Pređi na sadržaj

Rusi u Nemačkoj

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Rusi u Nemačkoj
Zastava Rusije
Vera Čehova
Helena Fišer
Olga Čehova
Lusi Ferdinand
Aleksandar Goldovski
Ukupna populacija
3.500.000 po popisu iz 2013. godine[1]

- Etnički Rusi: 1.213.000[2]

- Ruski Jevreji: 118,000-225,000 - Baškiri i Tatari: 200,000[3]

- Državljani Rusije: 230,994[4]
Jezici
ruski i nemački
Religija
Pravoslavlje, Katolicizam, Protestantizam, Ireligioznost, judaizam, islam
Srodne etničke grupe
Rusi, Tatari, Baškiri

Rusi u Nemačkoj su jedna od etničkih grupa Nemačke. Do masovne imigracije doveo je kolaps Sovjetskog Saveza 1991. godine, a Nemačka je bila glavna destinacija, uglavnom zbog ekonomskih i etničkih razloga. Rusi su 9. najveća migrantska grupa u ovoj zemlji.

Emigracija za vreme i nakon Sovjetskog Saveza[uredi | uredi izvor]

Nemački podaci o stanovništvu iz 2012. godine evidentiraju 1.213.000 ruskih migranata koji borave u Nemačkoj - to uključuje i sadašnje i bivše državljane Ruske Federacije, kao i bivše građane Sovjetskog Saveza[5][6]. Rusko ministarstvo inostranih poslova saopštilo je da oko 3.500.000 govornika ruskog živi u Nemačkoj, [7] podeljeno uglavnom u tri etničke grupe:

  • Etnički Rusi
  • Rusi (nemački Rusi)
  • Ruski Jevreji

Imigracija u Nemačku porasla je krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog veka. Između 1992. i 2000. godine Nemačka je primila 550.000 emigranta iz Rusije, 60% od ukupno emigriranih u tom dobu.[7][8]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Regarding Upcoming Conference on Status of Russian Language Abroad”. Russian Ministry of Foreign Affairs. Arhivirano iz originala 23. 12. 2015. g. Pristupljeno 24. 6. 2014. 
  2. ^ Bundesamt für Migration und Flüchtlinge (1. 1. 2014). Migrationsbericht 2012 [Migrarion Report 2012] (PDF) (na jeziku: nemački). Bundesministerium des Innern Referat Öffentlichkeitsarbeit. Arhivirano iz originala (PDF) 12. 08. 2016. g. Pristupljeno 27. 7. 2014. 
  3. ^ „Tatars in Deutschland”. Arhivirano iz originala 29. 8. 2017. g. Pristupljeno 28. 8. 2017. 
  4. ^ [„Pressemitteilungen - Ausländische Bevölkerung - Statistisches Bundesamt (Destatis)[[Kategorija:Botovski naslovi]]”. Arhivirano iz originala 24. 11. 2017. g. Pristupljeno 28. 08. 2017.  Sukob URL—vikiveza (pomoć) Pressemitteilungen - Ausländische Bevölkerung - Statistisches Bundesamt (Destatis)]
  5. ^ Persons with a migrant background. Population, 2012, by migrant status and citizenship
  6. ^ Kamynin, Mikhail (28. 5. 2007). „Russian MFA Spokesman Mikhail Kamynin Interview with RIA Novosti Regarding Upcoming Conference on Status of Russian Language Abroad”. Ministry of Foreign Affairs of the Russian Federation. Pristupljeno 24. 6. 2014. 
  7. ^ Valery Tishkov, Zhanna Zayinchkovskaya, and Galina Vitkovskaya, "Migration in the countries of the former Soviet Union", Global Commission on International Migration, September 2005, 15. http://www.iom.int/jahia/webdav/site/myjahiasite/shared/shared/mainsite/policy_and_research/gcim/rs/RS3.pdf
  8. ^ Irina Ivakhnyuk, "The Russian Migration Policy and Its Impact on Human Development: The Historical Perspective," Human Development Reports: Research Paper 2009/14 (United Nations Development Programme, April 2009), 19. http://hdr.undp.org/en/content/russian-migration-policy-and-its-impact-human-development