Vinga

Koordinate: 46° 00′ 58″ S; 21° 12′ 57″ I / 46.0162° S; 21.2157° I / 46.0162; 21.2157
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vinga
Vinga
Katolička crkva u Vingi
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Rumunija
OkrugArad
OpštinaVinga
Stanovništvo
 — (2011)4.063
Geografske karakteristike
Koordinate46° 00′ 58″ S; 21° 12′ 57″ I / 46.0162° S; 21.2157° I / 46.0162; 21.2157
Vremenska zonaUTC+2 (EET), leti UTC+3 (EEST)
Aps. visina115 m
Vinga na karti Rumunije
Vinga
Vinga
Vinga na karti Rumunije
Ostali podaci
Poštanski broj317400
Pozivni broj0257
Registarska oznakaAR

Vinga (rum. Vinga) je naselje i sedište istoimene opštine, koja pripada okrugu Arad u Rumuniji.[1][2]

Prošlost[uredi | uredi izvor]

Po "Rumunskoj enciklopediji" se pominje pod tim imenom još 1231. godine. Turci su ga osvojili i razorili. Ponovo je obnovljeno 1741. (ili 1737) godine kada se tu doselilo 125 bugarskih porodica iz "Krivoveta", u zapadnoj Bugarskoj. Već je 1744. godine dobila Vinga status grada sa magistratom.

Austrijski carski revizor Erler je 1774. godine konstatovao da mesto "Tereziopolj" pripada Senatandraškom okrugu, Temišvarskog distrikta. Tu se "grad" (utvrđenje), rimokatolička crkva i manastir, mada je stanovništvo je bilo pretežno vlaško.[3] Kada je 1797. godine popisan pravoslavni klir u Tereziopolju je bio jedan sveštenik. Paroh, pop Georgije Inbrović (rukop. 1791) služio se srpskim i rumunskim jezikom.[4]

Održavan je 1827. godine u mestu dvaput godišnji vašar: o Vaznesenju i 6. decembra.[5]

Godine 1846. Tereziopolj (Vinga) je mesto sa 480 stanovnika. Parohijsko zvanje je osnovano 1791. godine. Tu je sveštenik paroh pop Avram Predić, a učitelj Damjan Nikolesku ima 1846/1847. godine samo pet učenika.[6]

U mestu je 1851. godine ustanovljen Sreski sud. Vinga ima u to vreme 59.262 stanovnika i pripada srezu Novi Arad.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema popisu iz 2002. godine u naselju je živelo 4.218 stanovnika, od čega Rumuni čine 62,4%, Mađari 12,6%, Bugari (Banatski Bugari) 12,1%, Romi 9,4%, Ukrajinci 21,% i Nemci 0,7%.[7]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „The GeoNames geographical database”. 2012. 
  2. ^ „Communes of Romania”. Statoids. Gwillim Law. 2010-07-27. Pristupljeno 4. 7. 2015. 
  3. ^ J.J. Erler: "Banat", Pančevo 2003.
  4. ^ "Temišvarski zbornik", Novi Sad 8/2015.
  5. ^ "Banatski almanah", Budim 1827-1828.
  6. ^ Reesch de Lewald, Aloysius: "Universalis schematismus ecclesiasticus venerabilis cleri orientalis ecclesiae graeci non uniti ritus regni Hungariae partiumque eidem adnexarum, necnon magni principatus Transilvaniae, item literarius, seu nomina eorum, qui rem literariam et fundationalem scholarem ejusdem ritus procurant ... pro anno ...", Buda 1846.
  7. ^ „Recensământul Populaţiei şi al Locuinţelor”. Arhivirano iz originala 2012-09-18. g. Pristupljeno 2011-12-08. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]