Manastir Savina Glavica

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Manastir Savina Glavica
Osnovni podaci
JurisdikcijaMitropolija crnogorsko-primorska
Osnivanje13. vijek
OsnivačVukan Nemanjić
Upravnikigumanija Tekla Zorić
MestoGlavati
Država Crna Gora

Manastir Savina Glavica je manastir Srpske pravoslavne crkve.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Na ovom mjestu danas postoji manastir napravljen od nekada drevne crkve Svetoga Save. Blagoslovom mitropolita Amfilohija, 2010. godine, od ove crkve nastao je manastir. U tom kraju, Grblju, nalaze se 64 crkve. Sa mjesta koje se zove Savina Glavica sedam od tih crkava se vidi u neposrednoj blizini u selima Višnjeva, Zagora, Kovači, Glavati.[1]

Crkva Svetog Save nastala je na mjestu koje je osveštano stopama našeg prvog i najvećeg svetitelja Svetog Save. Prvobitna crkvica je mala i do današnjeg dana je sačuvana, nešto malo prerađena, ali uglavnom, to je crkva iz 13 vijeka. Međutim, krajem 19. vijeka i početkom 20. narod već ne znajući da je ova mala crkva zaista blagoslovena samim našim najvećim svetiteljem, već misleći da je to crkva kao i druge, jer su već ove ostale koje pomenusmo bile nikle, narod riješi da podigne veću crkvu Svetom Savi oko ove male i da se tako napravi veća čast svetitelju. Međutim, zidanje poče, ali se ne završi i kada je došlo do visina od nekih 4 metra, ogromna crkva Svetog Save stade sa gradnjom – izbio je Prvi svjetski rat, gradnja je stala i ostavila najneobičnije okruženje koje postoji u pravoslavlju: ostavila je malu crkvicu okruženu bedemom, koji kao da štiti, ne samo unutrašnjost crkve, nego da štiti i vjeru i unutarnju molitvu.

Od Savindana 2010. godine crkva sa konakom u izgradnji postaje manastir Svetog Save.[2]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ [https://web.archive.org/web/20190905174048/http://www.spc.rs/sr/novi_portal_mitropolije_crnogorskoprimorske Arhivirano na sajtu Wayback Machine (5. septembar 2019) Novi portal Mitropolije crnogorsko-primorske | Srpska pravoslavna crkva [Zvanični sajt]]
  2. ^ [1]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]