Nova Huta

Koordinate: 50° 03′ 56″ S; 20° 07′ 03″ I / 50.0655144° S; 20.117443500000036° I / 50.0655144; 20.117443500000036
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Nova Huta
polj. Nowa Huta

Administrativni podaci
Država Poljska
Vojvodstvo Vojvodstvo mazovsko
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2014.55.588
 — gustina66,97 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate50° 03′ 56″ S; 20° 07′ 03″ I / 50.0655144° S; 20.117443500000036° I / 50.0655144; 20.117443500000036
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina100 m
Površina830 km2
Nova Huta na karti Poljske
Nova Huta
Nova Huta
Nova Huta na karti Poljske
Ostali podaci
GradonačelnikStanislav Moruc
Pozivni broj+48 12
Veb-sajt
dzielnica18.krakow.pl

Nova Huta (polj. Nowa Huta) je najistočniji okrug grada Krakova. Sa više od 200.000 stanovnika, jedan je od najnaseljenijih delova grada. Do 1990. godine susednim okruzima su se smatrale ekspanzije prvobitnog okruga Nova Huta i oni su međusobno povezani tramvajskim saobraćajem. Danas su oni odvojeni okruzi grada Krakova.

Nova Huta je izgrađena u teološki orijentisanom realističkom stilu umetnosti i jedan od najpoznatijih primera namernog socijalnost inženjerstva u svetu.[1] Nova Huta je izgrađena tako da veliki broj njenih ulica i objekata podseća na one u Parizu i Londonu. Zbog velikog broja parkova i zelenih površina, Nova Huta je okrug sa najviše zelenih površina u Krakovu.[2]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Istorijska oblast današnje Nove Hute je jedno od retkih mesta u Poljskoj koje se neprekidno nastanjuje od neolitskog doba. Arheološka istraživanja otkrila su veliko keltsko naselje, koje je ujedno i najstariji naselje u toj oblasti. U 8. veku na ovom području postojao je hram koji su izgradili Vislavni, staroslavensko pleme. Prema legendi, brdo Vanda je grobnica Vande, ćerke Krakusa, poljskog princa i mitskog osnivača Krakova. U 18. veku Cisterciti su napravili manastir u selu Mogila, na prostoru današnje Nove Hute.[3][4]

U 19. i početkom 20. veka za vreme podele Poljske, sve do Prvog svetskog rata periferije Nove Hute predstavljale su granicu između teritorija pod kontrolom Austrougarske i Rusije. Tu se mogu naći istorijske austrougarske tvrđave kao i jedan od najstarijih aviona koji su i dalje ispravni.

Za vreme Vislanske operacije 1945. godine, socijalistička Vlada naišla je na otpor njihovom režimu od strane stanovnika srednje klase u Krakovu. Da bi ispravili neravnotežu između klasa, vlasti su počele sa izgradnjom industijskog grada kako bi privukli ljude iz nižeg društveno-ekonomskog sloja u region Nova Huta, koji su u to vreme naseljavali seljaci i radnička klasa.[3]

Nova Huta je osnovana 1949. godine kao zaseban grad u blizini Krakova na terenu koji je socijalistička Vlada preuzela od bivših sela Mogila, Plezov i Kreslavice, koja su se tu nalazila. Planirano je da grad bude jedan od najvećih centara teške industrije, a cilj Vlade bilo je da masovno naseli grad, najviše industijskim radnicima. Godine 1951. Nova Huta postala je deo grada Krakova i njen okrug. Narednih godina uspostavljen je tramvajski saobraćaj kroz Novu Hutu.[3]

Čeličana Vladimir Lenjin otvorena je 22. jula 1954. Za manje od 20 godina postala najveća čeličana u Poljskoj. Šezdesetih godina Nova Huta se brzo raširila. Monumentala arhitektura centralnog trga okružena je ogromnom stambenim blokovima. Sedamdesetih godina proizvodnja čelika prešla je cifru od 7 miliona tona proizvodnje. U isto vreme u Novoj Huti otvorena je najveća fabrika duvana u Poljskoj, kao i fabrika cementa.

Razlozi za izgradnju takvog industrijskog grada u blizini Krakova bili su prvenstveno ideološki. Nedostaci ovog naselja postali su vidljivi Osamdesetih godina, kada je ekonomska kriza zaustavila širenje grada. Ipak primat političkih razloga za odbarir ove lokacije nije bio slučajan. Krakov je bio centar obrazovanja, sa velikim brojem škola, univerziteta i inžeerskih i naučnih odeljenja. Prisustvo razvijene mreže železnice i blizina reke za snabdevanje vodom igrali su veliku ulogu u oporavku grada.[5][6]
Stara rimokatolička crkva je srušena, a šezdesetih godina stanovništvo Nove Hute predalo je zahtev za izgradnju nove crkve, koja je građena u periodu od 1969. do 1977. godine.[7]. Tokom osamdesetih godina Nova Huta je bila grad u kome se održavao veliki broj demonstracija i uličnih protesta koji su predvođeni sindikatom Solidarnost.[8]

Arhitektura[uredi | uredi izvor]

Primena socijalističkog realizma u gradnji, Nova Huta
Pošta u Novoj Huti
Švedski park tokom zime

Socijalistički realizam primenjivan je u Poljskoj i drugim članicama Varšavskog pakta primenjinivan je u periodu od 1949. do 1956. godine. Socijalistički realizam uključivao je sve domene umetnosti, ali su njegova najspektakularnije dostignuća postignuta u oblasti arhitekture. U ovom periodu najviše su građene stambene jedinice.

Nakon 1956. godine u Novoj Huti i čitavoj Poljskoj počelo se sa modernom arhitekturom. Poljski arhitekti su posetli Stokholm da saznaju najnovija rešenja u urbanom dizajnu. Kao rezultat toga, razbijen je švedski blok stanova po smernicama arhitekte Le Korbizjea. Nova Huta dobila je i bronzani spomenik 1989. godine kao simbol brojnih protesta građana.[9] Postoje i građevine projektovanje u stilu sakralne arhitekture, a najveći primer toga u Novoh Huti je crkva Arka Pana, pravljena tako da podseća na Nojevu barku.[10]
Od vremena socijalizma, promenjen je veliki broj imena ulica u Novoj Huti. Ulice su dobili Pape Jovana Pavla II i Vladislav Anders, poljski heroj iz Drugog svetskog rata, kao i mnoge druge istaknute ličnosti iz poljske istorije.[11][12][13][14][15][16][17]

Kultura i znamenitosti u Novoj Huti[uredi | uredi izvor]

  • Pozorište Ludovi[18][19]
  • Pozorište Łaźnia Nowa[20]
  • Filmsko umetnička kuća Sfinks[21]
  • Kulturni centar Nova Huta [22]
  • Kulturni centar Cirpian Nordvid[23]
  • Brdo Vanda[24]
  • Mogila opatija (1225 g.)
  • Plemićka kuća Jana Matejka
  • Plemićka kuća u Branicama
  • Crkva Svetog Vaclava I, vojvode Češke (1226)
  • Crkva Svetog Vartolomeja (1446)
  • Austrougarske tvrđave u selima Batrovice, Mistejovice, Dlubnia, Kreslavice, Grebalov i Mogila.
  • Železara Tadeusa Sendžimira
  • Avenija ruža
  • Crkva Arka Pana
  • Poljski avijatičarski muzej
  • Filijala istorijskog muzeja Krakova, istorija Nove Hute[25]

Industrija[uredi | uredi izvor]

  • Čeličana Tadeus Sendžimir
  • Filip Moris kompanija
  • Električna centrala Krakova[26]
  • Komarč, softverska kuća

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

  • Mašinski fakultet
  • Akademija za fizičko vaspitanje

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Nowa Huta - Krakow”. www.inyourpocket.com. Pristupljeno 14. 5. 2017. 
  2. ^ Trappman, V.; Trappmann, Vera (7. 5. 2013). „Fallen heroes in global capitalism: Workers and the Restructuring of the Polish Steel Industry”. Springer. Pristupljeno 14. 5. 2017 — preko Google Books. 
  3. ^ a b v Jerzy Aleksander Karnasiewicz, Nowa Huta. Okruchy życia i meandry historii (engl. Nowa Huta. Crumbs of Life and the Meanders of History), photo anthology; Wydawnictwo Towarzystwo Slowaków w Polsce, Kraków. 2003. ISBN 978-83-89186-67-6.
  4. ^ „Cistercian monastery in Mogiła webpage”. Arhivirano iz originala 10. 6. 2008. g. Pristupljeno 14. 5. 2017. 
  5. ^ Prof. Alison Stenning (2002), "Living In The Spaces Of (Post-)Socialism: The Case Of Nowa Huta" (PDF file, Wayback direct download), School of Geography, Earth and Environmental Sciences, University of Birmingham.
  6. ^ Jamie Stokes (February 25, 2011), Nowa Huta: Krakow’s Brutal Brother? Arhivirano na sajtu Wayback Machine (4. јануар 2015) Krakow Post: News, Events, Lifestyle.
  7. ^ „The Lord's Ark - Sightseeing - Krakow”. www.inyourpocket.com. Приступљено 14. 5. 2017. 
  8. ^ „60 lecie Nowej Huty”. www.60nh.pl. Приступљено 14. 5. 2017. 
  9. ^ UPHEAVAL IN THE EAST; Lenin Statue in Mothballs, The New York Times, December 11, Retrieved June 9, 2013.
  10. ^ Sacred buildings: a design manual By Rudolf Stegers. 1989. ISBN 978-3-7643-6683-4. str. 120.
  11. ^ „The miracle of Nowa Huta - INTI - International New Town Institute”. www.newtowninstitute.org. Pristupljeno 14. 5. 2017. 
  12. ^ „Krakow - News - A Day Out In Lenin Land”. cracow-life.com. Pristupljeno 14. 5. 2017. 
  13. ^ „Out & About - Expatica Germany”. www.expatica.com. Arhivirano iz originala 12. 03. 2007. g. Pristupljeno 14. 5. 2017. 
  14. ^ „Nowa Huta”. www.nowahuta.org.pl. Pristupljeno 14. 5. 2017. 
  15. ^ „Related story at www.zyciekrakowa.pl”. Arhivirano iz originala 24. 7. 2011. g. Pristupljeno 14. 5. 2017. 
  16. ^ „Nowa Huta - Krakow”. www.inyourpocket.com. Pristupljeno 14. 5. 2017. 
  17. ^ „Polish town erects statue of a urinating Lenin”. Pristupljeno 14. 5. 2017. 
  18. ^ „Portal główny EN - Magiczny Kraków”. www.krakow.pl. Pristupljeno 14. 5. 2017. 
  19. ^ „Teatr Ludowy Krakow - Poland - Local Life”. www.cracow-life.com. Pristupljeno 14. 5. 2017. 
  20. ^ it@tenkai.pl, tenkai.pl. „Łaźnia nowa”. www.laznianowa.pl. Pristupljeno 14. 5. 2017. 
  21. ^ Sfinks art-house cinema homepage
  22. ^ „Portal główny EN - Magiczny Kraków”. www.krakow.pl. Pristupljeno 14. 5. 2017. 
  23. ^ „The Cyprian Norwid Cultural Centre at www.okn.edu.pl”. Arhivirano iz originala 01. 10. 2011. g. Pristupljeno 14. 5. 2017. 
  24. ^ „Wanda's Mound - Sightseeing - Krakow”. www.inyourpocket.com. Pristupljeno 14. 5. 2017. 
  25. ^ „Nowa Huta Branch of the Historical Museum of Kraków at www.mhk.pl”. Arhivirano iz originala 6. 2. 2012. g. Pristupljeno 14. 5. 2017. 
  26. ^ „Palin's Travels: Poland, New Europe”. palinstravels.co.uk. Arhivirano iz originala 27. 08. 2017. g. Pristupljeno 14. 5. 2017. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]