Žaka
| Žaka mađ. Zsáka | |
|---|---|
 Ime mesta napisano rovaškim pismom | |
 Grb
| |
| Administrativni podaci | |
| Država |  Mađarska |
| Region | Regija velike severne ravnice |
| Županija | Hajdu-Bihar |
| Srez | Berećoujfalu |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo | |
| — | 1.717[1] |
| — gustina | 21,79 st./km2 |
| Geografske karakteristike | |
| Koordinate | 47° 05′ S; 21° 16′ I / 47.08° S; 21.26° I |
| Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
| Površina | 78,81 km2 |
  Žaka Žaka na karti Mađarske | |
| Poštanski broj | 4142 |
| Pozivni broj | (+36) 54 |
| Veb-sajt | |
| http://utazom.com/vendegvaro/zsaka/ | |
Žaka (mađ. Zsáka, rum. Jaca) grad je u Mađarskoj. Žaka je jedan od gradova u okviru županije Hajdu-Bihar.
Geografsko položaj[uredi | uredi izvor]
Pokriva površinu od 78,81 km2 (30 sq mi) i ima populaciju od 1.717 ljudi (2001).
Naselje se nalazi u južnom Biharskom delu okruga Hajdu-Bihar, u slivnom području grada Beretćoujfalu, pored magistralnog puta 47 koji povezuje Debrecin sa Segedinom, 51 kilometar od sedišta okruga, 16 kilometara jugozapadno od Berećoujfalua, 80 kilometara severoistočno od Bekeščabe. Sa geografske tačke gledišta, to je naselje na severozapadnom obodu Biharske ravnice.[2] Ima unutrašnju površinu od 288 hektara i spoljašnju površinu od 7.593 hektara.
Susedi: Bakonseg na severu, Beretćeujfalu (Beretćosentmarton) na severoistoku, Furta na istoku, Mađarhomorog na jugoistoku, Komadi na jugu, Darvaš na jugozapadu i Nađrabe na severozapadu. Pored navedenog, Vekerd je uklesan u administrativno područje Žaka kao enklava, oko 3-4 kilometra jugozapadno od centra naseljenog područja.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Njegov naziv se prvi put pominje u „Varadi regestrumu” napisanom početkom 13. veka.
Posle seljačke pobune koju je predvodio Đerđ Doža 1514. godine, vlastelinstvo porodice Ižakaj je ovde ojačano, a počeli su radovi koji su rezultirali dovršenjem dvorca Saka do 1540. godine. Bio je dobro zaštićen i okružen vodom. Ištvan Bočkaj je ovde doneo svoje blago pre svog pohoda u Transilvaniju. Zamak je odoleo i „sejdijskoj invaziji“, ali je krajem 17. veka već bio u lošem stanju. Imre Tokoli je boravio ovde dva puta 1693. godine. Žaka je povremeno vlasništvo porodice Redej od 17. veka.
Naselje koje pripada okrugu Bihar, klasifikovano kao selo 1773. godine i selo od 1877. godine, postalo je veliko selo 1882. godine, a nakon uvođenja građanske registracije, postalo je matično sedište od 1895. godine. Od 1950. godine, nakon prelaska na novi sistem saveta, postalo je selo sa nezavisnim savetom kao deo okruga Hajdu-Bihar. Od 1971. Žaka je sedište opštinskog veća, a njegove suopštine su Darvaš, Furta i Vekerd. Od 1990. godine je veliko selo sa samostalnim pravnim statusom, okružna matična služba sela Vekerd. Od 2003. godine obavlja prioritetne poslove građevinske uprave I nivoa - na administrativnom području naselja Furta, Žaka i Vekerd.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Godine 2001. 99% stanovništva naselja se izjasnilo kao Mađari, 1% Romi.[3]
Tokom popisa iz 2011. godine, 78,4% stanovnika se izjasnilo kao Mađari, 5,9% kao Romi, a 1,5% kao Rumuni (21,6% se nije izjasnilo, zbog dvojnog identiteta, ukupan broj može biti veći od 100%).
Verska distribucija je bila sledeća: rimokatolici 4,9%, reformatori 37,3%, grkokatolici 0,7%, nedenominacioni 24% (29% nije odgovorilo).[4]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Gazetteer of Hungary, 1 January 2015. Hungarian Central Statistical Office. 3 September 2015
- ^ Magyarország kistájainak katasztere, Második, átdolgozott és bővített kiadás, Szerkesztette Dövényi Zoltán, MTA Földrajztudományi Kutatóintézet, Budapest, 2010 ISBN 978-963-9545-29-8,pag.263
- ^ A 2001-es népszámlálás nemzetiségi adatsora
- ^ Zsáka Helységnévtár
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
Naseljena mesta Hajdu-Bihar županije u Mađarskoj | ||
|---|---|---|
| Gradovi sa županijskim pravima |
|   |
| Gradovi | ||
| Veća naselja | ||
| Sela |
| |