Olga Milošević

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
olga milošević
Olga Milošević
Lični podaci
Datum rođenja(1906-06-06)6. jun 1906.
Mesto rođenjaTemišvar, Austrougarska
Datum smrti18. jul 1996.(1996-07-18) (90 god.)
Mesto smrtiBeograd, Srbija, SR Jugoslavija
Profesijalekarka
Porodica
SupružnikSima Milošević
Delovanje
Član KPJ od1942.
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
Činmajor u rezervi

Odlikovanja
Orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vencem Orden zasluga za narod sa srebrnim zracima Partizanska spomenica 1941.

Olga Milošević (Temišvar, 6. jun 1906Beograd, 18. jul 1996) bila je lekar-ginekolog, učesnica Narodnoodlobodilačke borbe i društveno-politička radnica SFR Jugoslavije.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođena je 6. juna 1906. u Temišvaru. Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu završila je 1930. i potom sepcijalizirala ginekologiju.[1] Od 1938. sarađivala je sa radničkim pokretom i radila u sindikatu zdravstvenih radnika. Bila je aktivna i u revolucionarnom pokretu žena Jugoslavije.[2][3]

Zajedno sa suprugom lekarom-baketrijologom Simom Miloševićem (1896—1943) uključila se 23. jula 1941. u Trinaestojulski ustanak.[4] Bila je najpre lekar Orijenskog partizanskog odreda, a od septembra 1941. u Nikšićkom partizanskom odredu.[1] Potom je bila u Centralnoj partizanskoj bolnici, tokom njenog boravka u Šipačnom, kod Nikšića. Juna 1942. prešla je u Prateći bataljon Vrhovnog štaba NOV i POJ, gde je bila referent saniteta i lekar zadužen za brigu o Vrhovnom komandantu Josipu Brozu Titu i članovima Vrhovnog štaba.[5] Septembra 1942. prilikom upada u četničku zasedu, u blizini Mliništa, kod Mrkonjić Grada, ranjena je u ruku.[3]

Nakon bitke na Sutjesci, juna 1943. u kojoj je poginuo njen suprug, upućena je u Hrvatsku, gde je do kraja rata pri Zemaljskom antifašističkom veću narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) radila kao organizator civilnog saniteta.[5] Radila je kao lekar u Gorskom kotaru, a od kraja 1943. u Slavoniji, gde je aprila 1944. izabrana za člana Oblasnog Narodnooslobodilačkog odbora za Slavoniju, u kome je bila referent Zdravstveno-socijalnog odeljenja.[2][3]

U članstvo Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) primljena je 1942. godine.[4] Na Prvom kongresu Antifašističkog fronta žena (AFŽ), novembra 1942. izabrana je za člana Centralnog odbora.[6] Potom je bila aktivna u Jedinstvenom narodnooslobodilačkom frontu Jugoslavije (JNOF).[7]

Nakon oslobođenja Jugoslavije, od aprila 1945. radila je u Ministarstvu za narodno zdravlje FNRJ kao rukovodilac službe za zaštitu majke i deteta.[5] Bila je aktivna u društveno-političkim organizacijama iz oblasti narodnog zdravlja i socijalnog staranja. Od 1947. do 1963. bila je generalni sekretar Jugoslovenskog crvenog krsta.[8] Imala je čin majora JNA u rezervi.[2]

Umrla je 18. jula 1996. u Beogradu i sahranjena je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju.[9]

Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i drugih jugoslovenskih odlikovanja, među kojima su Orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vencem i Orden zasluga za narod sa srebrnim vencem.[2][3]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Studentkinje 1988, str. 181.
  2. ^ a b v g Enciklopedija 4 1972, str. 467.
  3. ^ a b v g Žene Hrvatske 1955, str. 316.
  4. ^ a b Kučan 1996, str. 53.
  5. ^ a b v Studentkinje 1988, str. 182.
  6. ^ Pantelić 2011, str. 57.
  7. ^ Pantelić 2011, str. 73.
  8. ^ Prosveta 2 1978, str. 560.
  9. ^ „Juče, u 91. godini umrla dr Olga Milošević — Predano u službi Crvenog krsta”. istorijskenovine.unilib.rs. Borba. 19. 7. 1996. str. 24. 

Literatura[uredi | uredi izvor]