Ravno Rašće
Ravno Rašće | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Hrvatska |
Županija | Sisačko-moslavačka |
Grad | Glina |
Oblast | Banija |
Stanovništvo | |
— 2011. | ![]() |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 45° 18′ 16″ S; 16° 08′ 51″ I / 45.304547720560635° S; 16.147445347079316° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 162 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 44403 Maja |
Pozivni broj | +385 44 |
Registarska oznaka | SK |
Ravno Rašće je naseljeno mjesto na području grada Gline, Banija, Republika Hrvatska.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Drugi svjetski rat[uredi | uredi izvor]
![]() | Ovaj odeljak možda zahteva čišćenje i/ili prerađivanje kako bi se zadovoljili standardi kvaliteta Vikipedije. |
U leto 1942. godine prilikom jednog napada ustaša i domobrana na selo Ravno Rašće, srez Glina, odvedeno je mnogo žena i dece. Tom prilikom odvedeno je troje dece Stojana i Kate Palančanina, i to Nikola star 12 godina, Dragica 11 i Petar 6 godina. Deca su prvo transportovana u zatvorenim vagonima u Jasenovac u kojima su ostala 8 dana pod stražom bez hrane. Odatle su ih autobusima prebacili u Staru Gradišku, strpali ih u jednu veliku baraku, ranije štalu za konje. Prva tri dana nisu dobili ništa za hranu, a četvrtog su dobili neko "upareno brašno". Pošto su odvojili decu od roditelja, svu žensku decu do 9 godina poslali su u Porićance, a u Gradišci su ostali samo muškarci iznad 12 godina, koje su obukli u ustašku uniformu. Od nekoliko hiljada, koliko ih je tu bilo, hrvatske vlasti su oko 400 dečaka poslali u Gornju Rijeku radi pohađanja škole, od kojih je 200 pomrlo. Zbog napada partizana na Gornju Rijeku ustaše su sa decom pobegle u Jasku, a kada su partizani zauzeli Jasku, zarobili su sve ustaše i oko 7000 dece, koja su tu bila u logoru. Posle 24 časa partizani su napustili Jasku, poveli su sa sobom decu do Mrzlog Polja, gde su ih Nemci bombardovali. Tada su partizani odvojili odraslije dečake i poveli ih sa sobom a ostale ostavili u Mrzlom Polju, gde su ih ponovo preuzele ustaše, potrpale u autobuse i odveli u Samobor. Tu su ostali 8 dana u jednom logoru. Odatle su odvedeni u Zagreb, upisani kod crvenog krsta i posle nekoliko dana raspoređeni. Mali Nikola bio je smešten kod Antona Ježeka u Velikom Bukovcu kod Ludbrega, gde je čuvao marvu i radio sve kućne poslove. Ježek i njegova porodica su ga terali da ide u katoličku crkvu, ali on to nije hteo činiti. Sestra Nikolina Dragica, koja je iz Gradiške poslata u Porićance, našla se sa bratom u Mrzlom Polju. Tu je neko vreme ostala kod župnika, ali kako je bila svrabljiva, nije je hteo dalje zadržati, već ju je ustupio jednoj ženi. Kod nje je bila 6 nedelja. Odatle su je ustaše odvele u Samobor, zatim u Zagreb pa u Ludbreg, i najzad je i ona dospela u Veliku Bukovicu. Tu ju je uzeo katolički župnik Mata Gožin, dao je u školu kod časnih sestara, koje su je primorale da svake nedelje ide u katoličku crkvu. Nikolini i Dragičini roditelji koji su bili izbegli u Srbiju, uspeli su da ih preko prijatelja nađu u Velikoj Bukovici, i da ih 12. jula 1943. godine dovedu u Srbiju. O trećem detetu nisu ništa mogli doznati.[1]
Raspad SFRJ[uredi | uredi izvor]
Ravno Rašće se od raspada Jugoslavije do avgusta 1995. godine nalazilo u Republici Srpskoj Krajini.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Na popisu stanovništva 2011. godine, Ravno Rašće je imalo 129 stanovnika.
Nacionalnost[2] | 1991. | 1981. | 1971. | 1961. |
Srbi | 198 | 239 | 295 | 368 |
Hrvati | 105 | 124 | 121 | 122 |
Jugosloveni | 6 | 7 | 15 | 1 |
Slovenci | 2 | 2 | ||
Mađari | 1 | 1 | ||
Muslimani | 2 | |||
ostali i nepoznato | 5 | 14 | 6 | 1 |
Ukupno | 314 | 385 | 440 | 496 |
Demografija[2] | ||
---|---|---|
Godina | Stanovnika | |
1948. | 457 | |
1953. | 485 | |
1961. | 496 | |
1971. | 440 | |
1981. | 385 | |
1991. | 314 | |
2001. | 163 | |
2011. | 129 |
Popis 1991.[uredi | uredi izvor]
Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Ravno Rašće je imalo 314 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ Najveći zločini sadašnjice: patnje i stradanje srpskog naroda u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941-1945, Dr. Dragoslav Stranjaković, Gornji Milanovac, Dečje novine (1991), str. 231-232
- ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Gelo, Jakov (1998). Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima. Zagreb: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. ISBN 978-953-6667-07-9.