Zečevići

Zečevići su jedno od većih crnogorskih bratstava. Rasprostranjeni su širom Crne Gore: Lijeva Rijeka, Vinicka, Vrba kod Pljevalja, u Banjanima, Župi Nikšićkoj, Crmnici (pravoslavci) i u okolini Ulcinja (muhamedanci). Ima ih i u Hercegovini, srednjoj Bosni, duž bosanskog Podrinja, u Bosanskoj Krajini, ali i u Hrvatskoj (sjeverna Dalmacija - okolina Knina, Benkovca i Zadra i u Slavoniji). U Srbiji su naseljeni u okolini Šapca, Ivanjice, Čačka, Kraljeva, Užica, Valjeva, Prokuplja,Smedereva i Ćuprije. Sve veže zajedničko porijeklo koje se proteže sve do 15. vijeka. Najstarije pisano svjedočanstvo o Zečevićima sadržano je u defteru Skadarskog sandžaka iz 1454. godine (selo Rečica, današnja Lijeva Rijeka). Najstarije poznato prezime za Zečeviće je Mijomanovići, zatim Brajotići ( potomci Brajote Brajotića i njegovih sinova: Jovana, Tadije i Vuka) i tek potom Zečevići. Po jednom predanju Zečevići pripadaju jednoj od grana porodičnog stabla Vasojevića, od Vasovog najmlađeg sina Mijomana. Od Zečevića vode porijeklo i mnoga druga bratstva širom Crne Gore. Slava koju slave je sveti Arhanđel Mihailo.

Poznatiji pripadnici ovog bratstva sa prostora bivše Jugoslavije su: Vuk Brajotić, iguman Mojsije Zečević, Ljubomir Aleksandra Zečević, Jovan Radoša Zečević, autor knjige Vinicka pri SANU, Vlado Zečević, Vojo Zečević, Luka Zečević, Đoko Zečević, dr Vlado Zečević, dr Divna Zečević, mr Ksenija Zečević, dr Dragoslav Zečević, profesor fizičke kulture i košarkaški trener Marko Veselina Zečević, dr Milija Zečević, Milisav Zečević, dr Aleksandar Zečević, dr Milan Zečević, dr Miodrag Zečević, dr Momčilo Zečević, dr Tomislav Zečević, dr Dobrivoje Zečević, dr Mihailo Zečević, dr Strahinja Zečević, mr Dušan Zečević, dr Slobodan Zečević, dr Pava Zečević, Srđan Zečević, dr Radoje Zečević, Stanko Zečević, dr Leposava Zečević, mr Nada Zečević, Dejan Zečević, Predrag Zečević, Olivera Zečević, Miloš Zečević(Ćuprija), Dragomir Zečević, dr Goran Zečević itd.

Vidi još

• Vasojevići

Literatura

• Jovan Radoša Zečević, Vinicka, SANU, Beograd, 1992.
• Defter Skadarskog sandžakata, Istorijski institut Crne Gore, 1974., Podgorica
• Radoslav Jagoš Vešović, Pleme Vasojevići, SANU, Beograd, 1928.
• Vučić Zečević, Bratstvo Zečevića, Podgorica, 1980.