Pređi na sadržaj

Slobodan Mulina

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Slobodan Mulina
Lični podaci
Datum rođenja(1947{{month}}{{{day}}})1947.(76/77 god.)
Mesto rođenjaUžice, FNR Jugoslavija
Zanimanjepevač
Muzički rad
Aktivni period1969—danas
ŽanrIzvorna muzika, Narodna muzika
Izdavačka kuća

Slobodan Mulina (Užice, 1947) srpski je pjevač narodne muzike. Njegov najpoznatiji hit je Zlatibore, pitaj Taru.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 1947. godine[1] u Užicu, od oca željezničara i majke domaćice. Otac mu je Hercegovac,[2] rodom iz sela Dubočani kod Trebinja.[3] Odrastao je u Užicu sa dvije sestre i bratom. Kuća im je bila pored željezničke stanice i fudbalskog stadiona.[3] Osnovnu i srednju školu završio je u Užicu. Poslije završene srednje tehničke škole, radio je u Sekciji za održavanje pruge u Užicu, a bio je i golman užičke Slobode. Takođe je po igrankama svirao gitaru, za čiju nabavku je bio otplaćivao kredit od četiri godine.[2] Obično bi danju radio i trenirao, a noću bi pjevao po zlatiborskim kafanama. Počeo je svirati i pjevati sa dvije godine mlađim bratom Vojom u hotelu Palisad na Zlatiboru.[3][1]

Godine 1969. svirao je šest-sedam mjeseci sa orkestrom Mile Uroševića.[3] Na nagovor Mile Uroševića, šefa ansambla Urošević, sa pjesmom Osvetnik ljubavi, učestvuje i pobjeđuje na festivalu nove narodne muzike Novi glasovi u Vrnjačkoj Banji, 1970. godine. Pjesma je postala veliki hit, a Slobodanova prva singl ploča, izdata za aleksandrovački Diskos, za samo osamnaest dana prodata je u zlatnom tiražu.[2][4] Svoj prvi album izdao je 1983. godine, takođe za Diskos. Na ovom albumu se prvi put našla pjesma Zlatibore, pitaj Taru.[2][5] Ipak, ova pjesma postaje hit nakon što je objavljena u novom aranžmanu na albumu iz 1987. godine, a koji je izašao u izdanju ljubljanskog ZKP RTL-a.[2][6]

Godine 1970. potpisao je ugovor sa Beogradskom estradom, nakon čega je putovao i pjevao po čitavoj Jugoslaviji, skupa sa Safetom Isovićem, Bebom Selimović, Muharemom Serbezovskim, Predragom Živkovićem Tozovcem, Tomom Zdravkovićem, Nedžadom Salkovićem, Stanišom Stošićem, Predragom Cunetom Gojkovićem, Biserom Veletanlić, Đorđem Marjanovićem i drugima.[2][3] Prvi koncert je imao sa Stanišom Stošićem, Lepom Lukić, Slavkom Perovićem i Nikolom Karovićem.[3]

Prve dvije pjesme sa trubačima snima 1980. godine. Bile su to obrade izvornih pjesama Raste trava, raste šljiva plava i Moj Dragane, gde ti leto prođe, uz duvački orkestar Radovana Babića.[7] Slobodan Mulina je snimio mnogo trubačkih pjesama o svom rodnom Užicu i Zlatiboru: Zlatibore, visoka planino, Zlatibore, uspomeno, Zlatibore, lišća ti na grani, Zlatibore, moj zeleni bore, Kad zapevam ja sa Zlatibora, Oj, Užice, mali Carigrade, Ej, Užičanko i druge. Jedan je od rekordera po broju snimljenih pjesama sa trubačima, naročito sa kompozitorom Časlavom Đokovićem. Snimao je sa duvačkim orkestrima Milovana Miće Petrovića, Radovana i Milovana Babića, Svetozara Lazovića Gonga.[2][7]

Tokom svoje karijere, nastupao je u zemlji i inostranstvu,[7] obišavši Evropu, Ameriku i Australiju.[3]

U periodu od 1970. do 1996. godine izdao je deset singl-ploča, šest albuma i dvije kompilacije.[8]

Godine 1988. snimio je pjesmu posvećenu Slobodanu Peneziću Krcunu.[1] Rodnom mjestu svoga oca posvetio je pjesmu Oj, Trebinje.[9]

Estradni nastupi[uredi | uredi izvor]

Slobodan Mulina je bio čest gost Radio-televizije Beograd i, kasnije, Radio-televizije Srbije. Čuveni srpski novinar Bane Vukašinović često ga je zvao u Beogradsku hroniku,[2] a nastupao je i u emisiji Nedeljno popodne.[1]

Privatni život[uredi | uredi izvor]

Sa suprugom, koja je preminula, dobio je sina Gorana, koji je takođe muzičar. Ima unuke Danila i Ognjena.[3]

Šest godina je živio i radio u Kanadi. Nakon penzionisanja, živi na Zlatiboru.[3]

Ponosi se svojim hercegovačkim porijeklom i često ističe da je Hercegovac.[2][3]

Bio je član Saveza komunista Jugoslavije, a nakon raspada Jugoslavije, bio je član Stranke srpskog jedinstva.[1]

Nagrade i priznanja[uredi | uredi izvor]

Diskografija[uredi | uredi izvor]

Singl-ploče[uredi | uredi izvor]

  • 1970. Osvetnik ljubavi (Diskos)
  • 1971. Draga, tako sam te zvao (Diskos)
  • 1971. Prosjak ljubavi (Diskos)
  • 1971. Romeo i Julija/Jedan dan života (Diskos)
  • 1972. Jedna suza u tvom oku (Diskos)
  • 1973. Pesma rastanka (Diskos)
  • 1974. Magdalena, divna ženo (Diskos)
  • 1975. Kuneš se meni, kuneš se njemu (Suzi)
  • 1978. Od malena mi smo rasli/Zbog tebe se sunce rađa (Jugoton)
  • 1980. Raste trava, raste šljiva plava/Moj dragane, gde ti leto prođe (Diskos)

Studijski albumi[uredi | uredi izvor]

  • 1983. Potraži me u srcu svom (Diskos)
  • 1987. Zlatibore, pitaj Taru (ZKP RTL)
  • 1988. Brinula me seda kosa (ZKP RTL)
  • 1989. Da li žališ (ZKP RTL)
  • 1992. U Srbiji junak do junaka (Diskos)
  • 1995. Jelo, Jelo (PGP RTS)

Kompilacije[uredi | uredi izvor]

  • 1990. Slobodan Mulina (PGP Jugomelos)
  • 1996. Slobodan Mulina (PGP RTS)

Festivali[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d XX Vek - Slobodan Mulina - Cela Emisija - (TV Grand 14.12.2017.) (na jeziku: srpski), Pristupljeno 2024-02-04 
  2. ^ a b v g d đ e ž z i j Janković, Dragana (2021-10-04). „Slobodan Mulina o Zlatiboru i Užicu, poluvekovnoj karijeri: Nemam ni gde ni kome da pevam pravu narodnu muziku”. Telegraf.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-02-04. 
  3. ^ a b v g d đ e ž z i „Slobodan Mulina”. Kafanski podsetnik. Pristupljeno 2024-02-04. 
  4. ^ a b v „Slobodan Mulina – Osvetnik Ljubavi”. Diskogs. 
  5. ^ „Slobodan Mulina – Slobodan Mulina”. Diskogs. 
  6. ^ „Slobodan Mulina Uz Duvački Orkestar Milovana Babića – Zlatibore Pitaj Taru”. Diskogs. 
  7. ^ a b v Đorđević, Vladimir (2020-06-18). „Slobodan Mulina sa trubačima: "Zlatibore, pitaj Taru" ugasila mnoge druge (PLEJLISTA)”. Telegraf.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-02-04. 
  8. ^ „Slobodan Mulina”. Diskogs. 
  9. ^ Slobodan Mulina - Oj Trebinje 2019 (na jeziku: srpski), Pristupljeno 2024-02-04 
  10. ^ „Slobodan Mulina – Draga, tako sam te zvao”. Diskogs.