Mužjak
Mužjak ili muški pol (♂) je fiziološki pol koji proizvodi spermatozoide. Svaki muški gamet, ili spermatozoid, se može spojiti sa ženskim gametom, ili jajnom ćelijom, u procesu oplođenja.[1][2][3] Mužjaci ne mogu započeti polno razmnožavanje bez pristupa barem jedne jajne ćelije, dok se pojedini organizmi mogu razmnožavati i polnim i bespolnim putem. Većina mužjaka sisara, uključujući mužjake čovjeka, imaju Y hromozom, koji kodira proizvodnju veće količine testosterona za razvoj muških polnih organa.
Nemaju sve vrste jednako određivanje pola. Kod većine životinja, uključujući i ljude, pol je određen genetički, ali kod nekih vrsta može biti određen društvenim, ekološkim i drugim faktorima. Tako, naprimjer, Cymothoa exigua mijenjaju pol zavisno od broja ženki prisutnih u okolini.[4]
Pregled
[uredi | uredi izvor]Postojanje dva pola je izgleda nastalo nezavisno u različitim linijama razvoja (pogledati Konvergentna evolucija). Ponavljanje obrasca je polno razmnožavanje kod izogamnih organizama sa dva ili više tipa polnih ćelija identičnog oblika i ponašanja (ali na različitom molekularnom nivou). Kod anizogamnih vrsta sa gametima muškog i ženskog oblika dolazi do oogamije vrsta u kojoj je ženski gamet mnogo veći od muškog i on nema sposobnost kretanja. Postoje dobri razlozi koji kažu je ovaj obrazac nastao zbog fizičkih ograničenja, usmjeren takvim mehanizmima u kojima su za polno razmnožavanje potrebna dva nejednaka gameta.[5]
U skladu sa tim, pol se operacionalizuje širom date vrste po tipu proizvodnje polnih ćelija (npr. spermatozoida i jajnih ćelija) i razlike između mužjaka i ženki u jednoj lozi nisu uvijek prediktivne za razlike u drugom.
Polni dimorfizam mužjak/ženka između organizama ili organa za razmnožavanje različitog pola nije ograničen samo na životinje; muške gamete proizvode hitridiomikote, silikatne alge i kopnene biljke, između ostalog. Kod kopnenih biljaka, mužjak i ženka se ne određuju samo na osnovu muške i ženske gametske proizvodnje i strukture, nego i na osnovu strukture sporofita koji daju pravu razlike između muških i ženskih biljki.
Simbol
[uredi | uredi izvor]Zajednički simbol koji se koristi za muški pol je simbol Marsa, ♂ — krug sa stijelom okrenutom ka sjeveroistoku. Prvi put ga je koristio Karl fon Line kako bi označio pol 1751. godine. Simbol se često stilizovano prikazuje kao štit i koplje. Po Sternu svi istorijski dokazi ukazuju da je izveden od θρ, grčke skraćenice za planetu, Taurus.[6]
Određivanje pola
[uredi | uredi izvor]Pol određenog organizma može odrediti niz faktora. To može biti genetska ili životna sredina, ili se možda prirodno mjenja tokom života nekog organizma. Iako većina vrsta sa muškim i ženskim polom imaju jedinke koje su muške ili ženske, hermafroditske životinje, kao što su crvi, imaju i muške i ženske polne organe.
Genetsko određivanje
[uredi | uredi izvor]Većina sisara, uključujući i ljude, ima genetički određene polove putem XY sistema određivanja polova gdje mužjaci imaju jedan XY (kao suprotnost XX) polni hromozom. Moguće je da se kod nekih vrsta, uključujući i ljude, javi XXY ili neke druge međupolne/hermafroditske osobine (oko 2% populacije).[7] Tokom oplođenja, mužjaci mogu stvoriti i XX i YY spermatozoide, dok ženke daju samo XX jajne ćelije. YY spermatozoid i XX jajna ćelija daju jedinku muškog pola, a XX spermatozoid i XX jajna ćelija daju jedinku ženskog pola.
Dio Y hromozoma koji je odgovoran za muškost, polno određujući je faktor TDF. TDF aktivira SOX9, koji čini petlju sa FGF9 i PGD2 u gonadama, dopuštajući određenom nivou ovih gena da ostane dovoljno visok da bi doveo do razvoja muške jedinke;[8] npr. FGF9 je odgovoran za razvoj sjemenog užeta i umnožavanje Sertolijevih ćelija, od kojih su obje veoma važne za razvoj muškog pola.[9]
ZW sistem određivanja pola, u kome su mužjaci označeni sa ZZ (kao supritnost ZW) polnim hromozomima mogu se naći u pticama, nekim insektima (većinom porodica leptira) i drugim organizmima. Pripadnici reda opnokrilaca, kao što su mravi i pčele, često određuju haplodiploidi,[10] gdje je većina mužjaka haploidna, a ženske i neki sterilni mužjaci diplodini.[11]
Određivanje životne sredine
[uredi | uredi izvor]Kod nekih vrsta gmizavaca, uključujući aligatore, pol određuje temperatura na kojoj se jaje inkubira. Druge vrste, kao što su neke zmije, mogu mjenjati pol: odrasle jedinke koju su bile mužjaci, mogu postati ženke.[12] Kod tropskih riba klovnova, dominantna jedinka u skupini postaje ženka, dok su ostali mužjaci.[13]
Kod neki zglavkara, pol se određuje infekcijom. Bakterija iz roda Volbahija mjenja njihov pol; neke vrste se sastoje isključivo od ZZ jedinki, dok se pol određuje prisustvom Volbahija.[14]
Sekundarne polne osobine
[uredi | uredi izvor]Kod vrsta sa dva pola, mužjaci se mogu razlikovati od ženki samo na osnovu proizvodnje spermatozoida. Kod mnogih riba i insekata mužjaci su manji od ženki. U sjemenu biljke, koje pokazuje smjenu generacija, muški i ženski dijelovi su uključeni u sporofitski polni organ jednog organizma.[15] Kod sisara, uključujući ljude, mužjaci su obično veći od ženki. Kod ptica, mužjaci često imaju šarenije perje koje privlači ženke.
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Izvori
[uredi | uredi izvor]- ^ Lehtonen, Jussi; Parker, Geoff A. (2014-12-01). „Gamete competition, gamete limitation, and the evolution of the two sexes”. Molecular Human Reproduction (na jeziku: engleski). 20 (12): 1161—1168. ISSN 1360-9947. PMID 25323972. doi:10.1093/molehr/gau068 .
- ^ Fusco, Giuseppe; Minelli, Alessandro (2019-10-10). The Biology of Reproduction (na jeziku: engleski). Cambridge University Press. str. 111—113. ISBN 978-1-108-49985-9.
- ^ Hine, Robert; Martin, Elizabeth (2015). A Dictionary of Biology (na jeziku: engleski). Oxford University Press. str. 354. ISBN 978-0-19-871437-8.
- ^ Creighton, Jolene. „Meet The Sex-Changing, Tongue-Eating Parasite”. From Quarks to Quasars. Pristupljeno 7. 04. 2014.
- ^ Dusenbery, David B. (2009). Living at Micro Scale. Cambridge, Mass: Harvard University Press. ISBN 978-0-674-03116-6.
- ^ Stearn, William T. (1962). „The Origin of the Male and Female Symbols of Biology”. Taxon. 11 (4): 109—113. JSTOR 1217734. doi:10.2307/1217734.
- ^ See, Dallas Denny, Current Concepts in Transgender Identity
- ^ Moniot, Brigitte; Declosmenil, Faustine; Barrionuevo, Francisco; Scherer, Gerd; Aritake, Kosuke; Malki, Safia; Marzi, Laetitia; Cohen-Solal, Ann; Georg, Ina; Klattig, Jürgen; Englert, Christoph; Kim, Yuna; Capel, Blanche; Eguchi, Naomi; Urade, Yoshihiro; Boizet-Bonhoure, Brigitte; Poulat, Francis (2009). „The PGD2 pathway, independently of FGF9, amplifies SOX9 activity in Sertoli cells during male sexual differentiation”. Development. 136 (11): 1813—1821. PMC 4075598 . PMID 19429785. doi:10.1242/dev.032631.
- ^ Kim, Y.; Kobayashi, A.; Sekido, R.; Dinapoli, L.; Brennan, J.; Chaboissier, M. C.; Poulat, F.; Behringer, R. R.; Lovell-Badge, R.; Capel, B. (2006). „Fgf9 and Wnt4 act as antagonistic signals to regulate mammalian sex determination”. PLOS Biology. 4 (6): e187. PMC 1463023 . PMID 16700629. doi:10.1371/journal.pbio.0040187.
- ^ Bachtrog, Doris (1. 7. 2014). „Sex Determination: Why So Many Ways of Doing It?”. PLOS Biology. 12 (7): e1001899. PMC 4077654 . PMID 24983465. doi:10.1371/journal.pbio.1001899.
- ^ Doums, Claudie (2013). „Fertile diploid males in the ant Cataglyphis cursor: a potential cost of thelytoky?”. Behavioral Ecology and Sociobiology. 67 (12): 1983—1993. S2CID 18141328. doi:10.1007/s00265-013-1606-6. hdl:10261/88167 . Pristupljeno 2. 10. 2021.
- ^ Cahill, Abigail E.; Juman, Alia Rehana; Pellman-Isaacs, Aaron; Bruno, William T. (decembar 2015). „Physical and Chemical Interactions with Conspecifics Mediate Sex Change in a Protandrous Gastropod Crepidula fornicata”. The Biological Bulletin. 229 (3): 276—281. ISSN 0006-3185. PMID 26695826. S2CID 22783998. doi:10.1086/bblv229n3p276.
- ^ Bull, J. J. (mart 1980). „Sex Determination in Reptiles”. The Quarterly Review of Biology. 55 (1): 3—21. ISSN 0033-5770. S2CID 85177125. doi:10.1086/411613.
- ^ Zimmer, Carl (2001). „Wolbachia: a tale of sex and survival”. Science. 292 (5519): 1093—1095. PMID 11352061. S2CID 37441675. doi:10.1126/science.292.5519.1093.
- ^ Campbell B (2017). Human Evolution: An Introduction to Man's Adaptations. Routledge. str. 392—393. ISBN 978-1351514415.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Dusenbery, David B. (2009). Living at Micro Scale. Cambridge, Mass: Harvard University Press. ISBN 978-0-674-03116-6.
- Allen, Edward A. (1982). „Public School Elites in Early-Victorian England: The Boys at Harrow and Merchant Taylors' Schools from 1825 to 1850”. Journal of British Studies. 21 (2): 87—117. S2CID 144610133. doi:10.1086/385791.
- Baggerman, Arianne; Dekker, Rudolf (2009). Child of the Enlightenment: Revolutionary Europe Reflected in a Boyhood Diary. ISBN 9789004273641.
- Clement, Priscilla Ferguson; Reinier, Jacqueline S., ur. (2001). Boyhood in America: an encyclopedia. 2 vol. ABC-CLIO. ISBN 978-1-57607-215-8.
- Fauci, Anthony S.; Braunwald, Eugene; Kasper, Dennis L.; Hauser, Stephen L.; Longo, Dan L.; Jameson, J. Larry; Loscalzo, Joseph (2008). Harrison's Principles of Internal Medicine (17th izd.). McGraw-Hill Medical. str. 2339—2346. ISBN 9780071466332.
- Giese, Rachel (2018). Boys: What it Means to Become a Man. Seal Press. ISBN 9781443442916.
- Hunt, Peter (2004). International companion encyclopedia of children's literature. Routledge. ISBN 9780415290531.
- Illick, Joseph E. (2005). American childhoods. ISBN 9780812236590.
- Killian, Caitlin (2007). „Covered girls and savage boys: Representations of Muslim youth in France”. Journal of Social and Ecological Boundaries. 3 (1): 69—90.
- Kugler, Adriana D.; Kumar, Santosh (2017). „Preference for boys, family size, and educational attainment in India”. Demography. 54 (3): 835—859. PMC 5486858 . PMID 28484996. doi:10.1007/s13524-017-0575-1 .
- Liu, Fengshu (2006). „Boys as only‐children and girls as only‐children—parental gendered expectations of the only‐child in the nuclear Chinese family in present‐day China”. Gender and Education. 18 (5): 491—505. S2CID 144525986. doi:10.1080/09540250600881626.
- Macleod, David I. (1982). „Act Your Age: Boyhood, Adolescence and the Rise of the Boy Scouts of America”. Journal of Social History. 16 (2): 3—20. doi:10.1353/jsh/16.2.3.
- Mintz, Steven (2004). Huck's raft: A history of American childhood. Harvard University Press. ISBN 9780674015081.
- Naka, Kansuke (2015). The Silver Spoon: Memoir of a Boyhood in Japan. Stone Bridge Press. ISBN 9781611720198.
- Plafker, Ted (2002). „Sex selection in China sees 117 boys born for every 100 girls”. The BMJ. 324 (7348): 1233. PMC 1123206 . PMID 12028966. doi:10.1136/bmj.324.7348.1233/a.
- Powell, Sacha; Smith, Kate, ur. (2017). An introduction to early childhood studies. Sage. ISBN 9781526417480.
- Rose, Clare (2016). Making, selling and wearing boys' clothes in late-Victorian England. Routledge. ISBN 9781138261860.
- Theriault, Daniel (2018). „A Socio-Historical Overview of Black Youth Development in the United States for Leisure Studies”. International Journal of the Sociology of Leisure. 1 (2): 197—213. S2CID 158309254. doi:10.1007/s41978-018-0013-y.
- Van de Graaff, Kent M.; Fox, Stuart Ira (1989). Concepts of Human Anatomy and Physiology. Dubuque, Iowa: William C. Brown Publishers. ISBN 0697056759.
- Wainman, Ruth (2017). „'Engineering for Boys': Meccano and the Shaping of a Technical Vision of Boyhood in Twentieth-Century Britain”. Cultural and Social History. 14 (3): 381—396. S2CID 164528642. doi:10.1080/14780038.2017.1314581.
- Wolff, Larry (1996). „The Boys Are Pickpockets, and the Girl Is a Prostitute": Gender and Juvenile Criminality in Early Victorian England from Oliver Twist to London Labour”. New Literary History. 27 (2): 227—249. JSTOR 20057349. S2CID 162188050. doi:10.1353/nlh.1996.0029.
- Wedgwood, Hensleigh (1855). „On False Etymologies”. Transactions of the Philological Society (6): 68.
- Beentje, Henk (2010). The Kew Plant Glossary. Richmond, Surrey: Royal Botanic Gardens, Kew. ISBN 978-1-84246-422-9.
- Beentje, Henk (2016). The Kew Plant Glossary (second izd.). Richmond, Surrey: Royal Botanic Gardens, Kew. ISBN 978-1-84246-604-9.
- Bernstein, C.; Bernstein, H. (1991). Aging, Sex, and DNA Repair. San Diego: Academic Press. ISBN 978-0-12-092860-6.
- Barrett, S.C.H. (2002). „The evolution of plant sexual diversity” (PDF). Nature Reviews Genetics. 3 (4): 274—284. PMID 11967552. S2CID 7424193. doi:10.1038/nrg776. Arhivirano iz originala (PDF) 27. 05. 2013. g. Pristupljeno 06. 03. 2023.
- Baskauf, Steve (2002). „Sexual systems in angiosperms”. Arhivirano iz originala 2018-07-03. g. Pristupljeno 2013-02-27.
- Buzgo, Matyas; Soltis, Pamela S.; Soltis, Douglas E. (2004). „Floral Developmental Morphology of Amborella trichopoda (Amborellaceae)”. International Journal of Plant Sciences. 165 (6): 925—947. S2CID 84793812. doi:10.1086/424024.
- Ewing, J.W.; Klein, R.M. (1982). „Sex Expression in Jack-in-the-Pulpit”. Bulletin of the Torrey Botanical Club. 109 (1): 47—50. JSTOR 2484467. doi:10.2307/2484467.
- Barkley, Theodore M.; Brouillet, Luc; Strother, John L. „Asteraceae”. Flora of North America. Pristupljeno 2013-03-04 — preko www.eFloras.org.
- Barkley, Theodore M.; Brouillet, Luc; Strother, John L. „Chichorieae”. Flora of North America. Pristupljeno 2013-03-04 — preko www.eFloras.org.
- Strother, John L. „Calendula”. Flora of North America. Pristupljeno 2013-03-04 — preko www.eFloras.org.
- Whittemore, Alan T. „Ranunculus”. Flora of North America. Pristupljeno 2013-03-04 — preko www.eFloras.org.
- Geber, Monica A. (1999). Gender and sexual dimorphism in flowering plants. Berlin: Springer. ISBN 3-540-64597-7.
- Hickey, M.; King, C. (2001). The Cambridge Illustrated Glossary of Botanical Terms. Cambridge University Press.
- Olson, Matthew S.; Antonovics, Janis (2000). „Correlation between male and female reproduction in the subdioecious herb Astilbe biternata (Saxifragaceae)”. American Journal of Botany. 87 (6): 837—44. JSTOR 2656891. PMID 10860914. doi:10.2307/2656891.
- Stace, H.M. (1995). „Protogyny, Self-Incompatibility and Pollination in Anthocercis gracilis (Solanaceae)”. Australian Journal of Botany. 43 (5): 451—459. doi:10.1071/BT9950451.
- Strittmatter, L.I.; Negrón-Ortiz, V.; Hickey, R.J. (2002). „Subdioecy in Consolea spinosissima (Cactaceae): breeding system and embryological studies”. American Journal of Botany. 89 (9): 1373—1387. PMID 21665739. doi:10.3732/ajb.89.9.1373 .
- Vamosi, J.C.; Vamosi, S.M. (2004). „The role of diversification in causing the correlates of dioecy”. Evolution. 58 (4): 723—731. PMID 15154548. doi:10.1554/03-312.
- Cook, J. Gordon (1968). ABC of plant terms. Watford, UK: Merrow. OCLC 474319451.
- Sporne, K.R. (1974). The Morphology of Angiosperms. London: Hutchinson. ISBN 978-0-09-120611-6.
- Stace, Clive (2010). New Flora of the British Isles (3rd izd.). Cambridge, UK: Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-70772-5.
- Darwin, Charles (1877). The Different Forms of Flowers on Plants of the Same Species. London: J. Murray.
- Linnaeus, Carl (1735). Systema Naturae.
- Sattler, Rolf (1973). Organogenesis of Flowers: a Photographic Text-Atlas. University of Toronto Press. ISBN 978-0-8020-1864-9.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- Boyhood Studies, website and journal for the study of boys
- Historical Boys' Clothing