Lucern
Lucern Luzern - Lucerne - Lucerna | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Švajcarska |
Kanton | Lucern |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 76.156 |
— gustina | 2.036,26 st./km2 |
Aglomeracija | 205.424 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 47° 07′ S; 8° 19′ I / 47.11° S; 8.31° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 436 m |
Površina | 37,40 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Urs Študer |
Poštanski broj | 6000-6009 |
Veb-sajt | |
www.luzern.ch |
Lucern (nem. Luzern, fr. Lucerne, ital. Lucerna) je sedmi po veličini grad u Švajcarskoj. Grad je sedište istoimenog kantona Lucern, kao i njegov najveći grad i kulturno i privredno središte.
Lucern se smatra središtem središnje Švajcarske.[1]
Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]
Lucern se nalazi u središnjem delu Švajcarske. Od najbližeg većeg grada, Ciriha grad je udaljen 55 km južno, a od glavnog grada Berna 110 km istočno.
Reljef: Lucern se nalazi na istoimenom Lucernskom jezeru, na nadmorskoj visini od oko 430 m.[2]</ref> Grad se obrazovao na mestu gde reka reka Rojs ističe iz jezera. Iznad grada se strmo izdižu Alpi, koji se ovde nazivaju Lucernskim Alpima. Najbliža gradu jeste planina Pilatus.
Klima: Klima u Lucernu je oštrija varijanta umereno kontinentalne klime zbog okruženosti grada visokim Alpima.
Vode: Lucern se nalazi na Lucernskom jezeru, jednom od najveći jezera u državi. Grad se obrazovao na mestu gde reka Rojs ističe iz jezera.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Područje Lucerna bilo je naseljeno još u vreme praistorije i Starog Rima, ali nije imalo izrazitiji značaj.
Tokom ranog srednjeg veka područje današnjeg grada naselili su germansko pleme Alemani. U 8. veku benediktinci su podigli manastir na ovom mestu, kasnije nazvan Lucijarija. Iz ovog naziva je izveden naziv današnjeg grada. Oko manastira se u sledećim vekovima izrodilo naselje, koje tokom 12. veka dobija naznake grada, da bi gradska prava steklo 1290. g.
Godine 1291. tadašnje vojvodstvo Lucern sa nekoliko manjih vojvodstava u okruženju je osnovalo Švajcarsku konfederaciju. Grad je imao veoma važnu ulogu u daljem širenju konfederacije.
Za razliku od drugih većih gradova današnje Švajcarske gradsko stanovništvo nije primilo protestantsku veru i ostalo je odano Vatikanu. Zahvaljujući ovome grad je dominirao tokom sledeća dva veka, ali je početkom 18. veka, sa jačanjem protestantskih snaga izgubio ovaj položaj i stagnirao dva veka.
Tokom 19. veka Lucern se počinje polako razvijati i jačati ekonomski. Ovo blagostanje se zadržalo do dan-danas.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Godina |
---|
Stanovništvo |
Godine 2008. Lucern je imao oko 76.000 stanovnika ili 3 puta više nego na početku prošlog veka.
Jezik: Švajcarski Nemci čine tradicionalno stanovništvo grada i nemački jezik je zvanični u gradu i kantonu. Međutim, gradsko stanovništvo je tokom proteklih nekoliko decenija postalo veoma šaroliko, pa se na ulicama Lucerna čuju brojni drugi jezici. Tako danas nemački govori 84,5% gradskog stanovništva, a prate ga italijanski i srpskohrvatski jezik.
Veroispovest: Mesni Nemci su od davnina rimokatolici. Međutim, poslednjih decenija u gradu se znatno povećao udeo drugih vera. Današnji verski sastav grada je: rimokatolici 60,0%, protestanti 15,5%, ateisti 10,6%, muslimani 3,1%.
Privreda[uredi | uredi izvor]
Lucern je nekada važio za veliki industrijski grad ne samo za dati kanton nego i za celu Švajcarsku. Međutim, proteklih decenija industrija se postepeno povukla pred uslužnim i upravnim delatnostima.
Grad Lucern je veoma važan i prometno saobraćajno čvorište za ljude i robu koji putuju ka unutrašnjosti Švajcarske. Kroz Lucern prolazi više auto-puteva, pa je Lucern dobro povezan sa drugim gradovima Švajcarske. Postoji i veoma velika železnička stanica u gradu. Gotovo svi vozovi koji putuju od istoka ka zapadu staju u Lucernu. U blizini železničke stanice nalazi se veoma poznati Švajcarski saobraćajni muzej. On je najposećeniji muzej u Švajcarskoj i ima veliku kolekciju automobila, brodova, aviona i vozova.
Znamenitosti grada[uredi | uredi izvor]
Lucern je veoma važno turističko odredište. Svake godine mnogo turista poseti Lucern, a najviše iz Azije. Oni često dolaze da vide stari drveni most, tzv. „Kapelanski most“ (Kapelbrike), koji je izgrađen u srednjom veku. Pored toga, tu se nalazi i veoma dobro očuvano staro gradsko jezgro, poznato po kućama sa oslikanim fasadama.
Važna turističko odredište je i planina Pilatus, gde, na vrhu planine, postoji restoran sa vrlo lepom pogledom na celu središnju Švajcarsku i grad sa okolinom.[3]
-
Priobalje starog dela Lucerna
-
Isusovačka crkva, najstarija barokna crkva u državi
-
Stari drveni vodotoranj i Kapelanski most
-
Švajcarski saobraćajni muzej
Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Worth to know about Luzerne Arhivirano na sajtu Wayback Machine (28. avgust 2016), Vredno znati o Lucernu, www.luzern.com. Pristupljeno 20. avgusta 2016.
- ^ Worth to know about Luzerne Arhivirano na sajtu Wayback Machine (28. avgust 2016), Vredno znati o Lucernu, www.luzern.com. Pristupljeno 20. avgusta 2016.
- ^ 10 najboljih znamenitosti u Lucernu, www.tripadvisor.rs. Pristupljeno 20. avgusta 2016.