Nađrabe

Koordinate: 47° 07′ S; 21° 12′ I / 47.12° S; 21.20° I / 47.12; 21.20
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Nađrabe
mađ. Nagyrábé
Ime mesta napisano rovaškim pismom
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Mađarska
RegionRegija velike severne ravnice
ŽupanijaHajdu-Bihar
SrezPišpekladanj
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2.136[1]
 — gustina25 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate47° 07′ S; 21° 12′ I / 47.12° S; 21.20° I / 47.12; 21.20
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Površina85,42 km2
Nađrabe na karti Mađarske
Nađrabe
Nađrabe
Nađrabe na karti Mađarske
Poštanski broj4173
Pozivni broj(+36) 54
Veb-sajt
http://www.nagyrabe.hu/

Nađrabe (mađ. Nagyrábé) grad je u Mađarskoj. Nađrabe je jedan od gradova u okviru županije Hajdu-Bihar.

Geografsko položaj[uredi | uredi izvor]

Pokriva površinu od 85,42 km2 (33 sq mi) i ima populaciju od 2.136 ljudi (2015).[1]

Naselje se nalazi u blatno poljskom delu okruga Bihar, između Beretćoujfalua i Pišpekladanja, na skoro jednakoj udaljenosti (otprilike 18-20 kilometara) od oba grada.

Samo dva naselja su zaista blizu njegovog naseljenog područja, Bihardančhaza sa severo-severozapada i Bihartorda sa severo-severoistoka, ali se njena periferija proteže daleko od centra, uglavnom ka severu i istoku. Na ovaj način se graniči sa Šapom na severu, Bakonsegom na istoku, Žakaom na jugoistoku, Darvašom na jugu, Fizešđarmatom na jugozapadu, Biharnađbajom na zapadu i Barandom na severozapadu, a ne baš blizu Feldeša na severu.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Nađrabe je selo koje pripada Nagđšaretu. Prema dokazima arheoloških nalaza, lokalitet sela datira još od pre nove ere. Utvrdilo se da je bio naseljen još u 26. vek p. n. e. Ostrvca koja vire iz trske i močvara takođe su bili pogodni za stanovanje i bili su naseljeni od strane Mađara u vreme doseljavanja u ove predele. Nađrabe se prvi put pominje u „Varadskom regestrumu” 1215. godine, pod imenom Rabe. Prema lokalnoj priči, prvo stanište Nađirabea je izgrađeno na ostrvu Beretćo. Prvo dokumentovano pominjanje u Varadi Regestrumu, kao veće naselje, je iz 1332. godine. Tada je već imao crkvu i paroha.

Selo je dugo bilo u vlasništvu porodice Rabe, kasnije ga je kratko posedovao i Ištvan Verbeči, a u 16. veku vlasnici su bili Bajoni.

Turci su dva puta rušili Rabu zajedno sa crkvom, ali je ona obnavljana. (Retsentmikloš i Dančhaza, naselja koja su bila gotovo spojenia, sa kojima su Rabesovi zajedno sagradili crkvu, potpuno su zbrisana sa lica zemlje „sejdijskom bunom“ 1659. godine). Čak ni tokom Rakocijeve borbe za slobodu, mesto nije u potpunosti naseljeno.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Tokom duge, skoro osmovekovne istorije, selo je bilo ostalo naseljeno mesto. Njeno stanovništvo, posle proterivanja Turaka u XVII. veku, počela je da dinamično raste krajem 20. veka, sa 1.192 stanovnika 1785. godine, 2.101 1869. godine, a početkom 20. veka u njemu je već živelo više od tri hiljade ljudi, a na vrhuncu rasta, u vreme popisa 1949. godine, u njemu je živelo već 3.814 ljudi. Dok je 1970. godine ovde živelo blizu 3.000 ljudi, 1. januara 2015. godine selo ima 2.136 stanovnika. Nađrabe je dom romske manjine od oko dvesta šezdeset ljudi, koja čini oko 10-15 odsto stanovništva.

Tokom popisa iz 2011. godine, 86,5% stanovnika se izjasnilo kao Mađari, a 6,5% kao Romi (13,5% se nije izjasnilo, zbog dvojnog identiteta, ukupan broj može biti veći od 100%).

Verska distribucija je bila sledeća: rimokatolici 3,1%, reformisani 54,5%, nedenominacioni 17,9% (23,6% nije odgovorilo).[2]

Na dan 1. januara 2021. godine stalno stanovništvo naselja je iznosilo 2.059 ljudi.[3]

Na dan 1. januara 2022. godine stalno stanovništvo naselja je iznosilo 2.022 lica.[4]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]