Katalonci

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Katalonci
Ukupna populacija
5,5 miliona
Regioni sa značajnom populacijom
 Španija
(uglavnom  Katalonija)
4.800.000
 Francuska110,000
 Argentina188,000
 Meksiko63,000
 Kuba3,600
 Nemačka48,000
 Peru39,000
 Andora29,000
 Italija23,000
 Čile16,000
 Venecuela6,200
Jezici
katalonski jezik, španski jezik
Religija
uglavnom Katolicizam

Katalonci su romanski narod koji živi u Kataloniji (Španija), Francuskoj i Andori. Katalonaca ima otprilike 5,5 miliona u Kataloniji. Po veri su uglavnom katolici.

Katalonci uglavnom dele poreklo s drugim narodima na Pirinejskom poluostrvu te predstavljaju potomke romanizovanih keltoiberskih prastanovnika, a današnji katalonski jezik je svoje početke imao u vulgarnom latinskom jeziku.

Na formiranje katalonske nacionalne svesti je važan uticaj imala činjenica da su oblasti oko današnje Barselone bile među prvima koje su u procesu oslobođene od arapskih osvajača, te su njeni stanovnici bili manje izloženi arapskim uticajima i tako formirali zaseban kulturni, a kroz Krunu Aragona i politički identitet.

Katalonija i Katalonci su krajem 15. veka venčanjem Fernanda II od Aragona i Izabele I od Kastilje postali deo buduće španske države. Nastojanja da se očuva poseban katalonski identitet su 1640. godine dovele do katalonskog ustanka u koji se umešala Francuska, a koji je 1659. doveo do Pirinejskog mira i podele Katalonije na španski i francuski deo.

Katalonci su u obe države bili izloženi centralizatorskim nastojanjima da se zatre njihov nacionalni identitet. U Španiji je u tome bilo malo uspeha, jer se španski deo Katalonije profilirao kao relativno prosperitetna regija, napredna u odnosu na ostatak Španije. To je u 20. veku dalo podlogu za pokret kom je cilj bio autonomija Katalonije, koja je ustanovljena 1932. godine nakon uspostavljanja republike.

Katalonci su zbog toga u Španskom građanskom ratu bili na strani republike, a nakon poraza su podvrgnuti brutalnoj represiji od strane pobednika nacionalista na čelu sa Fransiskom Frankom. Katalonski nacionalni identitet je ponovo priznat tek nakon Frankove smrti, a 1978.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]