Г (ћириличко)
Ćiriličko slovo Г | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Brojevna vrednost: 3 | |||||||
Pozicija u Unikodu | |||||||
Veliko: U+0413 | |||||||
Malo: U+0433 | |||||||
Slova slovenskih jezika | |||||||
А | А́ | А̀ | А̄ | Б | В | Г | |
Ґ | Ѓ | Д | Ђ | Е | Ѐ | É | |
Ē | Ё | Є | Ж | З | З́ | ||
Ѕ | И | Ѝ | И́ | І | Ї | ||
Й | Ј | К | Ќ | Л | Љ | ||
М | Н | Њ | О | Ó | Ò | ||
Ō | П | Р | С | С́ | Т | ||
Ћ | У | Ў | Ф | Х | Ц | ||
Ч | Џ | Ш | Щ | Ъ | Ы | ||
Ь | Э | Ю | Я | ||||
Slova neslovenskih jezika | |||||||
Ӑ | Ӓ | Ә | Ӛ | Ӕ | Ғ | Ҕ | |
Ӻ | Ӷ | Ģ | G̑ | Ԁ | Ԃ | ||
Ꚉ | Ԭ | Ԫ | Ꚁ | Ӗ | Ӂ | ||
Җ | Ӝ | Ԅ | Ӟ | Ҙ | Ž | ||
Ẕ | Ẓ | Ԑ | Ӡ | Ź | Ԇ | ||
Ꚅ | Ӣ | Ҋ | Ӥ | Қ | Ӄ | ||
Ҡ | Ҟ | Ҝ | Ԟ | Ԛ | Ӆ | ||
Ԓ | Ԡ | Ԉ | Ԕ | Ӎ | Ӊ | ||
Ң | Ӈ | Ԩ | Ҥ | Ԣ | Ԋ | ||
Ӧ | Õ | Ө | Ӫ | Ҩ | Ԥ | ||
Ҧ | Ҏ | Ř | Ԗ | Ҫ | Ԍ | ||
Ҭ | Ꚑ | Ԏ | Ӯ | Ӱ | Ӳ | ||
Ү | Ү́ | Ұ | H̑ | Ҳ | Ӽ | ||
Ӿ | Һ | Ꙡ | Ҵ | Ҷ | Ӵ | ||
Ӌ | Ҹ | Ꚇ | Ꚓ | Ҽ | Ҿ | ||
Ы̄ | Ӹ | Ы̆ | Ҍ | Ӭ | Э̆ | ||
Э̄ | Э̇ | Ю̆ | Ю̈ | Ю̄ | Є̈ | ||
Я̆ | Я̄ | Я̆ | Я̈ | Ԙ | Ԝ | ||
Ӏ | |||||||
Istorijska slova | |||||||
Ꙉ | Ѻ | Ѹ | Ꙋ | Ѡ | Ѽ | Ѿ | Ҁ |
Ѣ | Ꙓ | Ꙗ | Ѥ | Ѧ | Ѫ | Ѩ | |
Ѭ | Ѯ | Ѱ | Ѳ | ֹѴ | Ѷ | ||
Ꙟ | Ꚏ | Ꚗ | Ꙥ | Ꙧ | Ꙣ | ||
Ꙑ | Ꙭ | Ꙩ | ꙮ | ||||
Digrafi ćirilice | |||||||
Sva slova ćirilice |
Г г (Г г; iskošeno: Г г) je ćiriličko slovo, ekvivalent latiničnom slovu G i grčkom slovu gama (Γ γ).
Istorija[uredi | uredi izvor]
Slovo ⟨Г⟩ je nastalo od grčkog slova gama (Γ γ), ali je malo slovo samo manji oblik velikog, za razliku od grčkog gama.
U staroslovenskoj azbuci ime slova bilo je glagoli, što je na tadašnjem jeziku značilo »pričati«.
U ćiriličkom brojevnom sistemu, slovo ⟨г⟩ je imalo vrednost broja 3.
Upotreba[uredi | uredi izvor]
Nalazi se na četvrtom mestu kod svih jezika koji upotrebljavaju ćirilicu i najčešće predstavlja zvučni velarni ploziv, /ɡ/.
Južnoslovenski jezici[uredi | uredi izvor]
U književnom srpskom, bugarskom i makedonskom, takođe predstavlja zvuk (/ɡ/). Ponekad, kao posledica brzog govora, u srpskom jeziku slovo ⟨г⟩ se izgovori kao /ɣ/, /ɦ/ ili pak /k/.
Ruski jezik[uredi | uredi izvor]
Slovo ⟨г⟩ u književnom ruskom jeziku predstavlja (/ɡ/), sem kada je obezvučeno, pa pređe u /k/ na kraju reči ili pre bezvučnog suglasnika, i predstavlja /ɡʲ/ pred prednjonepčanim suglasnikom. U južnom ruskom dijalektu, taj glas se izgovara kao /ɣ/, i ponekad kao /ɦ/ u mestima blizu granice sa Ukrajinom i Belorusijom.
Prihvatljivo je izgovarati ⟨г⟩ u nekim ruskim rečima kao /ɣ/ (koje se ponekad naziva i »ukrajinsko g«): Бог, богатый, благо, Господь, ali ne slažu se s tim svi. Taj zvuk se uglavnom smatra nestandardnim i dijalektskim u ruskom, i većina obrazovanijih Rusa ga izbegava. Reč »бог« se u nominativu uvek izgovara kao /box/.[1]
U genitivskim nastavcima -ого, -его, ⟨г⟩ predstavlja /v/, kao i u reči сегодня (»danas«, od dvaju reči: сего i дня).
U rečima мягкий i лёгкий se ⟨г⟩ izgovara kao /x/ ispred slova ⟨к⟩.
Na početku reči evropskog porekla gde bi se očekivalo ⟨х⟩, stavlja se ⟨г⟩ iz istorijskih razloga, npr., reč heroj: engl. hero → rus. герой.
Ukrajinski[uredi | uredi izvor]
U ukrajinskom jeziku, slovo ⟨г⟩ predstavlja /ɦ/.
I u ukrajinskom, glas /ɡ/ je prisutan samo u posuđenicama i zapisuje se slovom ⟨Г⟩ sa kvačicom (Ґ ґ).
I u ukrajinskom i u beloruskom, ⟨г⟩ se zove »he« i transribuje se kao ⟨h⟩.
Beloruski[uredi | uredi izvor]
U beloruskom, ovo slovo se izgovara kao /ɣ/ ili kao nešto mekše /ɣʲ/.
Kao i u ukrajinskom, i u beloruskom je /ɡ/ prisutno samo u posuđenicama, ali zapisuje se kao digraf ⟨кг⟩.
I u beloruskom i u ukrajinskom, ⟨г⟩ se zove »he« i transribuje se kao ⟨h⟩.
Neslovenski jezici[uredi | uredi izvor]
U velikom broju neslovenskih jezika koji se pišu ćirilicom, ⟨г⟩ može predstavljati i /g/ i /ʁ~ɣ/ (s time da se drugi primer upotrebljava uglavnom u turskim jezicima i ugrofinskim jezicima).
Slična i srodna slova[uredi | uredi izvor]
- Γ γ: grčko slovo Gama
- G g: latiničko slovo
- Ґ ґ: ćiriličko slovo
- Ѓ ѓ: ćiriličko slovo
- Ғ ғ: ćiriličko slovo
- ₴: ukrajinska grivna (oznaka za valutu)
Računarsko kodiranje karaktera[uredi | uredi izvor]
Znak | Г | г | ||
---|---|---|---|---|
Naziv u Unikodu | CYRILLIC CAPITAL LETTER GHE | CYRILLIC SMALL LETTER GHE | ||
Vrsta kodiranja | decimalna | heksadecimalna | decimalna | heksadecimalna |
Unikod | 1043 | U+0413 | 1075 | U+0433 |
UTF-8 | 208 147 | D0 93 | 208 179 | D0 B3 |
Numerička referenca znaka | Г | Г | г | г |
KOI8-R and KOI8-U | 231 | E7 | 199 | C7 |
CP 855 | 173 | AD | 172 | AC |
Windows-1251 | 195 | C3 | 227 | E3 |
ISO-8859-5 | 179 | B3 | 211 | D3 |
Mac Cyrillic | 131 | 83 | 227 | E3 |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Glasovi umesto slova ⟨г⟩ (jezik: ruski)
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Thomas, Paul-Louis (2012). Grammaire du bosniaque, croate, monténégrin, serbe. Paris. ISBN 978-2-7204-0490-0.