Sociologija interneta

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Sociologija interneta podrazumeva primenu socioloških teorija i metoda na internet kao izvor informacija i komunikacije.Sociolozi su zabrinuti socijalnim implikacijama tehnologije; novim društvenim mrežama, virtuelnim zajednicama i načinima interakcije koji su se pojavili, kao i sa problemima vezanim za sajber kriminal.

Internet, kao najnoviji u nizu znatnih informacionih dostignuća, od interesa je sociolozima na različite načine: kao alatka za istraživanje, na primer, u korišćenju onlajn anketa umesto papirnih, kao platforma za diskusiju, a i kao tema za istraživanje. Sociologija interneta u užem smislu se bavi analizom onlajn zajednica, virtuelnih zajednica i virtuelnix svetova, organizacionim promenama ubrzanim novim medijama poput interneta, i socijalnim promenama koje se uveliko pojavljuju u transformaciji industrijskog u informaciono društvo. Onlajn zajednice se mogu proučavati statistički pomoću mrežnih analiza ali se u isto vreme mogu tumačiti i kvalitativno, poput preko virtuelne etnografije. Socijalne promene se mogu proučavati preko statističkih demografija ili preko interpretacije promenljivih poruka i simbola u onlajn medija studijama.

Pojava discipline[uredi | uredi izvor]

Internet je relativno nov fenomen. Kao što je Robert Darnton rekao, to je revolucionarna promena: koja se dogodila juče, ili dan pre, u zavisnosti od toga kako ga posmatrate. Internet se razvio iz ARPANET-a, koji datira iz 1969; kao termin je uspotavljen 1974. Svetska mreža , onakva kakvu je danas znamo, oblikovana je polovinom 1990-ih, kada su grafički korisnički interfejs i usluge poput imejla postale popularne i privukle širu publiku ( nenaučnu i nevojnu) i trgovinu. Internet eksplorer je prvobitno izbačen 1995; Netscape godinu dana ranije. Gugl je osnovan 1998. Vikipedija je osnovana 2001. Fejsbuk, Majspejs i Jutub su osnovani polovinom 2000-ih. Veb 2.0 se i dalje pojavljuje. Količina informacija dostupna na internetu i broj korisnika interneta globalno nastavlja da raste ubrzanim tempom. Termin "digitalna sociologija" se sada sve češće koristi da označi nove smerove u sociološkim istraživanjima digitalne tehnologije od Veb 2.0.


Trendovi u istraživanju[uredi | uredi izvor]

Prema Polu Di Mađiju, istraživanja se uglavnom fokusiraju na umešanost interneta u 5 oblasti:

  1. Nejednakost
  2. Zajednica i društveni kapital
  3. Političko učešće
  4. Organizacija i druge ekonomske institucije
  5. Kulturni diverzitet

U početku, postojale su predviđanja da će internet promeniti sve (ili ništa) ; međutim, vremenom, pojavio se konsenzus da internet, barem u trenutnoj fazi razvoja, pre dopunjava postojeće medije nego što ih smenjuje. Ovo je dovelo do promišljanja ideja devedesetih o "konvergenciji nove i stare medije". Internet takođe pruža retku priliku proučavanja promena izazvanih informaciono-komunikacionim sistemom.

Društveni uticaj[uredi | uredi izvor]

Internet je kreirao nove forume društvene interakcije i društvenih relacija uključujući sajtove za umrežavanje poput Fejsbuka i Majspejsa kao i sajtova poput meetup.com i Kaučsurfing koji omogućavaju lakšu oflajn interakciju.

Iako se nekada smatralo da su virtuelne zajednice sačinjene isključivo od virutelnih društvenih odnosa, istraživači često konstatuju da čak i takvi društveni odnosi formirani u virtuelnim prostorima se održavaju kako na internetu, tako i van njega.

Neprekidno se vode debate oko toga da li internet kreira više ili manje društvenog kapitala, da li kreira više ili manje raznovrsnu društvenu sredinu, kao i oko uloge interneta u društvenom otuđivanju.

U martu 2014, istraživači sa univerziteta u Arizoni su proučavali kako onlajn interakcije utiču na upoznavanja uživo. Studija je objavljena u delu Sajberpsihologija, ponašanje i umrežavanje. Analizirali su 26 ženskih studenata sa elektrodama kako bi im merili društvenu anksioznost. Pre no što su upoznale ljude, studentkinjama su pokazane slike od osoba koje je trebalo da upoznaju. Iztraživači su otkrili da upoznavanje sa nekim uživo, nakon što su pogledale njihove slike, povećava uzbuđenje, što su studije povezale sa povećanjem društvene anksioznosti. Ova otkrića potvrđuju prethodne studije koje su pokazale da socijalno anksiozni ljudi preferiraju onlajn interakcije. Studija je takođe prepoznala da stimulisano uzbuđenje može biti asocirano sa pozitivnim emocijama i može dovesti do pozitivnih osećanja.

Skorašnje istraživanje je uzelo Internet stvari u svoj opseg, s obzirom da se za globalne mreže međusobno povezanih svakodnevnih objekata govori da su sledeći korak u tehnološkom napretku. Pokrivenost Internet stvari se proširuje brzim tempom. Ovo ima veliki broj posledica, sa trenutnim primenama u zdravlju, agrokulturi, saobraćaju i maloprodajnim poljima. Kompanije poput Samsunga i Sigfoha su dosta uložile u pomenute mreže, i njihov društveni uticaj će morati da se meri srazmerno tome, sa nekim sociolozima koji predlažu stvaranje socijalno-tehnoloških mreža ljudi i tehničkih sistema. Problemi privatnosti, pravo na informacije, zakonodavstvo i kreiranje sadržaja će dospeti u javno ispitaivanje pod svetlom ovih tehnoloških promena.

Politička organizacija i cenzura[uredi | uredi izvor]

Internet je postigao značaj i kao politička alatka. Predsednička kampanja Hauarda Dina 2004. u SAD je postala poznata po svojoj sposobnosti da generiše donacije preko interneta, a kapmpanja Barak Obame iz 2008. je po tome postala još poznatija. Društveni pokreti i druge organizacije sve više koriste internet da iznesu kako tradicionali, tako i internetski aktivizam.

Vlade su sada takođe onlajn. Neke države, poput Kube, Irana, Severne Koreje, Mjanmara , Kine i Saudijske Arabije koriste filtrirajući i cenzurski softver da ograniče čemu sve njihovi državljani mogu da pristupe na internetu. U Velikoj Britaniji koriste softver da lociraju i uhapse razne pojedince. Druge države, uključujući i SAD, su usvojile zakone prema kojima posed ili distribucija određenog materijala, poput dečje dečje pornografije, se smatra illegalnim ali ne koriste filtrirajući softver. U nekim državama, internet servis provajderi su se složili da ograniče pristup sajtovima koje je policija označila.

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

Iako je mnogo napisano o ekonomskim prednostima elektronske trgovine, takođe postoje dokazi o tome kako neki aspekti interneta, poput mapa i lokacija svesnih servisa, mogu služiti da ojačaju ekonomsku nejednakost i digitalnu podeljenost. Elektronska trgovina može biti odgovorna za udruživanje i za smanjenje malih preduzeća, rezultirajući u povećanju nejednakosti u primanjima.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]