Žan Bernuli. On je obrazovao velikog matematičara Leonarda Ojlera u svojoj mladosti.

Bernuli je bio poznat po tome što je bio ekstremno ljubomoran. Zbog ljubomore prema svom sinu Danijelu, Johan je preuzeo sve ideje iz knjige svog sina, Hydrodynamica, i napravio je svoju knjigu, i to pre izdavanja Danijelove kako bi sve bilo pripisano njemu.“


Zašto ovaj članak? Zato da vidim šta i kako misli gospodin Miljković koji tako paušalno etiketira sa "to filozofiranje“ moj jedni pokušaj da nešto pomaknem. Članak o Bernuliju je dobro napisan, što bi se reklo validno, što se tiče matematičke tačnosti. I naravno biografija je započeta baš kako sam mislila da ne mora i ne treba da bude pisana. Sa odmah svim podacima: dan, mjesec, godina, mjesto rođenja i smrti. Ali, ajde da Vi Miljkoviću imate prava da tako govorite svoju misao, to je uredu. Vi zatim kažete „je bio švajcarski ... “, ajde i to nije neispravno u neenciklopedijskom smislu. U sljedećoj rečenici, po cijenu konsekventnosti, Vi otkrivate da mu je rođeni brat takođe „bio“, kao da danas oni vipše nisu u bliskoj krnvnoj vezi. Ali neka i to može. Vi u daljnjem tekstu kažete “... preuzeo sve ideje iz knjige svoga sina“, što je nekonsekventno, jer kako su iznenada svi bivši, i Johan i brat, a jedino Johanov sin poslije perfekata (množina od perfekta) u predhodnim redovima, nije više bio prošli sin, već jeste sin? Ajde da ne cjepidlačim, neka i to bude, ali zar Vi zaista mislite da je, gdje god ga našli i od koje god pameti stigao, za matematičara Bernulija bitno reći da je „bio ekstremno ljubomoran“. Ja znam da ste Vi obrazovan čovjek, pa Vam s velikom nadom da ćete me razumijeti i govorim sve ovo. G. Miljkoviću, nije uredu kvalifikacija "ljubomoran" za naučnika i nauku.Ona je irelevantna za matematiku a nama nebitna, upravo koliko je za matematičke istine koje je on rekao nebitno da li je on još živ. U poređenju šta nas je taj um naučio u matematici i fizici, a pogotovo nama, malim trkačima, jako je nebitna kvalifikacija kakav je on bio čovjek. (Što bi to bilo bitno? Da bi smo ga pomenuli na poluvremenu Zvezda-Partizan? Da bi smo ga degradirali? ). Nemojte se ljutiti ovo je dobronamjerna digresija. Na kraju nije uredu ni prošle ni ove danas kvalifikovati na taj način. Pa molim Vas, kada bi smo se htejli saglasiti o tome da li su moralni, ljubomorni, drski, neinteligentni, nesposobni, dobri, recimo: Broz, Đinđić, Milošević koliko bi smo imali različitih sudova ušančenih u najtvrđim bunkerima? Na koncu ko može da tvrdi, i čijem citatu vjerovati, da je Bernuli zbilja bio ljubomoran? Jedino su njegova matematička istraživanja njegova istina. Znate, izuzetno je nebitno za Bernulija ili Fermija, da li su mokrili u krevet do svoga puberteta. Mislim da smo saglasni.


--milica 19:25, 16. mart 2013. (CET)

Moje iskreno izvinjenje gospodine Filipe Maljkoviću jer sam Vas pogrešno oslovio! Molim Vas da izvinjenje prihvatite. (Vidite g. Maljkoviću, najiskrenije mislim da je moja greška, makako izgledala bezazlena, nedopustiva, i da sam mogao da je predvidim, budite sigurni sav gornji tekst ne bih ni pisao!) Molim Vas oprostite! --milica 19:33, 16. mart 2013. (CET)

Dragi/a Joksimovicsana, molim da se najpre odlučite koji rod želite koristiti u obraćanju, jer sada mogu da zaključim da 1) ste hermafrodit, u kom slučaju se izvinjavam, 2) nalogom upravljaju dve osobe, što nije korektno, 3) pravite greške u rodu, na šta bih vas onda zamolio da obratite pažnju. Mislim da nema potrebe dekonstruisati svaki članak na Vikipediji, a posebno "moje", jer oni slede osnovne principe na kojima je pisana većina članaka. Kao što rekoh gore, a nije mi namera da se ponavljam, mislim da perfekt ima smisla i da nema nekog posebnog razloga uklanjati ga (dakle, kao što i vi imate pravo na mišljenje, koje uvažavam i poštujem, mada se ne slažem sa njim, tako imam i ja i ne verujem da ćete uspeti da ga promenite). Kada je reč o ljubomornom ocu, to isto je pisalo na engleskoj Vikipediji u to vreme [1], jer je članak direktan prevod sa engleskog. Članak je dosta napredovao na Vikipediji na engleskom od tada i, mada se slažem da pridev "ekstreman" nije možda primeren za enciklopedijski članak, u tom članku se i posle skoro 6 godina očuvala činjenica da je otac bio ljubomoran na svog sina. --F± 11:18, 17. mart 2013. (CET)[odgovori]

Gospodine Maljkoviću Vaš argument je pod 1) neozbiljan. Molim Vas šta znači "to isto je pisalo na engleskoj Vikipediji". Zar to može da bude argument? Hoćete time da pobijete da je kvalifikacija za velkog naučnika Bernulija "ljubomorstvo", sem u nekoj dokonoj i neobaveznoj priči, promašaj!? Molim Vas da se naša priča ne pretvori u retorički dvoboj koji, pravo da Vam kažem i mene ne interesuje. Pošteno je reći pogriješio sam, i ništa više. Vjerujte da bih i sama to uradila!!! Na kraju, pogriješiću i ja, pa ćemo se čuti! (errare humanum est).Nije greška greška već je greška neprihvatiti je i kada je spoznaš. Jedan tip (O.W.) u mojoj interpretaciji kaže: Sjećanje je moralan čin! To bi mogla da bude i moja religija.

I pored toga Vaše pravo da drugačije mislite hoću da branim, ali Vaše argumente ne mogu da uvažim. Uprkos svemu ja iskreno poštujem Vašu želju da pišete. Srdačan pozdrav --milica 14:16, 17. mart 2013. (CET)

Ova stranica zaista nije mesto za diskusije o sadržaju pojedinih članaka, a moja je greška što sam se u to upustio sa vama. Dakle, za sve komentare o tom članku, obratite se na strani za razgovor. --F± 16:09, 17. mart 2013. (CET)[odgovori]
Ovim nalogom garant se koriste dve osobe. Čas govori o sebi u muškom, čas u ženskom rodu. A možda i tri, jer deo naziva naloga je Ana, osoba se potpisuje kao Milica ili se uopšte ne potpisuje. Ovo treba rešiti jer je očigledno da se ovde krše neka pravila Vikipedije. Što se tiče predloga, o tome treba da odluči zajednica, a za to postoji procedura. Postaviti diskusiju, onda glasanje i zatim postupiti u skladu s rezultatima glasanja. Ovo nije mesto za takve stvari.--Jagoda ispeci pa reci 15:35, 27. mart 2013. (CET)[odgovori]


Greška[uredi | uredi izvor]

Molim vas mnogo grešite što držite hrvatska imena u originalu,imamo dva jezika i dve odvojene vikipedije,nema razloga da se ne pravede znači ide ovako sveučilište = univerzitet znanost = nauka.Hrvati odavno prevode srpski, zašto samo mi opet neko jednistvo jezika želimo? 24.135.67.88 (razgovor) 13:36, 18. mart 2013. (CET)[odgovori]

Ne mogu da verujem da me niko ne podržava u tom razmišljalju,nije mi jasna logika ljudi koji žele da ostave nazive i skoro ceo tekst u originalu i ne žele da ga prevedu?zbunjen sam kako ne shvatate da govorim razumno i da sam u pravu? Svejedno-mi-je-kako-će-mi-se-zvati-korisničko-ime (razgovor) 14:55, 18. mart 2013. (CET)[odgovori]


Još jedno pitanje zar se jezik ne zove bošnjački?ovde kad korisnik stavi na stranicu svoje poznavanje ovog jezika piše bosanski? Svejedno-mi-je-kako-će-mi-se-zvati-korisničko-ime (razgovor) 17:30, 18. mart 2013. (CET)[odgovori]

Na srpskom se kaže „bošnjački“, a na bošnjačkom se kaže „bosanski“. Pošto je kutijica na bošnjačkom, piše „bosanski“, isto kao što u kutijici za engleski piše „english“ a ne „engleski“. Da li ti je sada jasno?--V i k i R 17:36, 18. mart 2013. (CET)[odgovori]

Dobro razumeo sam. Svejedno-mi-je-kako-će-mi-se-zvati-korisničko-ime (razgovor) 17:50, 18. mart 2013. (CET)[odgovori]

A zašto onda su moj izmene vezano za sveučilišta vraćane? Svejedno-mi-je-kako-će-mi-se-zvati-korisničko-ime (razgovor) 17:55, 18. mart 2013. (CET)[odgovori]

Citiran je Rečnik srpskoga jezika, Matica srpska, Novi Sad 2007, str. 1202. u kojem piše da je i „sveučilište“ srpska riječ. Ja nemam taj riječnik, ali ti provjeri ili pitaj one koji imaju. Osim toga, kopi-pejst nije ispravan način premještanja članaka.--V i k i R 18:05, 18. mart 2013. (CET)[odgovori]

UNAPREDJENJE I INOVACIJE[uredi | uredi izvor]

Dragi vikepejci,


Da vam se predstavim ja sam Mladen iz Kragujevca. Smatram da moramo da unapredimo i na neki nacin aktiviramo sto veci broj clanova da nam se pridruze, takodje i one koji su clanovi da aktiviramo na pisanje novih clankova kako bismo obogatili nasu enciklopediju...

Hvala unapred — Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik Mladjentije (razgovordoprinosi)

Ja ti mogu reci, ali mene bi vise interesovalo kako ti kao nov urednik mislis da trebamo privuci nove urednike. -- Bojan  Razgovor  12:52, 20. mart 2013. (CET)[odgovori]

Nemoj da se ljutis,ali nije vikipejci nego vikipedijanci. Nova korisnica (razgovor) 12:53, 12. maj 2013. (CEST)[odgovori]

Feedback[uredi | uredi izvor]

Da li ste za da se na vrh svakog clanka postavi neki poziv prokomentarisite kvalitet clanka neko vreme da vidimo kako ce se oceniti clanci? Ako se ispostavi da su vecina komentara konstruktivni, mozda mi moglo i trajno da stoji (kao na vikivestima). Cilj je i da se dobiju novi urednici. -- Bojan  Razgovor  10:42, 28. mart 2013. (CET)[odgovori]

U suštini dobra ideja, ali, npr., neko na veoma mali i pristrasan članak napiše da je katastrofa, a onda neko proširi članak za 5 puta svoje prvobitne veličine, i šta onda? Msm. znam za istoriju izmena, ali, opet, malo je, šta ja znam, ipak se na Vikivestima »članci« ne proširuju, dok ovde… Inače, da li ste primetili novi favicon, ili je već vođena negde rasprava o tome? - Stefan (Parolu!) 21:46, 15. april 2013. (CEST)[odgovori]

Ništa ne fali da se pokuša vidjeti javno mnjenje o člancima, a time se neko može privući i za urednika. Od komentara nikada ne treba očekivati mnogo jer neko piše iz svoje glave i po svom viđenju, ne poznaje kako se piše članak na Vikipediji. --Željko Todorović (razgovor) 16:41, 14. maj 2013. (CEST) s. r.[odgovori]

Probalo se, ali pola ljudi je pisalo bezvezne komentare na stranicama za razgovor. A sa druge strane, neko nije znao kako da ostavi konstruktivan komentar. -- Bojan  Razgovor  17:23, 14. maj 2013. (CEST)[odgovori]

Aktuelnosti[uredi | uredi izvor]

Da li je ovo prikladan način za pokretanje rasprave o tome da se Vikipedija:Aktuelnosti sa nem. aktuell (отприлике би било нешто садашње, тренутно, текуће) преведе/прилагоди на Википедија:Новости, Новѝне или слично? Ако јесте, то и предлажем јер сматрам да је боље употребити неку српску реч уместо немачке. --Lakisan97 (разговор) 00:35, 24. април 2013. (CEST)[odgovori]

I aktuelnosti je srpska reč. Doduše, stranog porekla, ali malo je reči u srpskom jeziku koje su originalno srpske. Kad bismo brisali sve reči sa stranim poreklom, čisto sumnjam da bi nam išta ostalo u rečniku. Po meni, ideja nije ni dobra ni loša. Jednostavno je nepotrebna. --Јагода испеци па реци 13:07, 12. мај 2013. (CEST)[odgovori]
BTW, Novosti, Novine, Novitet... Sve to potiče od latinske reči novus, nov. Dakle, ne bismo promenili jednu reč stranog porekla za domaću, nego jednu reč stranog porekla za drugu reč stranog porekla. --Јагода испеци па реци 13:13, 12. мај 2013. (CEST)[odgovori]
Само што је једна од пре сто, а друга неколико стотина година. --Lakisan97 (разговор) 13:20, 12. мај 2013. (CEST)[odgovori]
Али, добро, није ни битно. --Lakisan97 (разговор) 13:20, 12. мај 2013. (CEST)[odgovori]
Naravno da nije bitno. Kad se jedna reč sasvim odomaći i postane deo srpskog rečnika, ona postaje ravnopravna sa ostalim rečima i uopšte više nije bitno koliko dugo figurira u rečniku. Sto, dvesta, trista, hiljadu godina... Apsolutno nebitno, ukoliko se i dalje aktivno koristi u svakodnevnom govoru, književnosti i medijima. --Јагода испеци па реци 13:25, 12. мај 2013. (CEST)[odgovori]
То изнад би требало да прочита неко други. Ваљда ће видети. --Lakisan97 (разговор) 13:31, 12. мај 2013. (CEST)[odgovori]