Usvjati

Koordinate: 55° 44′ 55″ S; 30° 45′ 20″ I / 55.748611° S; 30.755556° I / 55.748611; 30.755556
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Usvjati
Usvяtы
Detalj iz varošice Usvjati
Administrativni podaci
Država Rusija
Federalni okrugSeverozapadni
Oblast Pskovska oblast
RejonUsvjatski rejon
Osnovanprvi pomen 1021.
Varošica od1985.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 20152.717
Geografske karakteristike
Koordinate55° 44′ 55″ S; 30° 45′ 20″ I / 55.748611° S; 30.755556° I / 55.748611; 30.755556
Vremenska zonaUTC+3
Usvjati na karti Rusije
Usvjati
Usvjati
Usvjati na karti Rusije
Usvjati na karti Pskovske oblasti
Usvjati
Usvjati
Usvjati na karti Pskovske oblasti
Ostali podaci
Poštanski broj182570
Pozivni broj+7 81150
Registarska oznaka60
OKATO kod58 258 551
OKTMO kod58 658 151 051

Usvjati (rus. Усвяты) naseljeno je mesto sa administrativnim statusom varošice (rus. посёлок городского типа) na zapadu evropskog dela Ruske Federacije. Nalazi se na krajnjem jugu Pskovske oblasti i administrativno pripada Usvjatskom rejonu čiji je ujedno i administrativni centar.

Prema procenama nacionalne statističke službe za 2016. u varoši je živelo svega 2.717 stanovnika, ili oko polovina od ukupne rejonske populacije.

Status naselja urbanog tipa, odnosno varošice nosi od 1985. godine.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Varošica Usvjati nalazi se na krajnjem jugu Pskovske oblasti, svega nekoliko kilometara severnije od granice sa Belorusijom, i na nekih 320 kilometara jugoistočno od grada Pskova. Varošica je smeštena između dva jezera, Uzmenja na zapadu i Usvjatskog jezera na istoku, na mestu gde su oba jezera međusobno povezana kratkom protokom. Na istočnoj periferiji varoši u Usvjatsko jezero se uliva reka Usvjača, njegova jedina i najveća protoka.

Kroz varoš prolazi magistralni drum na relaciji Nevelj−Usvjati−VeližSmolensk, dok je na severu povezan sa Velikim Luakama.

Istorija[uredi | uredi izvor]

U pisanim izvorima naselje se prvi put pominje u letopisu iz 1021. godine u kome knjaz Jaroslav Mudri ustupa knjazu polackom Brjačislavu Izjaslaviču dva grada na upravu − Visvjač (odnosno današnji Usvjati) i Vitepsk. Godine 1245. u blizini Usvjatija je knjaz Aleksandar Nevski do nogu potukao litvansku vojsku. U granice litvanske države prvi put dospeva 1320. godine te je u narednih nekoliko vekova grad prelazio iz „ruke u ruku” raznih osvajača. Konačno, nakon prve podele Poljske 1772. ulazi u sastav Ruske Imperije i u granicama ruske države ostaje do današnjih dana.

Godine 1924. Usvjati postaju administrativnim delom Pskovske gubernije. Tri godine kasnije, 1927, uspostavljen je Usvjatski opštinski rejon, nižestepena administrativna jedinica tada u sastavu Lenjingradske oblasti. Dve godine kasnije prelazi u sastav Zapadne oblasti čije sedište je bio grad Smolensk, potom 1944. u Velikolušku oblast, i naposletku 1957. u sastav Pskovske oblasti.

Zvaničan administrativni status varošice (odnosno naselja poluurbanog tipa) dobija 1985. godine.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Prema podacima sa popisa stanovništva 2010. u varoši je živelo 2.961 stanovnika, dok je prema procenama nacionalne statističke službe za 2016. varošica imala 2.717 stanovnika.[1]

Kretanje broja stanovnika
1939.1959.1970.1979.1989.2002.2010.2015.
2.948------2.7453.643[2]3.148[3]2.961[4]2.717

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Ocenka čislennosti postoяnnogo naseleniя po municipalьnыm obrazovaniяm Pskovskoй oblasti na 1 яnvarя 2016 goda”. Arhivirano iz originala 16. 04. 2016. g. Pristupljeno 14. 4. 2016. 
  2. ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  3. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  4. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (Federalni zavod za statistiku) (2011). „Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda. Tom 1 (Nacionalni popis stanovništva 2010, 1. svezak)”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda (Nacionalni popis stanovništva 2010) (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]