Историја српске књижевности за децу (knjiga)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Istorija srpske književnosti za decu
Korice knjige Istorija srpske književnosti za decu, 2008. godina
Nastanak i sadržaj
AutorTihomir Petrović
ZemljaSrbija
JezikSrpski
Izdavanje
IzdavačZmajeve dečje igre
Datum2008.
Klasifikacija
ISBN?978-86-81501-33-7

Istorija srpske književnosti za decu je knjiga Tihomira Petrovića, istoričara književnosti, objavljena 2008. godine u izdanju Zmajevih dečjih igara iz Novog Sada.[1]

O autoru[uredi | uredi izvor]

Tihomir Petrović (Bošnjace kod Leskovaca, 12. novembar 1949). Osnovnu školu pohađao je u rodnom mestu, gimnaziju u Leskovcu, Višu pedagošku školu u Nišu, Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu. Magistrirao je na Filološkom fakultetu, na smeru Nauka o književnosti, Doktorsku tezu pod nazivom Književna kritika o srpskoj književnosti za decu odbranio je 1990. godine. Autor je sledećih knjiga: Ogledi i kritike iz književnosti i jezika (1993), Retorika (2006), Istorija srpske književnosti za decu (2001), Uvod u književnost (2009), Isteorija književnosti za decu (2008), Tamno ogledalo – ogledi o čitulji (2008), Govori i kritike (2009), Uvod u književnost (2009), Uvod u književnost za decu (2011), Sreća se radom stiče – poslovice o radu (2012), Rad, iznad svega (2013), Ivo Andrić o sirotinji (2015), Čovek i delo (2016).[2]

O knjizi[uredi | uredi izvor]

Srpska književnost za decu imala je svoj dugi tok, i razvoj, i svoje vrhunce i padove. Knjiga Istorija srpske književnosti za decu predstavlja sabrano sistematsko i svestrano izučavanje književnosti za decu. To je knjiga koja obuhvata celinu srpske dečje književnosti, od samih početaka do današnjih dana.[2]

Knjiga Tihomira Petrovića Istorija srpske književnosti je prva u svom žanru nastala u Srbiji. Svojim odlikama ona je nezaobilazna literatura za dalje proučavanje srpske dečje književnosti.[2]

Autor je obuhvatio dvovekovnu istoriju srpske književnosti za decu spretno primenivši više metoda čiji je cilj svestranost prikazivanja svih relavantnih pojava i pisaca koji čine ovu istoriju. Podjednako je primenjivao sociološki, književnoistorijski i književnokritički metod kada je opisivao društveno-ekonomske okolnosti u kojima se rađala i egzistirala srpska dečja književnost. Dalje je kritički procenjivao estetske domete dela i pisaca koji su pisali za decu. Isto tako je registrovao sve publikacije, časopise i listove, koji su se bavili objavljivanjem tekstova iz dečje književnosti, ne zaboravljajući ni ovde da kritički procenjuje književnu i kulturno-istorijsku vrednost tih publikacija.[2]

Građu o istoriji srpske književnosti za decu Petrović prezentovao kroz celine koje su povezane u jedinstven tematski i misaono metodološki koncept.[3] U izlaganju je pošao od narodne književnosti, u prvom redu od bajki i basana, preko Dositejevih tekstova posvećenih deci, i još mnogo drugih stvaralaca na dečjoj književnosti iz doba romantizma. Poseban deo je posvetio prvom velikom piscu za decu, Jovanu Jovanoviću Zmaju.[2][3]

Slede poglavlja u knjizi u kojima su predstavljeni autori i književnost za decu međuratnog perioda i perioda druge polovine dvadesetog veka, novijeg perioda, kao i period poezije novog vremena i senzibiliteta: Desanka Maksimović, Gvido Tartalja, Branislav Nušić, Aleksandar Vučo, Branko Ćopić, Mira Alečković, Voja Carić, Dragan Lukić, Momčilo Tešić, Miroslav Antić, Ljubivoje Ršumović, Milovan Danojlić, Dušan Radović, Danilo Kiš, Milovan Vitezović, Pero Zubac, Miroslav Nastasijević, Laza Lazić, Grozdana Olujić, Duško Trifunović, Ranko Risojević, Momo Kapor, kao i mnogi drugi.[3]

Sadržaj[uredi | uredi izvor]

Knjiga sadrži sledeće celine i poglavlja:[3]

  • Usmena književnost
    • Uspavanke, razbrajalice i druge lirske pesme
    • Pesme o junacima i bijevima
    • Bajke, basne i druge priče
  • Pogled na istorijske prilike
    • Nagoveštaji
  • Doba prosvetiteljstva
    • Faza prevođenja i adaptiranja
    • Potrega za originalnom dečjom reči
    • Dositejeve preteče
    • Dositej Obradović
  • 19. vek: značajan korak napred
    • Pisci-učitelji
    • Motivi i teme
    • Zastoj u razvoju poezije
    • Pre Zmaja
    • Luka Milovanov Georgijević
    • Dositejeve poruke
    • Branko Radičević
    • Nastavljači
  • Jovan Jovanović Zmaj
    • Zmajevim tragom
    • Književnost i prilozi u peripodici
    • Neven
    • Posle Zmaja
    • Kritička misao
    • Prekinuto delo za decu
  • Međuratna književnost
    • Periodika
    • Motivi i ideje
    • Pisci i dela
    • Prevodi i prerade
    • Stilski izraz
    • Ka novim pesničkim stremljenjima
    • Desanka Maksimović
    • Gvido Tartalja
    • Branislav Crnčević i Andra Franićević
    • Saputnici
    • Branislav Nušić
    • Modernistički zaokret
    • Aleksandar Vučo
    • Uhodanim stazama
    • Proučavaoci i tumači
  • Kljiževnost druge polovine 20. veka
    • Ratna i rodoljubiva književnost
  • Književnost mašte i igre
    • Slamanje shema
    • Tematska i žanrovska razuđenost
    • Ivo Andrić
    • Branko Ćopić
    • Mira Alečković
    • Voja Carić
    • Zmnačajni nastavljači
    • Milenko Ratković
    • Saputnici
    • Dragan Lukić
    • Branko V. Radičević
    • Pesnici seljaci
    • Momčilo Tešić
    • Novi autori
    • Čedo Vuković
    • Arsen Diklić
    • Dragan Kulidžan
    • Ostali pisci
    • Dušan Kostić
    • Dušan Radović
    • Miroslav Antić
    • Kvalitativan pomak
    • Stevan Raičković
    • Grigor Vitez
    • Sledbenici
    • Mirko Petrović
  • Novi duh i izraz
    • Tematska orijentacija
    • Poetika
    • Branislav L. Lazarević i drugi pesnici
    • Milovan Danojlić
    • Aleksandar Popović
    • Mirjana Stefanović
    • Branislav Crnčević
    • Dobrica Erić
    • Ljubiša Đokić i Dragan Božić
  • Poezija novog vremena i senzibiliteta
    • Ljubivoje Ršumović
    • Pesnici i pripovedači
    • Kiš i Vitezović
    • Zubac, Nastasijević, Slavković i Babić
    • Lazić i timotijević
    • Pesnici
    • Rajko Petrov Nogo i Vladimir Stojšin
    • Grozdana Olujić
    • Trifunović i Stanišić
    • Kritika
    • Proučavaoci
    • Slikovnica i strip
    • Pisci iz đačkih klupa
  • Savremeni trenutak

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Istorija srpske književnosti za decu”. plus.cobiss.net. Pristupljeno 6. 6. 2023. 
  2. ^ a b v g d „PROF. DR TIHOMIR PETROVIĆ I NjEGOVO DELO” (PDF). novinardkocic.files.wordpress.com. Pristupljeno 6. 6. 2023. 
  3. ^ a b v g Petrović, Tihomir (2008). Istorija srpske književnosti za decu. Novi Sad: Zmajeve dečje igre. str. 7—14, 592—595. ISBN 978-86-81501-33-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]