Pređi na sadržaj

Ravno Rašće

Koordinate: 45° 18′ 16″ S; 16° 08′ 51″ I / 45.304547720560635° S; 16.147445347079316° I / 45.304547720560635; 16.147445347079316
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Ravno Rašće
Administrativni podaci
DržavaHrvatska
ŽupanijaSisačko-moslavačka
GradGlina
OblastBanija
Stanovništvo
 — 2011.Pad 129
Geografske karakteristike
Koordinate45° 18′ 16″ S; 16° 08′ 51″ I / 45.304547720560635° S; 16.147445347079316° I / 45.304547720560635; 16.147445347079316
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina162 m
Ravno Rašće na karti Hrvatske
Ravno Rašće
Ravno Rašće
Ravno Rašće na karti Hrvatske
Ravno Rašće na karti Sisačko-moslavačke županije
Ravno Rašće
Ravno Rašće
Ravno Rašće na karti Sisačko-moslavačke županije
Ostali podaci
Poštanski broj44403 Maja
Pozivni broj+385 44
Registarska oznakaSK

Ravno Rašće je naseljeno mjesto na području grada Gline, Banija, Republika Hrvatska.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Drugi svjetski rat[uredi | uredi izvor]

U leto 1942. godine prilikom jednog napada ustaša i domobrana na selo Ravno Rašće, srez Glina, odvedeno je mnogo žena i dece. Tom prilikom odvedeno je troje dece Stojana i Kate Palančanina, i to Nikola star 12 godina, Dragica 11 i Petar 6 godina. Deca su prvo transportovana u zatvorenim vagonima u Jasenovac u kojima su ostala 8 dana pod stražom bez hrane. Odatle su ih autobusima prebacili u Staru Gradišku, strpali ih u jednu veliku baraku, ranije štalu za konje. Prva tri dana nisu dobili ništa za hranu, a četvrtog su dobili neko "upareno brašno". Pošto su odvojili decu od roditelja, svu žensku decu do 9 godina poslali su u Porićance, a u Gradišci su ostali samo muškarci iznad 12 godina, koje su obukli u ustašku uniformu. Od nekoliko hiljada, koliko ih je tu bilo, hrvatske vlasti su oko 400 dečaka poslali u Gornju Rijeku radi pohađanja škole, od kojih je 200 pomrlo. Zbog napada partizana na Gornju Rijeku ustaše su sa decom pobegle u Jasku, a kada su partizani zauzeli Jasku, zarobili su sve ustaše i oko 7000 dece, koja su tu bila u logoru. Posle 24 časa partizani su napustili Jasku, poveli su sa sobom decu do Mrzlog Polja, gde su ih Nemci bombardovali. Tada su partizani odvojili odraslije dečake i poveli ih sa sobom a ostale ostavili u Mrzlom Polju, gde su ih ponovo preuzele ustaše, potrpale u autobuse i odveli u Samobor. Tu su ostali 8 dana u jednom logoru. Odatle su odvedeni u Zagreb, upisani kod crvenog krsta i posle nekoliko dana raspoređeni. Mali Nikola bio je smešten kod Antona Ježeka u Velikom Bukovcu kod Ludbrega, gde je čuvao marvu i radio sve kućne poslove. Ježek i njegova porodica su ga terali da ide u katoličku crkvu, ali on to nije hteo činiti. Sestra Nikolina Dragica, koja je iz Gradiške poslata u Porićance, našla se sa bratom u Mrzlom Polju. Tu je neko vreme ostala kod župnika, ali kako je bila svrabljiva, nije je hteo dalje zadržati, već ju je ustupio jednoj ženi. Kod nje je bila 6 nedelja. Odatle su je ustaše odvele u Samobor, zatim u Zagreb pa u Ludbreg, i najzad je i ona dospela u Veliku Bukovicu. Tu ju je uzeo katolički župnik Mata Gožin, dao je u školu kod časnih sestara, koje su je primorale da svake nedelje ide u katoličku crkvu. Nikolini i Dragičini roditelji koji su bili izbegli u Srbiju, uspeli su da ih preko prijatelja nađu u Velikoj Bukovici, i da ih 12. jula 1943. godine dovedu u Srbiju. O trećem detetu nisu ništa mogli doznati.[1]

Raspad SFRJ[uredi | uredi izvor]

Ravno Rašće se od raspada Jugoslavije do avgusta 1995. godine nalazilo u Republici Srpskoj Krajini.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 2011. godine, Ravno Rašće je imalo 129 stanovnika.

Nacionalnost[2] 1991. 1981. 1971. 1961.
Srbi 198 239 295 368
Hrvati 105 124 121 122
Jugosloveni 6 7 15 1
Slovenci 2 2
Mađari 1 1
Muslimani 2
ostali i nepoznato 5 14 6 1
Ukupno 314 385 440 496
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 457
1953. 485
1961. 496
1971. 440
1981. 385
1991. 314
2001. 163
2011. 129

Popis 1991.[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Ravno Rašće je imalo 314 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.‍
Srbi
  
198 63,05%
Hrvati
  
105 33,43%
Jugosloveni
  
6 1,91%
Slovenci
  
1 0,31%
neopredeljeni
  
4 1,27%
ukupno: 314

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Najveći zločini sadašnjice: patnje i stradanje srpskog naroda u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941-1945, Dr. Dragoslav Stranjaković, Gornji Milanovac, Dečje novine (1991), str. 231-232
  2. ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.


Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Gelo, Jakov (1998). Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima. Zagreb: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. ISBN 978-953-6667-07-9.