Zatvoren nelabijalizovan samoglasnik srednjeg reda
Appearance
Vidi još: IPA, Suglasnici
prednji | gotovo prednji | srednji | gotovo zadnji | zadnji | |
zatvoren | |||||
gotovo zatvoren | |||||
poluzatvoren | |||||
srednji | |||||
poluotvoren | |||||
gotovo otvoren | |||||
otvoren |
Kada se znakovi pojavljuju u parovima,
desni znak predstavlja labijalizovani samoglasnik.
desni znak predstavlja labijalizovani samoglasnik.
Zatvoren nelabijalizovan samoglasnik srednjeg reda je samoglasnik, koji se koristi u nekim govornim jezicima. Simbol u Međunarodnoj fonetskoj azbuci koji predstavlja ovaj zvuk je ɨ, i odgovarajući X-SAMPA simbol je 1. IPA simbol je slovo i sa vodoravnom crticom.
Takođe postoji gotovo zatvoren nelabijalizovan samoglasnik srednjeg reda u nekim jezicima.
Karakteristike[uredi | uredi izvor]
- Visina samoglasnika je zatvoren, što znači da je vrh jezika postavljen što bliže krovu usta bez stvaranja suženja da bi se smatrao kao suglasnik.
- Mesto izgovora je srednji, što znači da se jezik nalazi na pola puta između prednjeg samoglasnika i zadnjeg samoglasnika.
- Labijalizovanost samoglasnika je nelabijalizovan, što znači da su usne raširene.
Pojava[uredi | uredi izvor]
/ɨ/ je redak kao fonema u većini indoevropskih jezika. Međutim, veoma je uobičajen kao posebna fonema u domorodačkim jezicima Amerike i često je u fonemskom kontrastu sa drugim zatvorenim samoglasnicima, kao što su /i/ i /u/ u savremenim živim jezicima, kao i rekonstruisanim proto-jezicima (npr. proto-Uto-Aztečki).
Jezik | Reč | IPA | Značenje | Napomene | |
---|---|---|---|---|---|
Akineski | tupeue | [tupɨʔɛ] | 'znati' | Asjik[1] i Al-Amadi Al-Harbi[2] opisuju ovaj zvuk ovako, međutim Mark Đuri[3] opisuje ga bližem [ɯ] | |
Amharski | ሥር | [sɨr] | 'koren' | Često pisan kao <ə> | |
Angor | hüf |
[xɨβə] | 'vruće' | ||
Engleski | roses | [ˈɹoʊzɨz] | 'ruže' | Redukcija samoglasnika u nekim dijalektima, odgovara nenaglašenom [ɪ] u nekim dijalektima. | |
Gvarani | yvy | [ɨʋɨ] | 'zemlja' | ||
Irski | saol | [sɨɫ] | 'life' | Vidi irsku fonologiju | |
Kaingang | fy | [ɸɨ] | 'seme' | ||
Araukanski | trukür | [tʴuˈkɨɹ] | 'magla' | Vidi araukansku fonologiju | |
Mongolski[4] | ? | [xutʃʰɨɾɘ̆] | 'težak' (rad) | ||
Poljski[5] | mysz | ![]() |
'miš' | Vidi poljsku fonologiju | |
Rumunski | înot | [ɨˈnot] | 'ja plivam' | Vidi rumunsku fonologiju | |
Ruski[6] | ты | [tɨ] | 'ti' | Pojavljuje se samo posle nepalatizovanih suglasnika. Vidi rusku fonologiju | |
Sahapatin[7] | [kʼsɨt] | 'hladno' | Epenteza; nema produžen primer. | ||
Siriono[8] | [eˈsɨ] | 'suvo drvo' | |||
Švedski | bi | [bɨː] | 'pčela' | Nađeno u dijalektima u Nerki i Bohuslenu. | |
Tupi jezici | yby | [ɨβɨ] | 'zemlja' | ||
Udmurtski[9] | ? | [ɨrete] | 'režati' | ||
Fino-ugarski | sysar | [sɨsarʲ] | 'sestra' | ||
Velški | severni dijalekti[10] | llun | [ɬɨːn] | 'slika' | Vidi velšku fonologiju |
Zapotečki | Tilkuiapan[11] | nɨ | [nɨ] | 'budi kiseo' |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ (jezik: engleski) http://www.lc.mahidol.ac.th/Documents/Publication/MKS/11/abdul1982agreement.pdf Arhivirano na sajtu Wayback Machine (30. jul 2009)
- ^ (jezik: engleski) http://roa.rutgers.edu/files/594-0403/594-0403-AL-HARBI-0-0.PDF
- ^ (jezik: engleski) http://www.acehinstitute.org/Durie_1990.pdf Arhivirano na sajtu Wayback Machine (14. jul 2010)
- ^ Iivonen & Harnud 2005, str. 62, 66-67
- ^ Jassem, Wiktor (2003), „Polish”, Journal of the International Phonetic Association, 33 (1): 105, doi:10.1017/S0025100303001191
- ^ Jones, Daniel; Ward, Dennis (1969), The Phonetics of Russian, Cambridge University Press, str. 33
- ^ Hargus, Sharon; Beavert, Virginia (2002), „Predictable versus Underlying Vocalism in Yakima Sahaptin”, International Journal of American Linguistics, 68 (3): 316—340, doi:10.1086/466492
- ^ Firestone, Homer L. (1965), „Description and classification of Sirionó: A Tupí-Guaraní language.”, Janua linguarum, Series Practica (16), London: Mouton & Co
- ^ Iivonen & Harnud 2005, str. 64, 68
- ^ Ball, Martin J. (1984), „Phonetics for phonology”, Ur.: Ball, Martin J.; Jones, G.E, Welsh Phonology, Cardiff: University of Wales Press, ISBN 0-7083-0861-9
- ^ Merrill, Elizabeth (2008), „Tilquiapan Zapotec” (PDF), Journal of the International Phonetic Association, 38 (1): 109, doi:10.1017/S0025100308003344
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Iivonen, Antti; Harnud, Huhe (2005), „Acoustical comparison of the monophthong systems in Finnish, Mongolian and Udmurt”, Journal of the International Phonetic Association, 35 (1): 59—71, doi:10.1017/S002510030500191X