Pastavi

Koordinate: 55° 07′ 01″ S; 26° 49′ 59″ I / 55.117° S; 26.833° I / 55.117; 26.833
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pastavi
Паставы; Поставы
Pastavi — Lenjinov trg
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Belorusija
Oblast Vitepska oblast
RejonPastavski rejon
Osnovanprvi pomen 1409.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2012.19.900 (procena)
Geografske karakteristike
Koordinate55° 07′ 01″ S; 26° 49′ 59″ I / 55.117° S; 26.833° I / 55.117; 26.833
Vremenska zonaUTC+3
Pastavi na karti Belorusije
Pastavi
Pastavi
Pastavi na karti Belorusije
Poštanski broj211875
Pozivni broj+375 2155
Registarska oznaka2
Veb-sajt
postavy.vitebsk-region.gov.by

Pastavi ili Postavi (blr. Паставы; rus. Поставы) grad je u severozapadnom delu Republike Belorusije i administrativni je centar Pastavskog rejona Vitepske oblasti.

Prema proceni iz 2012. u gradu je živelo 19.900 stanovnika, što ga čini petim po veličini gradom u celoj Vitepskoj oblasti.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Pastavi je smešten u centralnom delu istoimenog rejona, na krajnjem zapadu Vitepske oblasti. Kroz grad protiče reka Mjadzelka koja pripada basenu Zapadne Dvine. Grad se nalazi na oko 268 km zapadno od administrativnog centra oblasti Vitepska, i na oko 190 km severno od Minska, glavnog grada zemlje.

Na teritoriji grada nalaze se čak tri jezera, Crno, Ovalno i Zadevsko (koje je ujedno i najveće).

Istorija[uredi | uredi izvor]

Naselje se u pisanim dokumentima prvi put pominje 1409. i sve do sredine 18. veka egzistiralo je kao malena seoska zajednica stešnjena između dva jezera koja je menjanjem svog toka obrazovala reka Mjadzelka.

Grad je bio deo Velike Kneževine Litvanije sve do 1793. kada je postao delom Ruske Imperije. Svoj prvi službeni grb Pastavi je dobio 1796. godine.

Nakon kraćeg perioda poljske vlasti (1921—1939), u septembru 1939. postaje delom Beloruske SSR. U sastavu Vitepske oblasti je od 1960. kada je dobio i status administrativnog rejonskog centra.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema proceni, u gradu je 2012. živelo 19.900 stanovnika.

Kretanje broja stanovnika
1979. 1989. 1999. 2009. 2012.
17.982[1] 19.022[1] 19.022[1] 19.815[1] 19.900[1]

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Iako se grad nalazi nedaleko od međunarodne granice, ne predstavlja važan saobraćajni centar. Najvažniji saobraćajni pravci su železnica koja povezuje Pastavi sa Lintupijem, te drumski pravci R27 na liniji BraslavMjadzel i R110 na liniji Glibokaje—Lintupi.

Međunarodna saradnja[uredi | uredi izvor]

Grad Pastavi ima potpisane ugovore o međunarodnoj saradnji sa sledećim gardovima:

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d „BELARUS: Cities & Settlements”. City Population. Pristupljeno 17. 2. 2013. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]