Пустињска лисица

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Pustinjska lisica
Vulpes zerda
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
V. zerda
Binomno ime
Vulpes zerda
(Zimmermann, 1780)
Raspostranjenost pustinjske lisice

Pustinjska lisica[2] ili fenek[2] (lat. Vulpes zerda) To je mala lisica sa karakterističnim velikim ušima. Živi u divljini pustinje Sahare u severnoj Africi i nekim delovima Arabije. Neki istraživači svrstavaju je kao jedinog predstavnika roda Fennecus.

Opis[uredi | uredi izvor]

Pustinjska lisica je manji sisar iz porodice zveri težak 1,5 kg. Velika je oko 40 cm. Ima rep dug 25 cm i glavu s ušima koje su velike 15 cm[3][4] s pomoću kojih izvrsno čuje i najmanji šum te ih može čak i micati. Za razliku od ušiju, oči su male i njima se slabo služi i loše vidi pa se najradije oslanja na svoj inače izvrstan sluh. Ima krzno boje pijeska i dobro se prilagođava pustinjskom životu.

Može izdržati nekoliko dana bez vode i hrane u pustinji, no ipak joj je voda i hrana prijeko potrebna za život. Uglavnom je aktivna noću te se hrani kukcima, pticama, jajima, pustinjskim gušterima i glodarima.

Raspostranjenost[uredi | uredi izvor]

Pustinjska lisica je rasprostranjena u pustinjama u severnoj Africi i vrlo retko u južnoj Africi.

Način života i ishrana[uredi | uredi izvor]

Pustinjska lisica je aktivna uglavnom noću, kada lovi glodare, insekte (npr skakavce), guštere, ptice i jaja. Ponekad jede male plodove i lišće da dobije više vode.

Pustinjske lisice najčešće žive u malim grupama u velikim rupama u zemlji, ponekad duboke i do 10 m.

Razmnožavanje[uredi | uredi izvor]

U proleće, posle oko 50 dana trudnoća ženka Pustinjske lisice, rodi 2 do 5 štenadi i doji ih mesec dana.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Wacher, T.; Bauman, K. & Cuzin, F. (2015). Vulpes zerda. IUCN Red List of Threatened Species. Version 2021.2. International Union for Conservation of Nature. Pristupljeno 28. 9. 2021. 
  2. ^ a b „Pravilnik o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva - Prilog II”. pravno-informacioni-sistem.rs. 
  3. ^ Roots 2006, str. 162–163
  4. ^ Burnie D and Wilson DE (Eds.), Animal: The Definitive Visual Guide to the World's Wildlife. DK Adult. 2005. ISBN 978-0-7894-7764-4.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]