Oraše

Koordinate: 42° 59′ 22″ S; 20° 26′ 26″ I / 42.9895° S; 20.4405° I / 42.9895; 20.4405
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Oraše
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugRaški
OpštinaTutin
Stanovništvo
 — 2011.Rast 582
Geografske karakteristike
Koordinate42° 59′ 22″ S; 20° 26′ 26″ I / 42.9895° S; 20.4405° I / 42.9895; 20.4405
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina932 m
Oraše na karti Srbije
Oraše
Oraše
Oraše na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj020
Registarska oznakaТТ

Oraše je naselje u Srbiji u opštini Tutin u Raškom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 582 stanovnika.

U selu je rođen Adem Zilkić koji je bio reis-ul-ulema Islamske zajednice Srbije od 2007 do 2016. godine.[1]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Selo na padinama brda koje se spušta prema Paljevskoj Rijeci. Ono je Velikim i Malim Potokom raščlanjeno na krajeve: Oraše, Ševige, Čmanjke, Jelaš i Kamenjače. U selu i oko sela su krajevi: Ruđin Do, Radalica, Jelaš, Frbača, Progon, Bijelo Brdo, Metalice, Ravni Gaj, Mačak, Ozimica, Kamenjače, Ravnovi, Krčevina, Kozji Do, Joše, Grabje, Završ i Dublje. Svi ovi krajevi obiluju vodom. Glavne vode su: Kamenjača, Brklja (krbulja-santrač), Močila, Sokolova Voda (česma), Ciganska i Grabuska Česma.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Tragovi ranijih naselja su: „Grčko Groblje“ na Ploči između Ruđina i Kozjeg Dola. Na njemu su doskora bile dugačke ploče od sige, pa su ih seljaci odneli za zidanje kuća; ostao je samo jedan deo groblja. U Grabju, gde su danas livade, koje narod zove Selišta, vide se temelji kuća ranijeg stanovništva. Današnji stanovnici su Srbi muslimani Kuči (Zilkići, Sinanovići i Azirovići) (53 kuća.). Njihov predak se doselio iz Dobrinje u Štavici, a tamo iz Kuča. Rod su im pravoslavni Dobrinjci, jer je njihov rodonačelnik ubivši Turčina u Dobrinji primio islam da bi se spasao, i naselio se ovde.[2]


Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Oraše živi 284 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 29,4 godina (29,2 kod muškaraca i 29,6 kod žena). U naselju ima 86 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 5,29.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Bošnjacima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[3]
Godina Stanovnika
1948. 276
1953. 322
1961. 340
1971. 295
1981. 324
1991. 452 452
2002. 455 497
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[4]
Bošnjaci
  
450 98,90%
Muslimani
  
4 0,87%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Biografija”. rijaset.rs. Pristupljeno 2. april 2018. 
  2. ^ Dr Milosav Lutovac: Ibarski Kolašin– izdanje 1954. godine.
  3. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  4. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  5. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]