Meglenski Vlasi
 | Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
| Vlashi, Rumâri, Megleniţi, Βλαχομογλενίτες | |
|---|---|
| Ukupna populacija | |
| 12,000-20,000 (procena) | |
| Regioni sa značajnom populacijom | |
 Grčka: Središnja Makedonija Severna Makedonija | |
| Jezici | |
| megleno-vlaški | |
| Religija | |
| pravoslavlje, islam | |
| Srodne etničke grupe | |
| Cincari, Grci, Vlasi, Makedonci |
Meglenski Vlasi ili Megleno-vlasi (megleno-vlaški: Vlashi, Vlaheshte; grč. Βλαχομογλενίτες [Vlachomoglenítes]) su mala istočnoromanska etnička skupina, čija je matica oblast Meglen u Grčkoj. Meglen je etno-geografska oblast koja se nalazi se u severnom delu grčke periferije Središnja Makedonija uz granicu sa Severnom Makedonijom.
Meglenski Vlasi žive u prefekturama Pela i Kukuš u Grčkoj, i u selu Huma, u Severnoj Makedoniji. Za razliku od svoje vlaške braće Cincara, Karakačana i Faršeriota, oni nisu nikada bili nomadski stočari, nego sedelački seljaci koji žive od poljoprivrede. Deo Meglenskih Vlaha je islamiziran u 18. veku. Smatra se da ih ima između 12.000 i 20,000.
Oni govore istočnoromanskim jezikom koji se zove megleno-vlaški βλαχομογλενίτικα ili μογλενίτικα na grčkom.
Meglenski Vlasi nisu priznati ni u Grčkoj, ni u Severnoj Makedoniji i smatra se da su, uglavnom, asimilirani u obe države. Tačno poreklo Meglenskih Vlaha nije poznato, a postoji nekoliko teorija. Pretpostavlja se da se radi o nekoj starijoj etničkoj grupi Balkana koja je romanizovana. Pretpostavlja se da među ovom grupacijom ima primesa Slovena ili Pečenjega, a i u samom jeziku ima uticaja slovenskih jezika.
Godine 1900, region Đevđelija, u kome je živelo najviše Meglenskih Vlaha, imao je 49,315, od toga su 20,643 Sloveni, 14,900 Turci, 9,400 hrišćanski Cincari i Meglenski Vlasi, 3,500 muslimanski Meglenski Vlasi, 655 Romi, i 187 Čerkezi.
Većina Meglenskih Vlaha su pravoslavne veroispovesti, a jedan broj ih je islamiziran. Oni su se preselili u evropski deo Turske 1923. godine na osnovu dogovora između Grčke i Turske o razmmeni stanovništva. U Turskoj su poznati kao Karađovalides, što dolazi od od Karađova (turski naziv za Meglen). 1926. godine, oko 450 porodica Meglenskih Vlaha preselilo se u Rumuniju i nastanilo se u južnoj Dobrudži.
Nakon što je Bugarska ponovo osvojila Južnu Dobrudžu 1940. godine, Meglenski Vlasi su se preselili u druge delove u Rumuniji, a mnogi od njih su se naselili u severnoj Dobrudži. 270 porodica Megleno-vlaha i 158 porodica Cincara nastanilo u ovom delu Rumunije između 1940. i 1948. godine.
Tokom 1947. i 1948. godine, nove komunističke vlasti deportovale su 40 meglenskih porodica u susedne županije i u Banat, a samo mali broj njih se vratio u Dobrudžu. Danas ima svega 1,200 govornika megleno-vlaškog. Drugi talas Meglenaca je emigrirao u Rumuniju i druge zemlje tokom Drugog svetskog rata i Grčkog građanskog rata, zbog teških borbi u regionu Meglena. Veoma mali broj je ostao da živi u Banatu.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Theodor Capidan, "Meglenoromânii" vol. 1, vol 2 Bukurešt 1925.
- Thede Kahl, "The Islamisation of the Meglen Vlachs (Megleno-Romanians): The Village of Nânti (Nótia) and the Nântinets in Present-Day Turkey". Nationalities Papers 34:1, March 2006.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Studies on the Vlachs by Asterios Koukoudis
- The Vlachs of Greece and their Misunderstood History, by Helen Abadzi
- Izveštaj o Vlasima Arhivirano na sajtu Wayback Machine (16. januar 2015) (pod Vlasima se podrazumevaju narodi koji govore istočnoromanskih jezika)
- Map with the Megleno-Romanian settlements in Greece and the Republic of Macedonia
- Megleno-Romanii, Prof. Emil Tarcovnicu
- Meglena, ingropata
 | ||
| ||
| Priznate manjine |  | |
| Ostale manjine | ||
| ||