Gornja Sabanta

Koordinate: 43° 56′ 30″ S; 21° 00′ 17″ I / 43.9417° S; 21.0047° I / 43.9417; 21.0047
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Gornja Sabanta
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugŠumadijski
GradKragujevac
Stanovništvo
 — 2011.Pad 748
Geografske karakteristike
Koordinate43° 56′ 30″ S; 21° 00′ 17″ I / 43.9417° S; 21.0047° I / 43.9417; 21.0047
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina335 m
Gornja Sabanta na karti Srbije
Gornja Sabanta
Gornja Sabanta
Gornja Sabanta na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj34206
Pozivni broj034
Registarska oznakaKG

Gornja Sabanta je naseljeno mesto grada Kragujevca u Šumadijskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 748 stanovnika. Naselje je osnovano 1705. godine. Pod njivama se nalazi 795,11 ha, voćnjacima 129,16 ha, vinogradima 10,36 ha, livadama 58,49 ha, pašnjacima 42,39 ha dok ostalo zemljište zauzima 2,55 ha.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Do Drugog srpskog ustanka Gornja Sabanta se nalazila u sastavu Osmanskog carstva. Nakon Drugog srpskog ustanka Gornja Sabanta ulazi u sastav Kneževine Srbije i administrativno je pripadala Jagodinskoj nahiji i Levačkoj knežini[1] sve do 1834. godine kada je Srbija podeljena na serdarstva.

Ovde se nalazi Crkva Svete Marine u Gornjoj Sabanti.

Delovi naselja[uredi | uredi izvor]

Orašje, Prnjavor, Ravniška Mala, Rovine i Srednja Mala.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Gornja Sabanta živi 718 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 45,6 godina (43,5 kod muškaraca i 47,8 kod žena). U naselju ima 274 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,06.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 1.203
1953. 1.254
1961. 1.221
1971. 1.113
1981. 1.045
1991. 918 909
2002. 839 869
2011. 748
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
823 98,09%
Crnogorci
  
1 0,11%
Hrvati
  
1 0,11%
Rumuni
  
1 0,11%
Jugosloveni
  
1 0,11%
nepoznato
  
6 0,71%
Gornja Sabanta u popisima Jagodinske nahije — od 1818. do 1829.[1]
Godina popisa 1818. 1819. 1820. 1821. 1822. 1823. 1824/25. 1825. 1826. 1827. 1828. 1829.
Kuće 31 37 38 42 42 42 44 44 43 42 43 43
Poreske glave* - 45 47 45 45 45 49 48 45 45 48 46
Aračke glave** 80 102 106 105 107 111 116 118 119 122 121 120
*Poreske glave = Oženjeni muškarci | ** Aračke glave = Muškarci od 7 do 70 godina


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Popović, Ljubodrag. Zoran Marković, ur. Jagodinska nahija, knjiga prva 1815 —1823 (PDF). Jagodina: Istorijski arhiv Jagodina. ISBN 86-902609-5-1. Pristupljeno 12. 7. 2012. 
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]