Ruža Tomašić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ruža Tomašić
Datum rođenja(1958-05-10)10. maj 1958. (66 god.)
Mesto rođenjaMladoševica, FNRJ

Ruža Tomašić (rođ. Budimir; Mladoševica, Maglaj, 10. maj 1958) hrvatska je političarka. Tomašićeva je evropska poslanica i potpredsednica Hrvatske konzervativne stranke.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođena je 10. maja 1958. godine u Mladoševici kod Maglaja u Bosni i Hercegovini. Živela je sa roditeljima, bratom i šest sestara u Velikoj Kopanici. Igrala je rukomet. Sa 15 godina otišla je u Kanadu, gde je živela njena sestra. Tamo je završila policijsku akademiju (Ontario Police College). Ruža Tomašić istakla se među najboljima u klasi te 1985. godine postaje motopolicajka.[1] Radila je kao policajka u borbi protiv droge, maloletničke delikvencije itd. Bila je kaskaderka u dvadeset epizoda serije Dosije Iks i u seriji Milenijum . [2]

Udala se za Vladu Tomašića u Kanadi, poreklom sa Korčule. Tokom posete Franje Tuđmana Vankuveru, bila je u njegovom obezbeđenju, jer je položila kurs za zaštitu državnih službenika. Na Tuđmanov poziv vratila se u Hrvatsku i postala deo predsedničkog obezbeđenja u Banskim dvorima. Bila je i u osiguranju Stipe Mesića 1991. Prestala je da radi u osiguranju 1992. godine, jer se razbolela od raka materice. Vratila se u Kanadu, izlečila se od raka i ostala u Kanadi do 1998. godine. Potom je sa suprugom i decom došla na Korčulu, nakon čega je počela da se bavi politikom i postala članica Hrvatske stranke prava. Godine 2006. doživela je moždani udar.[3]

Više puta je javno upozoravala na pojavu distribucije droge na Korčuli od strane narko-grupe koju vodi Jakša Cvitanović Cvik, na osnovu čega je uhapšen i suđen, te je osuđen na 8 godina i 3 mjeseca zatvora.[4]

Ulazak u politiku[uredi | uredi izvor]

HSP, HSP AS i HKS[uredi | uredi izvor]

Bila je poslanica HSP-a u Saboru od 2003. do 2008. godine i predsednica Nacionalnog vijeća za praćenje sprovođenja Nacionalnog programa za borbu protiv korupcije, članica Odbora za imigraciju i Odbora za evropske integracije, zamenica člana Delegacija Hrvatskog sabora u Zajedničkom parlamentarnom odboru Republike Hrvatske - EU [5]

Zbog nezadovoljstva Antom Đapićem i njegovim načinom vođenja HSP-a, 6. septembra 2009. osniva Hrvatsku stranku prava dr. Ante Starčević. Na konvenciji u Iloku za prvu predsednicu stranke izabrana je Ruža Tomašić. Stranka je registrovana 15. oktobra 2009.

Na hrvatskim parlamentarnim izborima 2011. godine, Ruža Tomašić, šef koalicije Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević - HSP dr. Ante Starčević i Hrvatska čista stranka prava – HČSP osvojio je 1 mandat i sa te liste izabrana za poslanicu u Hrvatskom saboru.[6]

Na izborima za evropski parlament 2013. godine, koji su održani po sistemu preferencijalnog glasanja (glasovanje za „otvorenu” listu), izabrana je sa 64.758 glasova, što je najbolji rezultat na njenoj listi.[7]

Ona je 3. novembra 2014. godine podnela neopozivu ostavku na mesto predsednice Hrvatske stranke prava. Ante Starčević te je izašla iz stranke. [8]

U januaru 2015 . pridružila se Hrvatskoj konzervativnoj stranci.[9] Na prvoj Glavnoj skupštini Hrvatske konzervativne stranke, koja je održana 21. marta 2015. godine u Zagrebu, izabrana je za predsednicu stranke. [10]

Evropski parlament[uredi | uredi izvor]

Prvi mandat (2013 — 2014)[uredi | uredi izvor]

Na prvim hrvatskim izborima za Evropski parlament 2013. Tomašić je izabrana za poslanikinju u Evropskom parlamentu, osvojivši skoro 65.000 glasova na zajedničkoj listi tri stranke ( HDZ - HSP AS - BUZ ). Tako je bila druga po ukupno osvojenim glasovima na izborima, odmah iza Tonina Pikule .

Na svojem prvom zasedanju u Evropskom parlamentu, zajedno sa Davorom Ivom Stierom, pokrenula je debatu o strategiji ribarstva za Jadransko i Jonsko more i založila se da svaka mediteranska država Evropske unije proglasi svoju ekonomsku zonu.[11] Zalagala se za zaštitu istarskog pršuta i prošeka na evropskom nivou, [12] jer je Hrvatska, kao tada najmlađa članica EU, stavljena u podređen položaj nemogućnosti zaštite poljoprivrednih proizvoda pre dana pristupanja Uniji. [13] Tom prilikom je među predstavnicima održala degustaciju dalmatinskog prošeka i drugih hrvatskih vina. [14] Zahvaljujući njenom zalaganju, hrvatski jezik je stekao ravnopravan položaj u Evropskom parlamentu, nakon što je oštro protestovala protiv predloga kojim se želelo odgoditi punu upotrebu hrvatskog jezika u Parlamentu.[15]

Drugi mandat (2014 — 2018)[uredi | uredi izvor]

Na hrvatskim izborima za Evropski parlament 2014. godine sa 107.000 preferencijalnih glasova bila je druga kandidatkinja sa najviše glasova na izborima. [16]

Već na početku svog mandata, zajedno sa Ivanom Maletić, Marijanom Petir, Dubravkom Šuicom i drugim hrvatskim predstavnicima, uputila je molbu za pomoć u naknadi štete nastale tokom velikih poplava u istočnoj Hrvatskoj u maju iste godine.[17] Prva se založila za rešavanje pitanja nestalih i suđenja ratnim zločincima kao uslova za ulazak Srbije u Evropsku uniju, zbog čega je dobila podršku većine poslanika u Parlamentu i naučnih zajednica u Hrvatskoj, čime se ponovo postavlja pitanje lustracije u Hrvatskoj, ali i u drugim postkomunističkim evropskim zemljama. [18] Ponovo je pokrenula to pitanje nakon osude Josipa Perkovića i Zdravka Mustača, bivših delatnika UDBE, odgovornih za ubistvo hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića.[19]

Početkom 2015. god Evropski parlament prihvatio je njena dva amandmana na evropsku uredbu o ribarstvu u Mediteranu, nakon što su prethodno dobili veliku podršku matičnog Odbora za ribarstvo Evropskog parlamenta. Ona je tom prilikom ponovo istakla značaj ZERP- a kao zaštite mora od prekomernog izlova ribe. [20] U aprilu iste godine pokrenula je raspravu u kojoj je ukazala na kršenje Protokola o privremenom režimu na južnoj granici Jadrana iz 2002. godine od strane Crne Gore 2002. Crna Gora je zloupotrebila taj Protokol pecajući u hrvatskim teritorijalnim vodama. [21] Mesec dana ranije, ona je kritikovala italijanskog predstavnika Pjera Antonija Pancerija, koji je u svom izveštaju o ljudskim pravima i demokratiji u svetu 2013. godine izrazio žaljenje zbog ishoda hrvatskog referenduma o ustavnoj definiciji braka, čime je direktno prekršeno nekoliko zakona, među kojima je i sam Ustav EU-a, prema kome treba poštovati volju birača svake države članice. [22] Nakon njene reakcije, Pancerinijeve izjave osudilo je političko rukovodstvo većine država članica, uključujući Italiju, kao i Katoličku crkvu, dok tadašnji premijer Zoran Milanović nije reagovao, jer je i sam bio protivnik održavanja referenduma.

Nakon oslobađajuće presude Vojislavu Šešelju od strane Međunarodnog suda za ratne zločine u Jugoslaviji u Hagu, Tomašić je u intervjuu sa BBC-om istakao da je reč o političkoj presudi, pažljivo osmišljenoj i građenoj godinama. Ona je istakla i da je smešno što Šešelj tokom suđenja nije krio mržnju prema Hrvatima i bosanskim Muslimanima, kao ni ratno huškanje, zbog čega su mu sudije više puta zamerile.[23] Tomašić se tokom 2016. godine istakla u zaštiti hrvatskog ribarstva. U februaru te godine, Odbor za ribarstvo EP je većinom glasova prihvatio izveštaj kojim je zatražena izmena tzv. Mediteranskih propisia iz 2006. i ukidanje zabrane ribolova malim obalnim ribarima. [24]

Ona je nakon terorističkog napada u Parizu u novembru 2016. godine istakla značaj borbe protiv islamskog terorizma, izlažući brojne dokaze o povezanosti islamskih terorista sa evropskim izbegličkim talasom u koji je došlo na desetine hiljada simpatizera ISIL-a i drugih islamskih terorističkih organizacija.[25] Svoje stavove je iznosila i istakla i nakon terorističkih napada u Berlinu i Briselu, nakon kojih su njene izjave pokrenule rasprave o bezbednosti granica EU.

Nagrade i priznanja[uredi | uredi izvor]

  • 2010 : Predsednik Republike Hrvatske Ivo Josipović odlikovao ju je Ordenom Stjepana Radića za poseban doprinos u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.[26]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ruža Tomašić, Biografije, Večernji list Arhivirano 2014-03-25 na sajtu Wayback Machine (pristupljeno 25. ožujka 2014.)
  2. ^ Dean Sinovčić, "Mogu svladati četvoricu muškaraca", Objavljeno u Nacionalu br. 416, 5. studenoga 2003., pristupljeno 18. siječnje 2015.
  3. ^ Ruža Tomašić na pretragama zbog moždane cirkulacije Архивирано 2010-07-19 на сајту Wayback Machine, Jutarnji list, 2. ožujka 2006., pristupljeno 18. siječnja 2015.
  4. ^ Lidija Crnčević, Ruža Tomašić: Cviku su na duši svi koje je ubio heroinom, Jutarnji list, 27. svibnja 2010., pristupljeno 18. siječnja 2015.
  5. ^ Hrvatski sabor: Ruža Tomašić Архивирано 2010-07-10 на сајту Wayback Machine, pristupljeno 18. siječnja 2015.
  6. ^ Izbori.hr: Konačni službeni rezultati izbora za zastupnike u Hrvatski saboru, utvrđeni i objavljeni 13. prosinca 2011. Архивирано 2014-10-21 на сајту Wayback Machine, pristupljeno 18. siječnja 2015.
  7. ^ Rezultati izbora članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske, Državno izborno povjerenstvo RH, 15. travnja 2013., KLASA: 013-08/13-08/22, URBROJ: 507-13-01, pristupljeno 15. travnja 2013.
  8. ^ HRT: Tomašić: Prestara sam da me se okolo vodi kao malog majmuna Архивирано 2015-01-03 на сајту Wayback Machine, pristupljeno 18. siječnja 2015.
  9. ^ HRT: Ruža Tomašić pristupila Hrvatskoj konzervativnoj stranci Архивирано 2015-01-21 на сајту Wayback Machine, pristupljeno 18. siječnja 2015.
  10. ^ Hrvatska konzervativna stranka: Predsjednica Ruža Tomašić poručila mladima na Saboru HKS-a: Na pravom ste mjestu!, pristupljeno 23. ožujka 2015.
  11. ^ Od 2014. ZERP i prema Italiji i Sloveniji, Večernji list, pristupljeno 3. lipnja 2017.
  12. ^ Nije se dala isprovocirati: Tomašić odgovorila na pitanje o prošeku, Večernji list, 24. listopada 2013., pristupljeno 3. lipnja 2017.
  13. ^ Linda Draškić, Što ćete poduzeti zbog pokušaja zabrane istarskog pršuta?, Večernji list, 11. siječnja 2014., pristupljeno 3. lipnja 2017.
  14. ^ Tomislav Krasnec, Ruža Tomašić u Bruxellesu nudila dalmatinski prošek, Večernji list, 2. travnja 2014., pristupljeno 3. lipnja 2017.
  15. ^ Bojan Arežina, Tomašić oštro u EP-u: Hrvatski jezik ne smije biti tretiran kao drugorazredni! Tomašić oštro u EP-u: Hrvatski jezik ne smije biti tretiran kao drugorazredni!, Večernji list, 26. veljače 2014., pristupljeno 3. lipnja 2017.
  16. ^ Ovo je 10 kandidata s najviše glasova na europskim izborima!, Večernji list, 27. svibnja 2014., pristupljeno 3. lipnja 2017.
  17. ^ Ana Erdelja, Apel EU zastupnika i kandidata Europskoj komisiji: Pomozite Hrvatskoj i susjednim zemljama, Večernji list, 19. svibnja 2014., pristupljeno 3. lipnja 2017.
  18. ^ Iva Puljić-Šego, Ruža Tomašić: Ratne zločine i pitanje nestalih riješiti prije ulaska Srbije u EU, Večernji list, 27. kolovoza 2014., pristupljeno 3. lipnja 2017.
  19. ^ Ruža Tomašić: Presuda je jasan signal za početak lustracije u Hrvatskoj, Večernji list, 3. kolovoza 2016., pristupljeno 3. lipnja 2017.
  20. ^ Prihvaćeni amandmani Ruže Tomašić na europsku regulativu o ribarenju u Sredozemlju, Večernji list, 14. siječnja 2015., pristupljeno 3. lipnja 2017.
  21. ^ Bojan Arežina, Predsjednica i premijer moraju zaštititi naš suverenitet na moru, Večernji list, 27. travnja 2015., pristupljeno 3. lipnja 2017.
  22. ^ Ivica Krstuović, Želja građana da brak bude zajednica žene i muškarca nije izraz homofobije, Večernji list, 12. ožujka 2015., pristupljeno 3. lipnja 2017.
  23. ^ Ruža Tomašić za BBC: Presuda Šešelju je politička presuda, Večernji list, 31. ožujka 2016., pristupljeno 3. lipnja 2017.
  24. ^ Odbor za ribarstvo prihvatio izvješće Ruže Tomašić koje traži ukidanje zabrana malim obalnim ribarima, Večernji list, 17. veljače 2016., pristupljeno 3. lipnja 2017.
  25. ^ Tomašić pozvala na odlučnost u borbi protiv islamskog ekstremizma, Večernji list, 25. studenoga 2015., pristupljeno 3. lipnja 2017.
  26. ^ Josipović odlikovao Ružu Tomašić, Dušana Miljuša i Igora Rađenovića, Slobodna Dalmacija, 7. prosinca 2010., pristupljeno 21. tranja 2013.
Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ружа_Томашић&oldid=26995694”