Hamdija Kapidžić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Hamdija Kapidžić
Lični podaci
Datum rođenja(1904-01-30)30. januar 1904.
Mesto rođenjaBileća, Austrougarska
Datum smrti16. januar 1974.(1974-01-16) (69 god.)
Mesto smrtiSarajevo, SFRJ
Naučni rad
PoljeIstorija
Nagrade

Hamdija Kapidžić (Bileća, 30. januar 1904Sarajevo, 16. januar 1974) je bio jugoslovenski istoričar i redovni profesor.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Završio je gimnaziju 1924. u Mostaru, a studije istorije i geografije 1928. na Filozofskom fakultetu u Beogradu, na kojem je 1956. doktorirao odbranom teze Hercegovački ustanak 1882. godine. U Sarajevu je radio prvo kao profesor Šerijatske sudačke škole (19281945), koja je od 1937. bila Viša islamska šerijatsko-teološka škola, zatim kao profesor (od 1942) i direktor (19451948) Druge muške gimnazije i profesor Više pedagoške škole (1949–1952). Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu (Odsjek za istoriju) bio je angažovan od njegovog osnivanja 1950, kada je izabran za docenta, a zatim 1957. za vanrednog i 1962. za redovnog profesora na predmetu Istorija naroda Jugoslavije u novom vijeku. Proučavao je prevashodno istoriju Bosne i Hercegovine pod turskom i austrougarskom vlašću, od početka XIX vijeka do 1918. godine. Smatran je najboljim poznavaocem arhivske građe u Beču o BiH 1815–1918. godine. Autor je četiriju knjiga, osam knjiga priređene arhivske građe i stotinak naučnih radova i drugih priloga. Bio je predsjednik Odsjeka za istoriju Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1969–1973), predsjednik Društva istoričara BiH, urednik „Godišnjaka Društva istoričara BiH“ (1957–1965; 1969–1973), urednik „Glasnika Arhiva i Društva arhivskih radnika BiH“ (1961–1974). Izabran je 1969. za dopisnog člana ANUBiH. Odlikovan je Ordenom rada sa crvenom zastavom i Ordenom rada sa zlatnim vijencem. Dobitnik je republičke Dvadesetsedmojulske nagrade SRBiH i Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Enciklopedija Republike Srpske. 5, K-L. Banja Luka: Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske. 2023. str. 89. ISBN 978-99976-42-72-1.